Austrijanci u prosjeku izdvajaju 16 posto svojih prihoda na stanovanje. Vlasnici su manje pogođeni inflacijom od stanara u iznajmljenim stanovima.

Austrijska kućanstva u prosjeku troše oko 16 posto svojih prihoda na stanovanje. Ali postoji velika razlika između vlasnika kuća i iznajmljivača. Od 2012. do 2022. troškovi stanovanja porasli su nešto manje od raspoloživog dohotka kućanstva, rekao je novinarima u Beču glavni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas. Također nema naznaka da će se to promijeniti u skoroj budućnosti.

Dok prvi troše tek deset posto svojih prihoda na stanovanje, kod onih koji iznajmljuju stanove to je oko velikih 25 posto. Podaci pokazuju da je posjedovanje kuće znatno jeftinije od najma, čak i kada se u obzir uzmu troškovi financiranja. U posljednjih deset godina vlasnicima su samo neznatno porasli troškovi stanovanja, dok podstanari za sada plaćaju gotovo trećinu više nego 2012. U apsolutnim brojkama to je za vlasnike iznosilo samo 430 eura mjesečno u 2022., a 479 eura za vlasnike stanova. Osim najamnine ili kredita, troškovi stanovanja također uključuju troškove rada, energije i održavanja, kao i naknade za otpad ili vodu.

Thomas također smanjuje nade da bi kočnica cijena najma mogla osjetno smanjiti stopu inflacije. Povećanje najamnina pridonijelo je samo 0,05 postotnih bodova stopi inflacije u 2022., budući da najamnine imaju samo malu težinu u košarici za kupovinu. Iako bi sporije povećanje moglo biti ključno za pojedinačna kućanstva, teško da bi pomaknulo indeks potrošačkih cijena. Unatoč tome, Statistički zavod Austrije pretpostavlja da najamnine s klauzulom usklađivanja s inflacijom od 3 posto imaju do tri povećanja najamnine godišnje, s klauzulama usklađivanja od pet posto postoje dobra dva usklađivanja.

Prema Thomasu, samo jača građevinska aktivnost dugoročno može dovesti do nižih stanarina – i zato što se broj stanovnika povećava, a s njime i potražnja za životnim prostorom.

Pritom, međutim, treba imati na umu da najamnine rastu samo s vremenskim odmakom, jer skokovi indeksa u ugovorima stupaju na snagu tek nakon što se dosegne određena razina inflacije. Za očekivati ​​je daljnje zamjetne prilagodbe kao rezultat inflacije u 2023. godini. Sukladno tome, treba se bojati više stanara koji kasne s plaćanjem i više deložacija u 2023., rekla je Regina Fuchs, voditeljica Uprave za stanovništvo austrijske statistike, na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Statistički podaci vrlo jasno pokazuju da su dugoročni najmovi jeftiniji za najmoprimce. Duljina najma najvažniji je čimbenik koji utječe na ukupnu najamninu, kaže Fuchs. Dok u Austriji najam plus operativni troškovi iznose ukupno 10,5 eura po četvornom metru za ugovore manje od dvije godine, oni iznose samo 5,75 eura za ugovore koji traju više od 30 godina. U prosjeku, svi ugovori su trenutno na 8,7 eura po kvadratu. Ugovori na rok kraći od pet godina također su skuplji od prosjeka, dok dulji ugovori dovode do ispodprosječnih troškova.

Osim trajanja najma, segment (općinski stambeni, zadružni ili besplatni najam) i regija odlučujući su za troškove najma stanova – što zapadnije, to skuplje.