Austrija
Austrija: Građani troše 16 posto svojih prihoda na troškove stanovanja

Austrijanci u prosjeku izdvajaju 16 posto svojih prihoda na stanovanje. Vlasnici su manje pogođeni inflacijom od stanara u iznajmljenim stanovima.
Austrijska kućanstva u prosjeku troše oko 16 posto svojih prihoda na stanovanje. Ali postoji velika razlika između vlasnika kuća i iznajmljivača. Od 2012. do 2022. troškovi stanovanja porasli su nešto manje od raspoloživog dohotka kućanstva, rekao je novinarima u Beču glavni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas. Također nema naznaka da će se to promijeniti u skoroj budućnosti.
Dok prvi troše tek deset posto svojih prihoda na stanovanje, kod onih koji iznajmljuju stanove to je oko velikih 25 posto. Podaci pokazuju da je posjedovanje kuće znatno jeftinije od najma, čak i kada se u obzir uzmu troškovi financiranja. U posljednjih deset godina vlasnicima su samo neznatno porasli troškovi stanovanja, dok podstanari za sada plaćaju gotovo trećinu više nego 2012. U apsolutnim brojkama to je za vlasnike iznosilo samo 430 eura mjesečno u 2022., a 479 eura za vlasnike stanova. Osim najamnine ili kredita, troškovi stanovanja također uključuju troškove rada, energije i održavanja, kao i naknade za otpad ili vodu.
Thomas također smanjuje nade da bi kočnica cijena najma mogla osjetno smanjiti stopu inflacije. Povećanje najamnina pridonijelo je samo 0,05 postotnih bodova stopi inflacije u 2022., budući da najamnine imaju samo malu težinu u košarici za kupovinu. Iako bi sporije povećanje moglo biti ključno za pojedinačna kućanstva, teško da bi pomaknulo indeks potrošačkih cijena. Unatoč tome, Statistički zavod Austrije pretpostavlja da najamnine s klauzulom usklađivanja s inflacijom od 3 posto imaju do tri povećanja najamnine godišnje, s klauzulama usklađivanja od pet posto postoje dobra dva usklađivanja.
Prema Thomasu, samo jača građevinska aktivnost dugoročno može dovesti do nižih stanarina – i zato što se broj stanovnika povećava, a s njime i potražnja za životnim prostorom.
Pritom, međutim, treba imati na umu da najamnine rastu samo s vremenskim odmakom, jer skokovi indeksa u ugovorima stupaju na snagu tek nakon što se dosegne određena razina inflacije. Za očekivati je daljnje zamjetne prilagodbe kao rezultat inflacije u 2023. godini. Sukladno tome, treba se bojati više stanara koji kasne s plaćanjem i više deložacija u 2023., rekla je Regina Fuchs, voditeljica Uprave za stanovništvo austrijske statistike, na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Statistički podaci vrlo jasno pokazuju da su dugoročni najmovi jeftiniji za najmoprimce. Duljina najma najvažniji je čimbenik koji utječe na ukupnu najamninu, kaže Fuchs. Dok u Austriji najam plus operativni troškovi iznose ukupno 10,5 eura po četvornom metru za ugovore manje od dvije godine, oni iznose samo 5,75 eura za ugovore koji traju više od 30 godina. U prosjeku, svi ugovori su trenutno na 8,7 eura po kvadratu. Ugovori na rok kraći od pet godina također su skuplji od prosjeka, dok dulji ugovori dovode do ispodprosječnih troškova.
Osim trajanja najma, segment (općinski stambeni, zadružni ili besplatni najam) i regija odlučujući su za troškove najma stanova – što zapadnije, to skuplje.

Austrija
Božićni sajmovi na meti radikalnih islamista, policija obraća pažnju i budno motri

Opasnost od terorizma tijekom adventa raste u Europi i Austriji: obavještajni stručnjaci upozoravaju na povećanu “pozadinsku buku”, odnosno aktivnu komunikaciju među opasnim osobama. Pozadina je sukob na Bliskom istoku. Na meti su božićni sajmovi.
O “pozadinskoj buci” govorimo kada potencijalni teroristi intenzivnije komuniciraju, osobito putem Telegram kanala, ili se redovito sastaju u konspirativne svrhe.
Mržnja prema Izraelu i svemu zapadnom zbog invazije na Gazu nakon strašnog terorističkog napada Hamasa nesmetano se širi među takozvanim Tik Tok fanaticima i internetom.
Uznemireni su i u službama sigurnosti: “Zbog bliskoistočnog sukoba nešto se opasno sprema i u Europi.” O čemu svjedoče napadi na švedske nogometne navijače u Bruxellesu ili napad nožem na njemačkog turista u Eiffelu Toranj u Parizu, piše austrijski Kronen Zeitung.
Dvoje mladih ljudi htjelo je “zapaliti” nevjernike u Njemačkoj. Božićni sajmovi su “zanimljivi” napadačima. Oni se smatraju takozvanim mekim metama koje se zapravo ne mogu u potpunosti zaštititi. Nedavno je u Leverkusenu (D) razotkriven teroristički plan 15-godišnjeg njemačkog Afganistanca. S Čečenkom je (16) htio je “zapaliti” nevjernike.
Opasnost od napada tijekom adventa raste i u Austriji. Drugi najviši stupanj upozorenja tek je nedavno proglašen.
Austrija
20.000 kućanstava u Austriji zbog snijega i dalje bez struje

Nakon obilnih snježnih padalina tijekom vikenda, 20.000 kućanstava u štajerskom Murtalu od subote je bez struje.
Zbog snježnog opterećenja srušio se stup visokonaponskog dalekovoda u Weißkirchenu kod Judenburga. Na rješenju se radi “punom parom”, no može se pretpostaviti da će regija ostati bez struje na još nekoliko sati i da se komunikacijska infrastruktura još ne može osigurati.
Kako je priopćio Državni centar za upozoravanje Štajerske, pojedine mobilne telefonske stanice već su u subotu otkazale, što je dovelo do prekida mobilne mreže. Oružarnice vatrogasne brigade i uredi Crvenog križa u vatrogasnim postrojbama Murau i Judenburg postavljeni su kao kontaktne točke za hitne slučajeve od subote navečer.
Roditeljima beba i male djece savjetovano je da, ako je moguće, posjete rodbinu ili prijatelje izvan pogođenog područja i ne čekaju ponovno uspostavljanje struje.
Prema Energie Netze Steiermark, 268 transformatorskih stanica diljem Štajerske u nedjelju ujutro nije radilo. “Vratili smo 100 transformatorskih stanica u mrežu”, rekao je glasnogovornik Energie Steiermark Urs Harnik u intervjuu za APA-u. Međutim, oko 20.000 domaćinstava u Murtalu i dalje je bez struje.
Austrija
Supermarketi upozoravaju na moguća “značajna” poskupljenja hrane u Europi

Trgovina hranom zahtijeva jasna pravila za novi genetski inženjering i šalje pismo Europskoj komisiji i Europskom parlamentu.
Uz jasan apel Europskoj komisiji i EU parlamentarcima iz svih političkih skupina, vodeći predstavnici europske trgovine hranom hitno traže da se najavljenom europskom odlukom o novom zakonskom okviru za procese novog genetskog inženjeringa (NGT) osigura sloboda izbora, organska Poljoprivreda i “non-GMO” hrana, koja je vrlo tražena u velikom dijelu Europe, nije ugrožena politikom.
Kao i do sada, postoji potreba za praktičnim propisima za kontinuirano označavanje i sljedivost, od polja do police, kako bi se hrana bez genetskog inženjeringa nastavila proizvoditi, označavati i kao takva vjerodostojno prodavati u budućnosti. Prođe li planirana deregulacija novog genetskog inženjeringa od strane Europske komisije, trgovina hranom upozorit će na poskupljenja u cijelom lancu vrijednosti, posebice u segmentima kvalitete “Non-GMO” i “Organic”.
Zajedničko pismo podržava širok raspon vodećih trgovaca hranom: Denn’s BioMarkt, HOFER KG, REWE grupa (sa svim trgovinama REWE u Njemačkoj kao i Billa i Penny u Austriji), SPAR Austrija, Sutterlüty Ländlemarkt, njemački lanac teguta, UniGroup (s Unimarkt, Nah & Frisch i Land leben) i Austrijsko trgovačko udruženje pozivaju na potpunu sljedivost i označavanje NGT-a u cijelom proizvodnom lancu i na učvršćivanje obvezujućih, jedinstvenih mjera koegzistencije diljem Europe kao što su propisi o udaljenosti i obavještavanje o obvezama susjeda poljoprivrede.
“Trgovina hranom ima izravan odnos s potrošačima. Prema brojnim nacionalnim i paneuropskim istraživanjima tržišta, značajan broj potrošača ima vrlo negativan stav prema genetski modificiranim biljkama u svojoj hrani”, stoji u duboko zabrinutom pismu iz trgovine hranom. trenutne situacije Pregovori o NGT-u u tijeku u Bruxellesu.
„Bez genetskog inženjeringa“ i organska proizvodnja uspješni su modeli u procvatu diljem Europe i ne bi ih se smjelo bezbrižno ugroziti deregulacijom provjerenog zakonskog okvira. Samo u Njemačkoj hrana bez genetskog inženjeringa ostvaruje godišnji promet od oko 30 milijardi eura (16 milijardi eura “bez genetskog inženjeringa”, 14 milijardi eura organska); U Austriji je to oko 4,5 milijarde eura (2,5 milijarde “proizvedeno bez genetskog inženjeringa”, 2 milijarde organsko).
Osim toga, trgovina hranom strahuje da bi planirano ukidanje znanstvene procjene rizika, načela predostrožnosti, sljedivosti i označavanja za NGT od strane Komisije EU-a dovelo do značajnih povećanja troškova u cijelom lancu vrijednosti, što bi se odnosilo samo na proizvode bez GMO-a i organske proizvode. hranidbeni lanac, a ne hranidbeni lanac koji će snositi zagađivači.
Značajna povećanja cijena koja će najvjerojatnije proizaći iz toga, posebno za kvalitetne proizvode kao što su organski i “bez genetskog inženjeringa”, u konačnici bi također morali snositi potrošači – “teret koji se ne bi trebao prihvatiti, osobito u vrijeme visokih inflacije”, rečeno je u priopćenju.
You must be logged in to post a comment Login