Austrija
Austrija: Evo koja su pravila za rad na hladnom i po minusima
Iako tijekom ljeta na visokim temperaturama postoje pravila kad možete prekinuti rad, čak i na minus 20 Celzijevih stupnjeva i ledenim sjevernim vjetrovima, nema određenog pravila kad se rad može prekinuti. No, postoje određeni uvjeti koji moraju biti ispunjeni.
U slučaju zbilja hladnog vremena, poslodavci su u tom slučaju dužni osigurati zdravlje i sigurnost zaposlenika. Nastale troškove ni pod kojim uvjetima ne smiju snositi zaposlenici. Zdravlje zaposlenika usko je povezano s optimalnim klimatskim uvjetima na radnom mjestu. Odstupanja od toga mogu dovesti do smanjenja učinka, nezadovoljstva i mogućeg rizika za sigurnost i zdravlje.
Rad na otvorenom na niskim temperaturama
Poslodavac mora o svom trošku osigurati odgovarajuću odjeću za zaštitu od hladnoće i vremenskih prilika te organizacijskim mjerama (kao što su dodatne stanke za zagrijavanje te ponuda toplih napitaka) osigurati što manju izloženost hladnoći.
Izričite donje temperaturne granice postoje samo za vanjske prodajne štandove koji su organizacijski i prostorno vezani uz prodajne objekte ili druge zgrade poduzeća. Zaposlenici smiju biti zaposleni samo ako je temperatura najmanje 16 °C.
Na ostalim prodajnim štandovima na otvorenom (uključujući adventske tržnice) potrebno je samo osigurati dostatnu zaštitu od vremenskih utjecaja.
Zbog odredbi Zakona o naknadi štete zbog lošeg vremena, građevinski radnici imaju mogućnost kratkotrajnog prekida rada tijekom određenih ekstremnih vremenskih uvjeta (tzv. „šezdesetke“).
Tehničke i organizacijske mjere zaštite od hladnoće
Rampe za utovar i istovar trebaju biti opremljene priključkom za kamione koji je što je moguće više klimatski otporan.
Vozačke kabine i/ili sjedala na viličarima, građevinskim vozilima itd. trebaju biti grijani.
Na stacionarnim radnim mjestima toplinsko-izolacijske prostirke moraju štititi od hladnih podova.
Zaposlenici moraju imati mogućnost prekinuti rad kada je hladno i provesti neko vrijeme u toplijem prostoru. Točna vremena zagrijavanja navedena su u standardu DIN 33403, dio 5.
Ako je na gradilištu zaposleno više od pet radnika, a predviđeno trajanje rada je duže od tjedan dana, potrebno je osigurati prostoriju/kontejner za zagrijavanje. Sobna temperatura mora biti najmanje 21 stupanj Celzijusa.
Za zagrijavanje treba osigurati tople napitke.
Tvrtke moraju osigurati odgovarajuću odjeću
Za sve zaposlenike koji su izloženi hladnoći mora se osigurati odjeća za zaštitu od vremenskih prilika i hladnoće (uključujući jakne, cipele, rukavice, zaštitu za uši i glavu).
Odjeća mora biti u skladu sa zakonskim propisima i standardima. Odjeća mora biti prozračna i opremljena reflektorima u uvjetima slabe vidljivosti. Osobna zaštitna oprema mora se zamijeniti ako je istrošena, ne može se više čistiti ili više ne ispunjava zaštitnu svrhu iz bilo kojeg drugog razloga. Sve troškove mora snositi tvrtka.
Austrija
Hoće li Austrija nabaviti rakete dugog dometa?
Austrija planira do 2028. godine donijeti odluku o nabavi sustava protuzračne obrane dugog dometa, najavila je danas ministrica obrane Klaudia Tanner (ÖVP) u emisiji Ö1-Morgenjournal.
Govoreći o političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama i sve manjoj oslonjenosti Europe na američku vojnu zaštitu, Tanner je naglasila:
“Za nas to znači da moramo postati sposobni za obranu.”
Dodala je da se plan modernizacije austrijske vojske “Aufbauplan 2032+” mora provesti u cijelosti.
Odluka o kupnji raketnih sustava srednjeg dometa već je uključena u taj plan, u okviru europske inicijative “Sky Shield”. No, austrijska vlada je u svom programu također predvidjela nabavu sustava dugog dometa, a sada je ministrica prvi put konkretno navela 2028. godinu kao krajnji rok za tu odluku.
Daljnji razvoj austrijske zračne obrane
Ministrica Tanner istaknula je kako je prirodan korak da se austrijska nadzorna zaštita zračnog prostora nadogradi i razvije u sustav zračne obrane.
Trenutačno je u planu nabava sustava kratkog i srednjeg dometa, koji su već uključeni u europski “Sky Shield” program. Tek nakon toga planira se kupnja sustava dugog dometa, za što su procijenjeni troškovi od oko četiri milijarde eura.
“Vjerujem da ćemo, nakon što osiguramo sustave kratkog i srednjeg dometa, prema planu nastaviti s nabavom sustava dugog dometa – mislim da će to biti 2028. godine.” – izjavila je Tanner.
Na pitanje hoće li političke promjene u SAD-u utjecati na odluku o tome iz koje zemlje će se kupovati raketni sustavi (iz SAD-a ili Europe), ministrica je potvrdila da će i to biti faktor u donošenju odluke.
Austrija
Klimatski bonus: Do 1.010 eura unatoč ukidanju – mnogi ga još uvijek mogu dobiti
Drugi val isplate klimatskog bonusa do 290 eura za 2024. godinu bliži se kraju. Dostava putem pošte započinje 12. ožujka 2025. godine, a stotine tisuća ljudi još uvijek mogu preuzeti svoj bonus.
Vlada je odlučila ukinuti klimatski bonus kako bi smanjila proračunski deficit, čime bi se uštedjelo do 2 milijarde eura u ovoj godini.
Unatoč tome, mnogi stanovnici Austrije i dalje će dobiti isplatu do 290 eura. Drugi val isplate za 2024. godinu započeo je još u veljači. Prvo je oko 400.000 ljudi primilo novac izravnom uplatom na račun – od 75 do 290 eura po osobi.
Dodatnih 100.000 osoba primit će uplatu putem RSa pisma od 12. ožujka 2025., jer njihovi bankovni podaci još nisu poznati. Oni koji su bonus već primili u jesen prošle godine ili u veljači 2025. neće dobiti novi dopis.
Nekoliko stotina tisuća bonusa još uvijek čeka na preuzimanje u Ministarstvu zaštite klime, uključujući i bonuse iz 2022. godine.
Prema portalu Finanz.at, oni koji nisu preuzeli svoj klimatski bonus iz prethodnih godina i dalje imaju pravo na isplatu. Krajem 2024. godine bilo je oko 90.000 osoba koje nisu preuzele bonus za 2023., a iako je zbog povećanja bankovnih uplata (za 27%) taj broj ove godine niži, još uvijek postoji mogućnost isplate do 290 eura.
Kako navodi portal 5min.at, do kraja veljače 2025. godine postojalo je oko 345.000 nepreuzetih klimatskih bonusa iz prethodnih godina. Samo za 2022. godinu još uvijek je nepreuzetih 100.000 bonusa, a taj je bonus iznosio 500 eura po osobi jer je tada isplaćena i naknada za poskupljenje.
Tko nije preuzeo bonus od 2022. godine, sada može ostvariti pravo na do 1.010 eura (500 eura za 2022., 220 eura za 2023., 290 eura za 2024.).
Pravo na isplatu do tri godine unatrag
U tisućama slučajeva, pisma s obavijesti o isplati nisu preuzeta u poštanskim uredima i vraćena su Ministarstvu zaštite klime. Prema procjenama, riječ je o čak 20 milijuna eura koji još uvijek čekaju svoje vlasnike. U tim slučajevima potrebno je kontaktirati ministarstvo putem službene stranice klimabonus.gv.at, nakon čega će novac biti uplaćen na bankovni račun.
Mogućnost naknadne isplate vrijedi do tri godine unatrag, što znači da se još uvijek može zatražiti isplata bonusa za 2023. godinu, pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji za ostvarenje prava na bonus.
Austrija
U Austriji će neke stvari pojeftiniti, vlada donosi nove mjere
Očekuje se da će Vijeće ministara u srijedu odobriti paket za mala i srednja poduzeća za rasterećenje poduzeća. “Heute” je objavio detalje o mjerama koje će se provoditi ove godine.
Nakon ograničenja najamnina i prvih mjera štednje za uravnoteženje proračuna, sada dolaze sljedeće odluke nove Vlade. Na dnevnom redu Vijeća ministara u srijedu ujutro vjerojatno će se naći dva velika pitanja: prvo, zaustavljanje spajanja obitelji, a drugo, prema informacijama “Heute”, treba se usvojiti prvi ekonomski paket – takozvani paket za mala i srednja poduzeća koji je već najavio ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP).
Nakon Vijeća ministara savezni kancelar Christian Stocker (ÖVP), ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) te državni tajnici Jörg Leichtfried (SPÖ) i Sepp Schellhorn (NEOS) predstavit će oba paketa mjera. Sam Hattmannsdorfer je u Bruxellesu na Vijeću EU za tržišno natjecanje i stoga nije prisutan.
“Gospodarska situacija u Austriji je ozbiljna i zabrinjava me. Kako ne bismo zaostajali, moramo sada postaviti kurs i obnoviti svoju konkurentnost kroz dosljednu agendu reformi i novu dinamiku. To zahtijeva konkurentnije cijene energije, debirokratizaciju i značajno smanjenje troškova rada. Planirani paket za mala i srednja poduzeća ovdje daje prve odgovore”, unaprijed je objasnio ministar Hattmannsdorfer.
U Austriji je 2023. godine bilo 579.500 takvih poduzeća, što predstavlja 99,7% svih poduzeća u tržišno orijentiranom domaćem gospodarstvu. Mala i srednja poduzeća imaju ukupno oko 2,5 milijuna zaposlenih (dvije trećine svih zaposlenih u ovoj zemlji) i obučavaju 53.700 pripravnika (58%). S bruto dodanom vrijednošću od 168 milijardi eura, mala i srednja poduzeća daju značajan doprinos austrijskoj gospodarskoj proizvodnji – čine 56% tržišno orijentirane dodane vrijednosti.
Nizom mjera koje će stupiti na snagu ove godine političari žele rasteretiti malo i srednje poduzetništvo. S paketom za mala i srednja poduzeća, “sada započinjemo povratak performansi i konkurencije”, kaže Hattmannsdorfer. Uključuje “prve potrebne korake na putu vraćanja Austrije u brzu traku”.
To znači da bi neke stvari trebale pojeftiniti.
