Austrija
Austrija protiv ulaska Hrvatske u Schengen?! – tvrde da sustav vanjskih granica ne funkcionira
Ovog se tjedna Europska komisija izjasnila za proširenje schengenskog područja bez kontrole na Bugarsku, Hrvatsku i Rumunjsku.
“Krajnje je vrijeme da im poželimo dobrodošlicu”, izjavila je povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson u srijedu u Bruxellesu. Vlasti u Bruxellesu pozvale su države EU da ovim trima članicama omoguće “puno sudjelovanje” u schengenskom prostoru. Konačno glasanje bi se trebalo održati u Bruxellesu 8. prosinca i potrebna je jednoglasna odluka.
No, čini se da je Austrija jedan od protivnika proširenja. To je za Kurier rekao ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP).
“Nije vrijeme za glasanje o produženju jer sustav vanjskih granica ne funkcionira”, rekao je. Kako navodi Kurier, razlog austrijskom protivljenju je “bujica izbjeglica koja se preko Balkana slijeva u srednju Europu”., piše Index.hr.
U Austriji je ove godine već uhićeno više od 90.000 migranata, od kojih 75.000 nije bilo registrirano ni u jednoj drugoj zemlji EU, navodi Kurier podatke ministarstva unutarnjih poslova.
“Širenje pokvarenog sustava ne može funkcionirati. Situacija u Europi kristalno jasno pokazuje da zaštita vanjskih granica nije uspjela”, rekao je Karner. Schengenski sustav slobodnog kretanja nazvao je lošim, pokvarenim, disfunkcionalnim i štetnim.
“Za Hrvate je sigurno današnja vijest da je Austrija protiv ulaska Hrvatske u Schengen bila grom iz vedrog neba”, navode austrijski mediji.
“Jer, Hrvatska je bila kratko pred ulaskom u schengenski prostor. Za Hrvatsku se neće posebno glasovati, jer će češki predsjedatelj Europskim vijećem dati glasovanje o ulasku u Schengen zajedno u bloku s ostalim zemljama”, piše Kurier.
Schengenski prostor uključuje sve zemlje EU osim Bugarske, Irske, Hrvatske, Rumunjske i Cipra, kao i četiri zemlje koje nisu članice EU: Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.
Odluku o ulasku Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor donijet će Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove koje se sastaje 8. i 9. prosinca u Bruxellesu. Za odluku je potreban konsenzus svih država članica, što znači da je za eventualnu blokadu dovoljna samo jedna članica.
Podsjetimo, o ulasku Hrvatske u Schengen oglasila se ovog tjedna i slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, koja je najavila da je njezina vlada spremna uvesti kontrole na granici s Hrvatskom i nakon njezina ulaska u schengenski prostor, bude li to potrebno u slučaju velikog migrantskog pritiska.
“Slovenija je spremna uvesti kontrole unutar schengenskog prostora sljedeći dan, tjedan, mjesec ako i kada to bude potrebno”, rekla je Fajon koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU. “Sada kada Hrvatska ulazi u Schengen, naravno da ne želimo da Slovenija postane nekakav džep s porastom ilegalnih prebjega, migranata, izbjeglica”, naglasila je.
Rekla je također da vlada priprema jednostranu izjavu po kojoj Hrvatska ulaskom u Schengen priznaje odluku arbitražnog suda o međusobnom razgraničenju, koju Hrvatska ne priznaje jer smatra postupak arbitraže kompromitiranim postupcima slovenske strane.
Slovenija već dulje vrijeme prigovara zbog toga što Austrija već duže provodi povremene kontrole na granici, što je suprotno pravu EU. Stoga se Slovenija zauzima da se postave jasna pravila kako bi se unutarnje kontrole u schengenskom prostoru ograničile što je moguće više, odnosno da se uvode samo kada je to nužno.
Austrija
Nevjerojatna greška u Austriji! 200 umjesto 2 igrača traži Jackpot
Dva kratka previda u pravilima igre izazvala su velike posljedice: umjesto dva, čak 200 igrača sada zahtijeva jackpot koji je prvotno bio namijenjen samo za njih dvoje.
Greška u formulaciji uvjeta igre mogla bi se pretvoriti u milijunski problem za Austrijske lutrije. Na početku je serija srećki 446 na prijelazu iz 2023. u 2024. godinu izgledala kao pun pogodak. Glavna nagrada bila je “1 godina Božića” – 5.000 eura mjesečno, što ukupno iznosi 60.000 eura.
Tada je prodano 1,2 milijuna srećki po cijeni od 3 eura po komadu. Sa stopom isplate od 57 posto, operater igre mogao je zaraditi 1,6 milijuna eura. No sada im prijeti gubitak u nekoliko puta većem iznosu. Na kocki je čak 12 milijuna eura, a sve zbog navodno dvije zaboravljene riječi.
Kako izvještava Profil, uvjeti igre na poleđini srećke bili su neprecizno formulirani: “Pronađite 3 x simbol novčanice ‘5000’, osvojite 5.000 eura mjesečno, 1 godinu!” Ono što je nedostajalo bio je dodatak, poput “po igri”, kako bi se jasno naznačilo da se simbol ‘5000’ mora pojaviti tri puta u jednoj (!) igri, a ne zbrojeno preko oba označena (polja) dijela igre.
“Ponekad se pobijedi, ponekad se izgubi”
Rezultat ove greške je “lijepa situacija” za mnoge igrače: umjesto samo dva dobitnika, sada oko 200 vlasnika srećki traži jackpot. Jedan je već uspješno tužio Lutriju i dobio svoju “1 godinu Božića” u Beču: Lutrije su mu isplatile 60.000 eura. “Od profesionalnog operatera igre očekuje se posebna preciznost i jasnoća pri formuliranju uvjeta igre”, citira se sutkinja.
Nekoliko drugih tužbi slijedi. Odvjetnik Oliver Peschel već zastupa 180 vlasnika srećki i želi za svakog izvući 60.000 eura: “U kockanju se ponekad pobijedi, a ponekad i izgubi. U ovom slučaju mnogi su pobijedili, iako to možda nije bilo potpuno namjerno.”
Milijardama na kocki
Naravno, Austrijske lutrije gledaju na situaciju sasvim drugačije. Neki ističu da bi prema pravnom tumačenju tužitelja čak 270.000 srećki moglo osvojiti glavnu nagradu. Ako bi morali isplatiti sve dobitke, to bi predstavljalo gubitak od 16 milijardi eura.
Prema Profilu, lutrije su nakon prvog presude promijenile svoju strategiju i sada govore o “pogrešci” zbog koje bi ugovor o igri trebao biti poništen. Njihova ponuda za pomirenje daleko je skromnija: cijena srećke će biti vraćena, a dobitak iznosi 3 eura umjesto 60.000. Međutim, nekoliko drugih tužbi još uvijek je na čekanju, a ishod nije siguran.
Sreća za organizatora: Većina srećki vjerojatno je, zbog proteka vremena, već neznajući bačena, čime je ovo potencijalno “rupa u zakonu” postala manje problematična za operatera.
Austrija
Nekada najpoznatija shopping ulica u Beču polako se pretvara u novi problem
Mariahilferstraße (poznata kao Mahü) u Beču više nije samo shopping ulica – ona postaje simbol društvenih problema koji se šire na više bečkih četvrti. Rastući problemi poput zapuštenosti, socijalnih nejednakosti i povećanja broja ljudi koji koriste javni prostor za spavanje izazivaju političke rasprave i prijedloge rješenja.
Jedna od mještanki Mariahilferstraße izvještava: „Prije pet godina osjećala sam se ovdje sigurno, a sada jedva želim ići sama navečer.“ Poslovni subjekti se žale na opadanje broja kupaca, dok sve više trgovina ostaje prazno. Posebno u Barnabitengasse, koja je prepoznatljiva po brojnim socijalnim institucijama, raste broj pritužbi zbog buke, smeća i narastajuće prisutnosti ljudi koji koriste ulice kao spavaonice, donosi Heute.
Politički prijedlozi
- ÖVP (Austrijska narodna stranka) tvrdi da su problemi u Mariahilferstraße posljedica lošeg upravljanja. Oni zahtijevaju strože mjere, poput zabrane alkohola, povećane policijske prisutnosti i socijalnog rada. Karl Mahrer, vodeći kandidat stranke, smatra da je gradska vlast prekasno reagirala na situaciju.
- FPÖ (Slobodarska stranka Austrije) također smatra da situacija u Mariahilferstraße nije održiva. Dominik Nepp, njihov lider, ističe da je broj praznih trgovina u porastu, a stanje ulica se pogoršava. Oni zahtijevaju zabranu prosjačenja i alkohola, te čak zatvaranje socijalnih centara u okolini koje smatraju odgovornima za pogoršanje stanja.
- Zeleni, s druge strane, ne smatraju da je situacija pitanje sigurnosti, već društveni izazov. Judith Pühringer, čelnica Zelenih, naglašava potrebu za socijalnim radom i dugoročnim rješenjima poput stambenih projekata, umjesto političkih odluka poput zabrana alkohola.
Dok političari raspravljaju, situacija na Mariahilferstraße postaje sve teža. Mještani i poslovni ljudi kažu da se osjećaju zapostavljeni i ignorirani. Jedan od mještana iz Barnabitengasse kaže: „Zovemo policiju, ali ništa se ne mijenja. Žalimo se gradu, ali nas ignoriraju. Što još možemo učiniti?“
Tako će budućnost Mariahilferstraße sigurno biti ključno pitanje u predstojećim izborima 2025. godine, ali dok političari ne donesu konkretne mjere, stanovnici će morati nositi teret svakodnevnih problema.
Austrija
Smanjenje novčane pomoći u Austriji – čak 30% azilanata ne želi raditi
Od srpnja tražitelji azila koji primaju osnovnu skrb obavezni su obavljati društveno koristan rad. Ali ne ispunjavaju svi ovaj zahtjev.
Stroža pravila za izbjeglice i tražitelje azila u federalnom sustavu osnovne socijalne skrbi. Od prošlog ljeta moraju sudjelovati u društvenim dobrotvornim aktivnostima, inače će im biti smanjen džeparac.
Prema popisu koji je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova od srpnja su tražitelji azila odradili gotovo 250.000 radnih sati,
Međutim, ono što je jasno jest da ne ispunjavaju svi tražitelji azila ove zahtjeve. Ukupno 70 posto izbjeglica smještenih u sustavu osnovne skrbi savezne vlade obavljalo je usluge i izvršavalo zadatke poput brige o zelenim površinama. Ostali su odbili odgovarajuće poslove.
U apsolutnim brojkama: 3.115 tražitelja azila odradilo je četvrt milijuna radnih sati. 210 ljudi nije uspjelo izvršiti zadatak. Zbog toga im je smanjen džeparac.
Izuzetak od pravila su osobe mlađe od 16 godina te osobe od kojih se iz zdravstvenih razloga ne može očekivati obavljanje djelatnosti. Svi ostali moraju odraditi 10 sati mjesečno, inače će im se smanjiti džeparac od 40 eura mjesečno.
You must be logged in to post a comment Login