Austrija
Austrija bi mogla olakšati rad radnicima sa Zapadnog Balkana?
Nacionalno vijeće Austrija raspravljalo je o revizorskim izvješćima o nedostatku kvalificiranih radnika, crveno-bijelo-crvenoj karti i Austrijskoj poslovnoj agenciji
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika”, Revizorski sud preporučuje razvoj sveobuhvatne strategije temeljene na solidnoj bazi podataka. Zastupnici su na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća raspravljali o izvješću revizorskog tijela i jednoglasno ga prihvatili.
Sa stajališta Revizorskog suda, bilo bi moguće bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s crveno-bijelo-crvenom karticom (RWR kartica). Ono što je za to potrebno je pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim sustav, istaknula je glavna revizorica Margit Kraker u izvješću o crveno-bijelo-crvenom kartonu. Kao i ovo izvješće, zastupnici su jednoglasno prihvatili kritičko revizorsko izvješće o austrijskoj lokacijskoj agenciji Austria Business Agency (ABA).
Zastupnici ÖVP-a i Zelenih naglasili su da je savezna vlada već provela niz poboljšanja u skladu s preporukama Revizorskog suda. Govornicima iz redova SPÖ-a, FPÖ-a i NEOS-a ovi koraci nisu otišli dovoljno daleko. Do temeljnih razlika u mišljenjima došlo je oko pitanja kako bi se Austrija trebala odnositi prema imigraciji i kakav je stvarni status integracije migranata na tržište rada.
Manjak kvalificiranih radnika ne samo da je nepovoljan za pogođena poduzeća, već smanjuje i ukupnu ekonomsku uspješnost društva, dijagnosticirao je Revizorski sud u izvješću o ovoj temi. Prema njegovim riječima, još nedostaje cjelovita strategija s koordiniranim mjerama, kao i solidna baza podataka za precizniju analizu na razini zanimanja, regionalne distribucije i opsega zaposlenosti. Revizorski sud preporučuje da se razviju oba.
Prema mišljenju Revizorskog suda, zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja, primjerice putem crveno-bijelo-crvene karte, temeljno je pogodno za ublažavanje nedostatka kvalificiranih radnika. Ipak, kartični sustav treba pojednostaviti, jedan je od zaključaka Revizorskog suda u izvješću o crveno-bijelo-crvenoj i EU plavoj kartici. Revizorski sud vidi daljnje prilagodbe u iskorištavanju i mobilizaciji potencijala domaće radne snage povećanjem sudjelovanja žena, starijih osoba i migranata u radnoj snazi.
Franz Hörl (ÖVP) istaknuo je da je nedostatak kvalificiranih radnika trenutno temeljni problem uslužnog i turističkog sektora. Od izvješća Revizorskog suda došlo je do poboljšanja, što se ogleda u značajnom povećanju broja podnesenih i odobrenih crveno-bijelo-crvenih kartona. Za ovaj uspjeh važan je, između ostalog, bolji savjet. Hörl je potencijal za privlačenje kvalificiranih radnika prepoznao u najavljenoj crveno-bijelo-crvenoj kartici za odrasle pripravnike i stvaranju posebne regulative za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana.
Tvrtkama postaje sve teže zaposliti i zadržati potrebne kvalificirane radnike. Preporuke Revizorskog suda važni su savjeti o tome odakle početi. To uključuje potporu osposobljavanju i daljnjem obrazovanju te smanjenje kvote izvanrednog radnog vremena. Ministar rada Martin Kocher upravo je sastavio paket vrijedan 75 milijuna eura za poboljšanje integracije migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada. Martina Kaufmann (ÖVP) također je istaknula važnost osposobljavanja kvalificiranih radnika, što se prvenstveno odvija u malim i srednjim poduzećima. Savezna vlada je stoga poduzela mnoge korake za unapređenje nastave.
Austrija
Nevjerojatna greška u Austriji! 200 umjesto 2 igrača traži Jackpot
Dva kratka previda u pravilima igre izazvala su velike posljedice: umjesto dva, čak 200 igrača sada zahtijeva jackpot koji je prvotno bio namijenjen samo za njih dvoje.
Greška u formulaciji uvjeta igre mogla bi se pretvoriti u milijunski problem za Austrijske lutrije. Na početku je serija srećki 446 na prijelazu iz 2023. u 2024. godinu izgledala kao pun pogodak. Glavna nagrada bila je “1 godina Božića” – 5.000 eura mjesečno, što ukupno iznosi 60.000 eura.
Tada je prodano 1,2 milijuna srećki po cijeni od 3 eura po komadu. Sa stopom isplate od 57 posto, operater igre mogao je zaraditi 1,6 milijuna eura. No sada im prijeti gubitak u nekoliko puta većem iznosu. Na kocki je čak 12 milijuna eura, a sve zbog navodno dvije zaboravljene riječi.
Kako izvještava Profil, uvjeti igre na poleđini srećke bili su neprecizno formulirani: “Pronađite 3 x simbol novčanice ‘5000’, osvojite 5.000 eura mjesečno, 1 godinu!” Ono što je nedostajalo bio je dodatak, poput “po igri”, kako bi se jasno naznačilo da se simbol ‘5000’ mora pojaviti tri puta u jednoj (!) igri, a ne zbrojeno preko oba označena (polja) dijela igre.
“Ponekad se pobijedi, ponekad se izgubi”
Rezultat ove greške je “lijepa situacija” za mnoge igrače: umjesto samo dva dobitnika, sada oko 200 vlasnika srećki traži jackpot. Jedan je već uspješno tužio Lutriju i dobio svoju “1 godinu Božića” u Beču: Lutrije su mu isplatile 60.000 eura. “Od profesionalnog operatera igre očekuje se posebna preciznost i jasnoća pri formuliranju uvjeta igre”, citira se sutkinja.
Nekoliko drugih tužbi slijedi. Odvjetnik Oliver Peschel već zastupa 180 vlasnika srećki i želi za svakog izvući 60.000 eura: “U kockanju se ponekad pobijedi, a ponekad i izgubi. U ovom slučaju mnogi su pobijedili, iako to možda nije bilo potpuno namjerno.”
Milijardama na kocki
Naravno, Austrijske lutrije gledaju na situaciju sasvim drugačije. Neki ističu da bi prema pravnom tumačenju tužitelja čak 270.000 srećki moglo osvojiti glavnu nagradu. Ako bi morali isplatiti sve dobitke, to bi predstavljalo gubitak od 16 milijardi eura.
Prema Profilu, lutrije su nakon prvog presude promijenile svoju strategiju i sada govore o “pogrešci” zbog koje bi ugovor o igri trebao biti poništen. Njihova ponuda za pomirenje daleko je skromnija: cijena srećke će biti vraćena, a dobitak iznosi 3 eura umjesto 60.000. Međutim, nekoliko drugih tužbi još uvijek je na čekanju, a ishod nije siguran.
Sreća za organizatora: Većina srećki vjerojatno je, zbog proteka vremena, već neznajući bačena, čime je ovo potencijalno “rupa u zakonu” postala manje problematična za operatera.
Austrija
Nekada najpoznatija shopping ulica u Beču polako se pretvara u novi problem
Mariahilferstraße (poznata kao Mahü) u Beču više nije samo shopping ulica – ona postaje simbol društvenih problema koji se šire na više bečkih četvrti. Rastući problemi poput zapuštenosti, socijalnih nejednakosti i povećanja broja ljudi koji koriste javni prostor za spavanje izazivaju političke rasprave i prijedloge rješenja.
Jedna od mještanki Mariahilferstraße izvještava: „Prije pet godina osjećala sam se ovdje sigurno, a sada jedva želim ići sama navečer.“ Poslovni subjekti se žale na opadanje broja kupaca, dok sve više trgovina ostaje prazno. Posebno u Barnabitengasse, koja je prepoznatljiva po brojnim socijalnim institucijama, raste broj pritužbi zbog buke, smeća i narastajuće prisutnosti ljudi koji koriste ulice kao spavaonice, donosi Heute.
Politički prijedlozi
- ÖVP (Austrijska narodna stranka) tvrdi da su problemi u Mariahilferstraße posljedica lošeg upravljanja. Oni zahtijevaju strože mjere, poput zabrane alkohola, povećane policijske prisutnosti i socijalnog rada. Karl Mahrer, vodeći kandidat stranke, smatra da je gradska vlast prekasno reagirala na situaciju.
- FPÖ (Slobodarska stranka Austrije) također smatra da situacija u Mariahilferstraße nije održiva. Dominik Nepp, njihov lider, ističe da je broj praznih trgovina u porastu, a stanje ulica se pogoršava. Oni zahtijevaju zabranu prosjačenja i alkohola, te čak zatvaranje socijalnih centara u okolini koje smatraju odgovornima za pogoršanje stanja.
- Zeleni, s druge strane, ne smatraju da je situacija pitanje sigurnosti, već društveni izazov. Judith Pühringer, čelnica Zelenih, naglašava potrebu za socijalnim radom i dugoročnim rješenjima poput stambenih projekata, umjesto političkih odluka poput zabrana alkohola.
Dok političari raspravljaju, situacija na Mariahilferstraße postaje sve teža. Mještani i poslovni ljudi kažu da se osjećaju zapostavljeni i ignorirani. Jedan od mještana iz Barnabitengasse kaže: „Zovemo policiju, ali ništa se ne mijenja. Žalimo se gradu, ali nas ignoriraju. Što još možemo učiniti?“
Tako će budućnost Mariahilferstraße sigurno biti ključno pitanje u predstojećim izborima 2025. godine, ali dok političari ne donesu konkretne mjere, stanovnici će morati nositi teret svakodnevnih problema.
Austrija
Smanjenje novčane pomoći u Austriji – čak 30% azilanata ne želi raditi
Od srpnja tražitelji azila koji primaju osnovnu skrb obavezni su obavljati društveno koristan rad. Ali ne ispunjavaju svi ovaj zahtjev.
Stroža pravila za izbjeglice i tražitelje azila u federalnom sustavu osnovne socijalne skrbi. Od prošlog ljeta moraju sudjelovati u društvenim dobrotvornim aktivnostima, inače će im biti smanjen džeparac.
Prema popisu koji je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova od srpnja su tražitelji azila odradili gotovo 250.000 radnih sati,
Međutim, ono što je jasno jest da ne ispunjavaju svi tražitelji azila ove zahtjeve. Ukupno 70 posto izbjeglica smještenih u sustavu osnovne skrbi savezne vlade obavljalo je usluge i izvršavalo zadatke poput brige o zelenim površinama. Ostali su odbili odgovarajuće poslove.
U apsolutnim brojkama: 3.115 tražitelja azila odradilo je četvrt milijuna radnih sati. 210 ljudi nije uspjelo izvršiti zadatak. Zbog toga im je smanjen džeparac.
Izuzetak od pravila su osobe mlađe od 16 godina te osobe od kojih se iz zdravstvenih razloga ne može očekivati obavljanje djelatnosti. Svi ostali moraju odraditi 10 sati mjesečno, inače će im se smanjiti džeparac od 40 eura mjesečno.
