Austrija
Austrija ima veliki problem sa stanovima, evo kako ga planiraju riješiti
Austrijska vlada ulaže 2,2 milijarde eura u veliki paket stanogradnje do 2026. Mjera koja je jučer najavljena uključuje povoljnije kredite, stanari će dobiti obrtnički bonus, stanodavci sredstva za obnovu i porezne olakšice. To bi trebalo potaknuti novu gradnju – i prije svega stvoriti pristupačniji životni prostor.
Iznenađujuće velikim paketom Vlada želi spasiti posrnulu građevinsku industriju i prije svega omogućiti više hitno potrebnih pristupačnih stanova. Do 2026. godine uložit će se ukupno 2,2 milijarde eura – “jako dobro uložen novac jer su ekonomski učinci ogromni”, kaže ministar financija Magnus Brunner (ÖVP), opravdavajući svoju velikodušnost.
Mnogi bi ljudi trebali imati koristi. Graditelji bi od saveznih država trebali dobivati više i jeftinijih subvencioniranih kredita. Moguće je do 200.000 eura po zahtjevu, na što će se obračunavati kamata od najviše 1,5 posto. Država dobiva novac preko Federalne agencije za financiranje, a država uplaćuje razliku do tržišne kamate. U usporedbi s trenutnim fiksnim bankovnim kreditom od 200.000 €, mjesečna stopa pada s oko 900 € na 600 €, kaže Christoph Kirchmair iz kreditnog savjetnika Infina.
S milijardu eura, poduzetnici neprofitne stanogradnje (zadruge) izgradit će 10.000 subvencioniranih stanova za najam i višestambenih objekata te obnoviti još 5.000.
“Stambeni kišobran” za stanare (kao zaštita od deložacija ili visokih dodatnih plaćanja za energiju, itd.) bit će više nego udvostručen ove godine sa 60 milijuna eura na 125 milijuna eura.
Privatne osobe dobivaju obrtnički dodatak za izgradnju, adaptaciju i održavanje stana. Bit će nadoknađeno 20 posto troškova do 10.000 eura. Kao i kod ostalih točaka, još uvijek nije jasno kada se to odnosi, odnosno kada treba izdati i predati obrtnički račun.
Kao bonus za obnovu, stanodavci će ove i 2025. godine dobiti dodatnih 15 posto troškova za zamjenu grijanja ili toplinsku izolaciju. To im povećava stopu financiranja do 60 posto. Porezna amortizacija za iznajmljivače se utrostručuje ako se poštuju eko kriteriji. To bi trebalo potaknuti ulaganja.
Kupci nekretnina uštedjet će na upisima u zemljišne knjige i naknadama založnog prava prilikom izgradnje svog prvog doma (gradnja, kupnja do 500.000 eura).
Austrija
Diljem Beča se oglasile sirene, evo tko stoji iza toga
Probni alarm uključujući i premijeru “AT Alert” bio je prije točno mjesec dana, kada su se iznenada ponovno oglasile sirene u Beču. U osnovi ništa neuobičajeno u subotu u Austriji, ali ovoga puta sirene su počele zavijati malo nakon 7 ujutro – i to ne kao uobičajeni kontinuirani ton, već kao dizanje i spuštanje alarma koji je trajao minutu.
Ovo označava neposrednu “opasnost”. Pola sata kasnije, u 7.32 sati, uslijedio je još jedan “alarm” te još jedan u 8.02 sati. Sirene za uzbunu čule su se oko glavnog željezničkog kolodvora, ali i u nekoliko drugih dijelova grada.
Službena preporuka za ponašanje u ovom slučaju: “Posjetite zaštićena područja ili prostorije, pridržavajte se mjera ponašanja objavljenih putem radija ili televizije (ORF) ili interneta (www.orf.at).” Međutim, na tim kanalima nije bilo nikakvih informacija.
Kao odgovor na upit bečke policije za “Heute”, glasnogovornica za tisak konačno je riješila misterij i ujedno sve razjasnila. Bio je to probni alarm s bečkih mreža. Znači, samo proba.
Austrija
U Austriji prijeti snažan rast cijena zubarskih usluga
Odlazak stomatologu mogao bi biti posebno skup u idućoj godini za sve pacijente koji su osigurani kod ÖGK. Stomatološka udruga i fond za zdravstveno osiguranje već su dugo pregovarali o tome koje će plombe od siječnja pokrivati ÖGK. U petak se doznalo da su pregovori prekinuti – sada postoji opasnost od velikih troškova.
Od 1. siječnja EU će stati na kraj otrovnoj živoj u zubima. Amalgamske plombe kod zubara su zabranjene, piše “Heute”. Alternative postoje već godinama, ali dosad su se uglavnom plaćale privatno.
Isplativi staklenoionomerni cement koristi se za djecu i trudnice od 2018. Međutim, plastične plombe i Alkasite, mješavina ta dva, smatraju se izdržljivijima i skupljima.
Prema riječima predsjednika ÖGK Hussa, fond za zdravstveno osiguranje zagovara dugotrajne materijale za sve pacijente. Stomatološka udruga odgovorila je da su plastične plombe skuplje i radno intenzivnije te da mnogim kolegama rad preko zdravstvenog osiguranja više ne bi bio ekonomski zanimljiv.
Daljnji razgovori zapravo su dogovoreni za 14. studenog, no sada je došlo do “spora”. Razlog: ÖGK želi platiti domaćim stomatolozima s ugovorom o zdravstvenom osiguranju najviše deset posto više u naknadama za nadomjestak amalgama, kritizirala je stomatološka udruga.
“Budući da je ova ponuda za austrijske stomatologe neprihvatljiva iz ekonomskih razloga, pregovarači stomatološke udruge odlučili su prekinuti pregovore zbog besmislenosti Hussovih izjava”, stoji u priopćenju.
ÖGK je bio “zaprepašten” zbog reakcije stomatološke udruge u petak. Stomatološki centri ÖGK već tri godine koriste alternativu amalgamu Alkasite. “Stomatološka udruga odbija razgovarati o ovoj visokokvalitetnoj opciji”, kaže tvrtka za zdravstveno osiguranje, prenosi APA.
Ako se dogovor ne postigne, 7,4 milijuna ljudi osiguranih kod ÖGK-a vjerojatno će trpjeti posljedice spora. Od siječnja 2025. ispune ćete najprije morati platiti osobno kod stomatologa, a zatim predati račun ÖGK-u kako bi vam dio iznosa računa bio vraćen.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
