Ekonomija
Austrija: Energija za kućanstvo znatno skuplja od 2021.

Kućanstva su u veljači morala trošiti znatno više na energiju nego u istom mjesecu godinu dana ranije. Prema Indeksu cijena energije (EPI) cijene su bile u prosjeku više za 27,4 posto. Plin je bio skuplji čak 65,3 posto.
U odnosu na prethodni mjesec siječanj, cijene energije za kućanstva porasle su za 6,6 posto.
Stopa inflacije u veljači iznosila je 5,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno 1,3 posto na mjesečnoj razini. “Cijene energije stoga ostaju glavni pokretač cijena”, kaže glavni direktor Agencije za energetiku Franz Angerer. Energija je ključni ulazni čimbenik u proizvodnji i uslugama.
Ako energija poskupi, posljedično rastu i cijene važnih dobara – ovaj učinak sada postupno dolazi do austrijskih kućanstava. Ljudi koji ovise o automobilu s motorom s unutarnjim izgaranjem ili koji žive u loše izoliranim kućama i stanovima s neučinkovitim sustavi grijanja, posebno su pogođeni visokim cijenama, navode iz Agencije za energetiku.
Najviše je u veljači poskupio plin s povećanjem od 65,3 posto u odnosu na veljaču prošle godine. U odnosu na siječanj 2022. prirodni plin koštao je 20,9 posto više.
Dizel je u veljači bio 30,7 posto skuplji nego godinu ranije i 3,7 posto skuplji nego u siječnju. Cijena premium benzina bila je 27,7 posto viša u odnosu na prethodnu godinu, a 3,6 posto viša na mjesečnoj razini. Spremnik dizela od 50 litara košta oko 17 eura više nego u veljači 2021., s premium benzinom dodatni troškovi su bili oko 16 eura.
Cijene lož ulja porasle su za 48,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tipično punjenje spremnika od 3.000 litara košta gotovo 1.000 eura više nego u veljači prošle godine. U odnosu na siječanj 2022. cijene lož ulja porasle su za 9,7 posto.
Struja je bila 14,9 posto skuplja nego u veljači 2021. i 8,6 posto više nego u siječnju 2022. U slučaju električne energije postoje olakšice kroz ukidanje subvencija zelene struje i smanjenje poreza na energiju. Slika je diferencirana: “Nikad do sada različite skupine kupaca nisu bile tako različito pogođene poskupljenjem električne energije”, rekla je Karina Knaus, voditeljica Centra za ekonomiju, potrošače i cijene Agencije za energetiku.
Kupci koji moraju sklopiti novi ugovor ili im je isteklo jamstvo cijene ponekad su pogođeni ogromnim dodatnim troškovima, a poskupljenja su vrlo primjetna i kod floater ugovora vezanih uz veleprodajne cijene.
Za kupce s postojećim ugovorima dosadašnje mjere bi “prosječnom kućanstvu ove godine donijele uštedu od 150 eura u odnosu na prethodnu godinu. Naša analiza troškova električne energije za lokalne dobavljače pokazuje da to značajno ublažava povećanje cijena za kupce s postojećim ugovorima.”

Ekonomija
Sve više ljudi u Austriji zaduženo, najgora situacija u zadnjih 15 godina

Ukupno 9.973 osobe zatražile su 2024. godine pomoć Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji. Od 2009. godine nikada nije bilo toliko ljudi koji su se obratili za pomoć.
“U Donjoj Austriji rast broja zaduženih posebno je alarmantan,” kaže Michael Lackenberger, direktor Savjetovališta za dužnike.
“Ovakvu situaciju nismo vidjeli posljednjih 15 godina,” dodaje Lackenberger. “Pritisak je ogroman.” Donja Austrija trenutačno bilježi nagli porast privatnih dugova, kakav on, kao dugogodišnji voditelj savjetovališta, još nije doživio.
Gotovo 10.000 ljudi potražilo pomoć zbog dugova
“U 2024. godini pružili smo podršku 9.973 osobe,” kaže Lackenberger, koji je prije deset godina rada u savjetovalištu bio sudski službenik. “U našim uredima u Sankt Pöltenu, Wiener Neustadtu i Hollabrunnu već sada postoji lista čekanja duža od tri mjeseca. U Zwettlu i Amstettenu situacija nije puno bolja.” Glavni problem je nedostatak kapaciteta za brže pružanje pomoći.
Među brojnim uzrocima zaduženosti, jedan se ističe kao najvažniji: “Gubitak posla i dalje je glavni razlog privatne prezaduženosti. Odmah nakon toga dolazi rast troškova života,” objašnjava Lackenberger.
Najveći broj osoba u financijskim problemima u posljednjih 15 godina
“Bilježimo najveći porast potražnje za pomoći još od 2009. godine,” kaže on. Tadašnja globalna financijska kriza uzrokovala je dugoročne poremećaje: “Kamate na štednju trajno su snižene i nikada se nisu oporavile.”
Loše vijesti za štediše: Europska središnja banka ponovno snižava kamate
Za one koji su pogođeni dugovima, štednja više nije opcija, tvrdi Lackenberger. “Ljudi već sada žive na rubu financijskih mogućnosti. Ako se dogodi nepredviđeni trošak, poput kvara u stanu, rastave ili kvara automobila, vrlo brzo mogu zapasti u dugove.”
Sve veća zaduženost srednjeg sloja
Poseban problem predstavlja to što se prezaduženost sve više širi na srednji sloj. “Primjerice, jedan od naših klijenata suočio se s iznenadnim računom za energiju od preko 7.000 eura,” ističe Lackenberger. “Mnogi ljudi nikada nisu mislili da bi mogli završiti u ovakvoj situaciji.”
Nagli porast zaduženosti od 2023.
Statistika pokazuje zabrinjavajući trend. “U usporedbi s 2023. godinom, u Donjoj Austriji zabilježen je rast broja prvih savjetovanja za 7,6 posto, dok je na razini cijele Austrije taj rast iznosio 6,8 posto.”
“Godinama smo imali oko 7.500 korisnika godišnje,” objašnjava Lackenberger. “Već su godine pandemije donijele porast. Tijekom 2022. primijetili smo lagani rast, a 2023. godine broj se povećao na 9.071. Prošle godine dodali smo još tisuću novih korisnika. Sada smo gotovo na 10.000.”
Poziv vladi: Hitno obuzdati inflaciju
Zbog ozbiljnosti situacije, Lackenberger apelira na novu austrijsku vladu da hitno reagira: “Prvi korak mora biti obuzdavanje inflacije.”
Konkretni zahtjevi savjetovališta
Lackenberger također ima konkretne prijedloge: “Tražim od vlade da zadrži sadašnje pravilo koje omogućuje privatnim osobama da se, pod određenim uvjetima, oslobode dugova u roku od tri godine.” Ova mjera istječe 2026. godine, a on smatra da bi je trebalo produljiti.
Uz to, poziva regionalnu vlast Donje Austrije da osigura dodatna sredstva za savjetovališta. “Naše savjetovalište već je preopterećeno. Da bismo pomogli ljudima koji su u teškoj situaciji, hitno su nam potrebna dodatna financijska sredstva za zapošljavanje novih savjetnika,” zaključuje Lackenberger.
Ekonomija
Industrija i građevinski sektor u Austriji u padu: Tisuće radnika manje

Recesija i dalje traje, a njezini učinci vidljivi su i na tržištu rada. Industrija i građevinski sektor prošle su godine zabilježili znatan pad zaposlenosti.
Dugotrajna stagnacija domaćeg gospodarstva se nastavlja – i u skoroj budućnosti ne očekuje se poboljšanje. Novi ministar financija Markus Marterbauer ovog je tjedna ponovno upozorio na produljenje recesije, istaknuvši da Austriji jednostavno nedostaje novca, kako je objasnio političar SPÖ-a.
Nema viška sredstava: Ministar financija šokirao izjavom
Teška gospodarska situacija odražava se i na tržištu rada. Iako su stopa nezaposlenosti od 5,2 posto i stopa zaposlenosti od 74,1 posto ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu, industrijski sektor bilježi značajan pad.
Austrija ispod europskog prosjeka
“Unatoč gospodarskoj krizi i rekordnom broju stečajeva poduzeća, austrijsko tržište rada u 2024. godini pokazalo se relativno stabilnim. Ukupni broj zaposlenih ostao je gotovo isti u usporedbi s prethodnom godinom”, rekao je generalni direktor Statistik Austria, Tobias Thomas.
“Međutim, trajna recesija u industriji ostavila je jasne tragove na tržištu rada: u proizvodnom sektoru broj zaposlenih smanjen je za 38.400, dok je u uslužnim djelatnostima došlo do porasta. Također, stariji radnici su ostali duže u radnom odnosu – u 2024. godini 58,8 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine bilo je zaposleno, što je povećanje od 1,5 postotnih bodova. Ipak, Austrija je u međunarodnoj usporedbi i dalje ispod europskog prosjeka kada je riječ o zaposlenosti starijih osoba”, dodao je Thomas.
Negativan trend u proizvodnji
Prema preliminarnim podacima, austrijsko gospodarstvo smanjilo se za 1,2 posto u 2024. godini, nakon pada BDP-a od 1,0 posto godinu ranije. Posebno je pogođena proizvodnja robe, koja je pala za 5,5 posto, dok su javna uprava, zdravstvo i obrazovanje ostvarili realan rast od 2,0 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ova suprotna kretanja jasno se reflektiraju i na tržištu rada.
Veliki pad u proizvodnom sektoru
Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u proizvodnom sektoru, gdje je broj zaposlenih smanjen za 38.400. S druge strane, javni i socijalni sektor (+35.700) te trgovina (+22.300) zabilježili su rast zaposlenosti.
Ekonomija
Nakon pada dobiti: Mega-korporacija VW ukida rad od kuće

Nakon drastičnog pada dobiti, automobilski gigant Volkswagen ukida opciju rada od kuće za sve svoje zaposlenike.
Čak 24.000 zaposlenika morat će se vratiti u urede, budući da je VW u posljednjim mjesecima pretrpio velike gubitke. Sada se mjere štednje odražavaju i na omiljeni home office model zaposlenika.
Velika zabrinutost među zaposlenicima
Sve više zaposlenika obraća se radničkom vijeću i odjelu za ljudske resurse, izražavajući zabrinutost kako će uskladiti svoje svakodnevne obveze.
Od travnja 2025. rad od kuće bit će smanjen sa četiri na samo dva dana tjedno, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo. Mnogi će sada morati potpuno prilagoditi svoj način života, posebno roditelji malodobne djece.
Glasnogovornica VW-a poručila je: “S obzirom na trenutačne ekonomske izazove, osobna suradnja u timovima je ključna.”
Volkswagen je u utorak objavio da je prošle godine njegova dobit pala za 30,6 posto, na 12,4 milijarde eura.
You must be logged in to post a comment Login