Austrija
Austrija: 2024. donosi nove klimatske mjere, raste cijena registracije automobila
Crno-zelena vlada 2024. godine ulazi u posljednju godinu svog zakonodavnog razdoblja – istovremeno se približavaju važni ciljevi zaštite klime. Nove subvencije za e-mobilnost imaju za cilj učiniti odlazak s fosilnih goriva privlačnijim; zauzvrat, benzin i dizel postaju skuplji. Trebali bi postojati dodatni poticaji za korištenje javnog prijevoza i fotonaponskih sustava (PV sustavi).
Cijene CO2, koje su uvedene u sklopu eko-socijalne porezne reforme 2022., povećat će se od ove godine. Plan je bio povećati porez s 30 eura godišnje kada je uveden (35 eura 2023., 45 eura 2024. i 55 eura 2025.). Međutim, prvo povećanje bilo je niže od 32,5 eura zbog inflacije. Prema Ministarstvu financija, od siječnja će jedna tona CO2 koštati 45 eura, koliko je i planirano.
Nastavak inicijative je važan – čak i ako “količina ne odgovara šteti uzrokovanoj emisijama”, kaže Franz Prettenthaler, direktor instituta Joanneum Research, za ORF.at. U svakom slučaju, socijalnu točnost mjere osigurava klimatski bonus. Iznos klimatskog bonusa, koji je namijenjen suzbijanju utjecaja cijene CO2 na stanovništvo, ovisi o cijeni CO2 i još nije utvrđen za 2024. godinu.
Od 1. siječnja povećava se i standardni porez na potrošnju (NoVA) za kupnju automobila i lakih gospodarskih vozila, koji će rasti za sve nove automobile koji ispuštaju više od 99 grama CO2 po kilometru. Prema ÖAMTC-u, to rezultira dodatnim troškovima za sve automobile na čisti benzin i dizel; za novi automobil niže srednje klase od oko 30.000 eura, NoVA se povećava za oko 300 eura. Povećanje je još veće za nove automobile s visokom potrošnjom goriva.
Subvencije za e-mobilnost nastavit će se 2024. godine, a za električne automobile i dalje se ne mora plaćati NoVA. Ukupno je na raspolaganju 114,5 milijuna eura. Fizičke osobe i dalje dobivaju do 5000 eura za kupnju električnog automobila, a do 2300 eura za e-motocikle.
Privatna infrastruktura za punjenje, poput zidnih kutija i kabela za punjenje, i dalje će se subvencionirati do 600 eura, a zajednički osadržaji u stambenim zgradama do 1800 eura. Postoji financiranje do 30.000 eura za javno dostupnu infrastrukturu za punjenje. Daljnjih deset milijuna eura uložit će se u širenje mreže brzih punjača u trenutno nedovoljno opskrbljenim područjima.
“U ruralnim područjima individualna mobilnost s vlastitim automobilom igrat će još dužu ulogu”, kaže Prettenthaler. Promicanje e-mobilnosti stoga je razumna mjera, posebno za ovo područje. “Za nove tehnologije, subvencije imaju važnu ekonomsku funkciju zatvaranja cjenovnog jaza između sadašnjih viših cijena i budućih cijena, jer će one s vremenom postati jeftinije.”
Poticaji su predviđeni i za javni prijevoz u 2024. godini. Mlađi punoljetnici dobivaju jednokratnu besplatnu klimatsku kartu povodom 18. rođendana i mogu besplatno koristiti javni prijevoz godinu dana. Od svog 18. rođendana mladi odrasli imaju tri godine da preuzmu besplatnu klimatsku kartu.
Još uvijek nije jasno kada će točno kampanja biti provedena, a daljnji detalji potraživanja još se razrađuju. Za to je predviđeno 120 milijuna eura godišnje. Prema Prettenthaleru iz Joanneum Researcha, klimatska karta je “prekretnica” koja će korištenje javnog prijevoza učiniti jeftinijim i lakšim. Učiniti ga dostupnim 18-godišnjacima je “dobrodošla prilika za utjecaj na mlade ljude čije se navike kretanja mijenjaju zbog vozačkih dozvola itd.”
Od 1. siječnja 2024. fotonaponski sustavi s vršnom snagom do 35 kilovata (kWp) također će biti oslobođeni poreza na promet. To utječe na većinu svih solarnih elektrana koje se postavljaju na krovove kuća. Ukidanje poreza odnosi se i na balkonske elektrane, a to su mali fotonaponski sustavi s jednim ili dva modula koji isporučuju najviše 800 W snage i spajaju se u utičnicu.
Uz izuzeće od poreza na promet, mnogi privatni proizvođači električne energije više se neće morati prijaviti za financiranje od agencije za obradu za Ökostrom AG (OeMAG), što je izazvalo mnogo frustracija od procvata fotonaponske energije 2022. jer je proračun često bio iscrpljen u roku od nekoliko minuta. To je dobrodošlo jer je financiranje privatnih osoba do sada bilo nepotrebno komplicirano, kaže Prettenthaler. Po prvi put ikada, postoji federalno financiranje za balkonske elektrane. Oslobađanje od poreza na promet u početku se primjenjuje do 2026.
Sve u svemu, Austrija će uložiti mnogo novca u zaštitu klime, nešto više od deset milijardi eura, rekao je stručnjak za ORF.at. „Ali puno se ulaže i u ponašanje koje je štetno za klimu – otprilike polovica.“ „Najveći dio“ ovdje je povlastica za dizel. “Ali javnost također plaća mnogo novca svake godine za ponašanje koje je štetno za klimu, na primjer kroz obvezna parkirna mjesta za automobile.”
Europska komisija želi postati klimatski neutralna do 2050. Za Austriju važeći propisi predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova (izvan trgovanja emisijama) za 36 posto do 2030. u usporedbi s 2005. godinom.
U Austriji, kada je u pitanju zaštita klime, postoje vrlo složene, ali i nejasne nadležnosti na zakonskoj razini, zbog čega je nedorečeni zakon o zaštiti klime problematičan. Načelno, međutim, sve što se još može provesti u zakonodavnom razdoblju je pozitivno – a također je važno pratiti raspoloženje javnosti.
„Svaka mjera koja se donese u vladi za klimatski prihvatljivu administraciju i pokazuje jedinstvo ima prednost za građane – jer stvara dojam da nije sve osobna odgovornost.” Savezne države također igraju ključnu ulogu ovdje, one mogao voditi primjerom. “U Štajerskoj, na primjer, državna uprava ima namjeru postati klimatski neutralna što je više moguće.”
Austrija
Što se sve smije prenijeti preko granice, a što ne – kazne su ogromne
U nastavku donosimo detaljan pregled što se smije, a što ne smije nositi preko granice kada putujete iz BiH u Hrvatsku.
Ako ovih dana planirate iz BiH, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike. Donosimo detaljan pregled što se smije, a što nikako ne smije nositi preko granice kada iz BiH ulazite u Hrvatsku. I dok su nekada iz domovine odlazili punih vrećica, uglavnom suhog mesa, kobasica, sireva, tradicionalnog domaćeg alkoholnog pića, više kutija cigareta…, danas je to prošlost, i to najviše zbog strogih kontrola na granicama. Neki su se, pak, podsjetimo se ranijih slučajeva, oglušili na stroge zabrane pa platili velike iznose kazni, piše večernji.ba.
Javnost se sjeća putnika koji je pokušao iz BiH u Hrvatsku prevesti 7,5 kilograma suhog mesa i 34 kutije cigareta. Ni jedan od navedenih proizvoda nije prijavljen carini pa je putniku sve oduzeto, a uz to je morao platiti kaznu od 1650 eura. Jedan putnik kažnjen je zbog 10 glavica kupusa s čak 680 eura, odnosno oko 1327 KM.
Nije se dobro proveo ni putnik koji je iz BiH ponio 7 kilograma ljutih kobasica. On je zbog toga morao platiti čak 1858 eura, odnosno 3644 KM. Sličnih primjera bilo je puno, a kako se i vi ne biste našli ekspresno ispražnjenog novčanika, dobro se informirajte što smijete, a što ni za “živu glavu” ne smijete unijeti u Hrvatsku. Kako se navodi na službenoj stranici Carinske uprave Republike Hrvatske, iz trećih zemalja, kojima pripada i BiH, ne smije se unijeti ni gram mesa, mlijeka i njihovih proizvoda.
Za razliku od nekadašnjih 10 kutija cigareta, danas se mogu unijeti samo dvije. Proizvoda iz ribarstva (uključujući svježu, sušenu, kuhanu, osoljenu ili dimljenu ribu i određene ljuskare ili mekušce poput kozica, rakova, neživih dagnji i neživih kamenica), pod uvjetom da je svježa riba eviscerirana (izvađena joj je utroba), moguće je unijeti 20 kilograma.
Proizvoda životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, mesa puževa, žabljih krakova, u Hrvatsku je moguće uvjeti u težini od 2 kilograma. Isto toliko moguće je unijeti mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad, kao i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.
Moguće je unijeti i dva kilograma hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijevaju držanje u hladnjaku prije otvaranja, da je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača (proizvod ne smije biti pripremljen kod kuće) te pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi), navodi se na stranici carinske uprave Hrvatske.
Neke namirnice moguće je unijeti bez ograničenja, navodi se na stanici, a to su kruh, kolači, keksi, vafli i oblatne, dvopek, tostirani kruh i slični prepečeni proizvodi s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.
Među proizvodima koji se mogu unijeti u neograničenim količinama u Hrvatsku su koncentrati juhe i poboljšivači okusa pakirani za krajnjeg potrošača s manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran (npr. temeljci i začini pakirani za krajnjeg korisnika koji sadrže manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata), jasno je navedeno na popisu onoga što smijete/ne smijete unijeti u Hrvatsku.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH su još lani najavili i pojačane mjere na bh. granicama. Iz UNO-a BiH ranije su za medije objasnili kako se te kontrole odnose na putnike i robe te kontrolu gotovine koja se prenosi preko granice. Apelirali su i na sve putnike da prijave Carinskoj službi sve što prenose preko granice, a vrjednije je od 600 KM kada je u pitanju unos robe u carinsko područje BiH, odnosno sve što je više od 20.000 KM kad je u pitanju prijenos novca preko granice, kako ne bi počinili prekršaj.
Navode kako sve prekršaje, pa tako i carinske, rješavaju nadležni sudovi koji u konačnim odlukama utvrđuju postojanje prekršaja i izriču kaznu. Ako ovih dana planirate preko granice, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike.
Austrija
Od jeseni sljedi novi kaos na granicama: “Uvodi se novi sustav, bit će gužvi”
Postupno uvođenje novog elektroničkog sustava koji će registrirati ulaske i izlaske iz Europske unije državljana trećih zemalja počet će u listopadu, a jedna od neizbježnih posljedica, barem u početku, bit će velike gužve na ulasku u Uniju, izjavio je danas u Luksemburgu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Nakon što su Njemačka, Francuska i Nizozemska rekle da su spremne za početak primjene novog sustava izlaz/ulaz (EES), stekli su se uvjeti za početak postupne primjene.
“Danas smo konstatirali da više nijedna država članica nema rezerve, tako da se ide prema tome da u listopadu počne primjena novog sustava koji će bitno promijeniti način ulaska u Europsku uniju i šengenski prostor”, rekao je Hini ministar Božinović nakon sastanka ministara unutarnjih poslova danas u Luksemburgu. Očekuje se da će Komisija uskoro predložiti da primjena počne 12. ili 19. listopada.
Napuštanje udaranja pečata u putovnice
EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.
Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka. Primjenjivat će se na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.
EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, koji će se čuvati tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka.
“Gužve će biti veće i nisam siguran da će ih biti moguće izbjeći”
To znači da će kod prvog ulaska svi morati dati otiske četiri prsta desne ruke i fotografirati se. To će barem u početku znatno produljiti čekanje na vanjskim granicama Europske unije. Komisija će barem dva mjeseca prije početka primjene pokrenuti kampanju informiranja javnosti u državama koje nisu članice EU-a o tome što će njihove građane čekati na ulasku u EU na svim graničnim prijelazima.
“Gužve će biti veće i nisam siguran da će ih biti moguće izbjeći”, rekao je Božinović. Postupna primjena može trajati najviše šest mjeseci, nakon toga novi sustav će se morati primjenjivati na svim graničnim prijelazima i za sve putnike koji nisu građani Europske unije.
Mogućnost privremenog prekida korištenja EES-a
U početku je predviđena mogućnost privremenog prekida korištenja EES-a u slučaju tehničkih problema ili velikih gužvi na granicama.
Privremeni prekid znači da se obustavlja elektronska registracija putnika i prelazi na klasični način kontrole. S druge strane, dodaje hrvatski ministar, uvođenje novog sustava bit će ključni korak za ukidanje kontrola između država članica koje su posljednjih godina uvedene.
“Svrha je da Europa ima potpuni uvid u to tko dolazi u Europsku uniju. To je bitno zbog sigurnosti svih država članica, ali je i važan korak u povratku na šengenska pravila koja su vrijedila prije nego što su se počele uvoditi unutarnje kontrole na granicama između država članica i ovo je možda prvi konkretan korak koji vodi ka vraćanju Schengena bez unutarnjih kontrola”, rekao je Božinović.
Austrija
Na granicu sa BIH uskoro stižu policajci iz Slovenije, Italije i Hrvatske – vršit će ophodnje
Trostrane policijske ophodnje Hrvatske, Slovenije i Italije na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom započet će sljedeći ponedjeljak, 16. lipnja, potvrdio je danas hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Božinović, koji je danas u Luksemburgu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a, rekao je da će te ophodnje pridonijeti jačanju šengenskog područja.
Božinović je također pozdravio potpisivanje statusnog sporazuma s Bosnom i Hercegovinom koji će Frontexu, agenciji EU-a za zaštitu granica, omogućiti raspoređivanje njegovih snaga na teritoriju BiH, što će pridonijeti dodatnoj zaštiti vanjskih granica Europske unije.
