Austrija
Austrija: Građani troše 16 posto svojih prihoda na troškove stanovanja
Austrijanci u prosjeku izdvajaju 16 posto svojih prihoda na stanovanje. Vlasnici su manje pogođeni inflacijom od stanara u iznajmljenim stanovima.
Austrijska kućanstva u prosjeku troše oko 16 posto svojih prihoda na stanovanje. Ali postoji velika razlika između vlasnika kuća i iznajmljivača. Od 2012. do 2022. troškovi stanovanja porasli su nešto manje od raspoloživog dohotka kućanstva, rekao je novinarima u Beču glavni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas. Također nema naznaka da će se to promijeniti u skoroj budućnosti.
Dok prvi troše tek deset posto svojih prihoda na stanovanje, kod onih koji iznajmljuju stanove to je oko velikih 25 posto. Podaci pokazuju da je posjedovanje kuće znatno jeftinije od najma, čak i kada se u obzir uzmu troškovi financiranja. U posljednjih deset godina vlasnicima su samo neznatno porasli troškovi stanovanja, dok podstanari za sada plaćaju gotovo trećinu više nego 2012. U apsolutnim brojkama to je za vlasnike iznosilo samo 430 eura mjesečno u 2022., a 479 eura za vlasnike stanova. Osim najamnine ili kredita, troškovi stanovanja također uključuju troškove rada, energije i održavanja, kao i naknade za otpad ili vodu.
Thomas također smanjuje nade da bi kočnica cijena najma mogla osjetno smanjiti stopu inflacije. Povećanje najamnina pridonijelo je samo 0,05 postotnih bodova stopi inflacije u 2022., budući da najamnine imaju samo malu težinu u košarici za kupovinu. Iako bi sporije povećanje moglo biti ključno za pojedinačna kućanstva, teško da bi pomaknulo indeks potrošačkih cijena. Unatoč tome, Statistički zavod Austrije pretpostavlja da najamnine s klauzulom usklađivanja s inflacijom od 3 posto imaju do tri povećanja najamnine godišnje, s klauzulama usklađivanja od pet posto postoje dobra dva usklađivanja.
Prema Thomasu, samo jača građevinska aktivnost dugoročno može dovesti do nižih stanarina – i zato što se broj stanovnika povećava, a s njime i potražnja za životnim prostorom.
Pritom, međutim, treba imati na umu da najamnine rastu samo s vremenskim odmakom, jer skokovi indeksa u ugovorima stupaju na snagu tek nakon što se dosegne određena razina inflacije. Za očekivati je daljnje zamjetne prilagodbe kao rezultat inflacije u 2023. godini. Sukladno tome, treba se bojati više stanara koji kasne s plaćanjem i više deložacija u 2023., rekla je Regina Fuchs, voditeljica Uprave za stanovništvo austrijske statistike, na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Statistički podaci vrlo jasno pokazuju da su dugoročni najmovi jeftiniji za najmoprimce. Duljina najma najvažniji je čimbenik koji utječe na ukupnu najamninu, kaže Fuchs. Dok u Austriji najam plus operativni troškovi iznose ukupno 10,5 eura po četvornom metru za ugovore manje od dvije godine, oni iznose samo 5,75 eura za ugovore koji traju više od 30 godina. U prosjeku, svi ugovori su trenutno na 8,7 eura po kvadratu. Ugovori na rok kraći od pet godina također su skuplji od prosjeka, dok dulji ugovori dovode do ispodprosječnih troškova.
Osim trajanja najma, segment (općinski stambeni, zadružni ili besplatni najam) i regija odlučujući su za troškove najma stanova – što zapadnije, to skuplje.
Austrija
U Austriji bravar dobio otkaz telefonom tijekom bolovanja, kasnije se izborio za 16.000 eura
Poznato je da su radnici u Austriji dobro zaštićeni, no mnogi poslodavci ponekad se trude da svoje radnike ostave bez njihovih prava. Radnici su uvijek i u svakom trenutku mogu obratiti Radničkoj komori koja je na svojim stranicama kratko obavijestila o slučaju jednog bravara (bravara).
51-godišnji muškarac iz Gornje Austrije je dobio otkaz telefonskim pozivom usred bolovanja i to malo prije svoje 25. godišnjice rada u firmi. Otkaz je dobio i unatoč činjenici da se radničko vijeće izričito izjasnilo protiv otkaza zaposleniku. Navodno firma je ciljano mislila dati otkaz radniku kako bi on izgubio neke benefite koje bi dobio nakon 25 godina rada, piše Radnička komora. No, slučaj tu tek počinje.
Radnik se obratio Radničkoj komori Gornje Austrije i zatražio osporavanje otkaza zbog socijalnih nepogodnosti. Sve je završilo u sporu, a radnik je dobio oko 16.000 eura koji su mu zakonom i pripadali.
Austrija
Austrijsko državljanstvo u prvih pola godine uzelo gotovo 7000 osoba, nekadašnji bh. državljani u vrhu
Broj naturalizacija u Austriji je u padu. U prvoj polovici 2023. godine austrijsko državljanstvo dobilo je 6.658 osoba, uključujući 833 osobe (12,5 posto) s prebivalištem u inozemstvu, izvijestio je Statistički ured Austrije u utorak.
Prema preliminarnim podacima, naturalizacije su bile 18,3 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine (8.154 naturalizacija). “U prvoj polovici 2023. broj naturalizacija pao je za 18,3 posto na 6658 u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Pad je prvenstveno posljedica manjeg broja dosad prijavljenih slučajeva naturalizacije nacističkih žrtava i njihovih potomaka, kaže Tobias Thomas, glavni direktor Statističkog ureda Austrije u utorak.
Trend povećanja broja naturalizacija koji se bilježi od 2016. – prekinut padom u prvoj godini pandemije korona 2020. – stoga se zasad nije nastavio. U prvoj polovici 2023. naturalizirano je 806 osoba po osnovi “politički progonjene osobe i njihovi potomci (§58c StbG), od kojih je 797 ili 98,9 posto živjelo u inozemstvu.
Kod naturalizacija osoba s prebivalištem u Austriji zabilježen je porast od 1,5 posto u odnosu na prvu polovicu 2022. godine. Gotovo trećina osoba naturaliziranih u prvoj polovici 2023. rođena je u Austriji (1886 ili 28,3 posto). Polovica naturalizacija u prvoj polovici 2023. bile su žene (50,6 posto), oko trećine bile su mlađe od 18 godina (33,0 posto).
Otprilike trećina (2156 ili 32,4 posto) novih Austrijanaca prije naturalizacije bili su državljani jedne od sljedeće četiri zemlje: Sirije (864), Turske (540), Bosne i Hercegovine (390) i Afganistana (362). Ljudi koji su naturalizirani prema Odjeljku 58c u prvoj polovici 2023. najčešće su bili državljani sljedeće tri zemlje: Izraela (244), Sjedinjenih Američkih Država (217) i Ujedinjenog Kraljevstva (205).
U šest saveznih država u prvoj polovici 2023. naturalizirano je više osoba nego u istom razdoblju prethodne godine. Relativni porast bio je najveći u Gradišću (+25,9 posto), zatim u Štajerskoj (+22,2 posto), Donjoj Austriji (+21,7 posto) i Gornjoj Austriji (+14,8 posto).
Gotovo dvije trećine svih naturalizacija u prvoj polovici 2023. temeljilo se na zakonskom pravu (4355 osoba). Od toga je 2816 osoba naturalizirano nakon najmanje šest godina boravka u Austriji i iz razloga koji zaslužuju posebno razmatranje (npr. dokazano poznavanje njemačkog jezika i održiva integracija, rođenje u Austriji, državljanstvo EGP-a ili pravo na azil, kao i politički progonjeni ljudi i njihovi potomci).
333 osobe dobile su državljanstvo jer su bile u braku s austrijskim državljaninom, a 211 osoba jer su u Austriji živjele najmanje 15 godina i imale održivu integraciju.
Austrija
U Austriji živi oko 20.000 beskućnika, 60 posto u Beču
Prema statističkim podacima Austrijske statistike o stanovanju, gotovo 20.000 ljudi bilo je registrirano kao beskućnici u Austriji 2021. godine, od čega 60 posto njih je živjelo u Beču.
Teško je procijeniti broj ljudi koji su zapravo beskućnici jer postoji nepoznat udio neregistriranih ljudi. No, pretpostavlja se da u Beču ima oko 1500 ljudi koji su beskućnici i koji nisu registrirani.
Zbog serijskog ubojice koji u Beču cilja na beskućnike Caritas je stoga zamolio građane da “hodaju gradom otvorenih očiju” i da beskućnike prijave Caritasu kako bi se istim javili ulični radnici.
You must be logged in to post a comment Login