Austrija
All-in ugovor o radu u Austriji: Ovo trebate znati
All-in ugovor ne znači da moraš raditi 24/7! Poslodavci sve češće nude višu plaću pod uvjetom da potpišeš All-in ugovor. Mnogi radnici to vide kao negativnu opciju, ali to ne mora biti slučaj.
Odgovaramo na najvažnija pitanja: Što je All-in ugovor? Kako utječe na tvoje radno vrijeme i plaću?
Što znači “All-in ugovor”? All-in ugovor je dogovor između radnika i poslodavca. Poslodavac se obvezuje da će ti isplatiti višu plaću nego što je predviđeno kolektivnim ugovorom. Zauzvrat, radnik pristaje na obavljanje prekovremenog rada ako je to potrebno. U takvom ugovoru često se dogovara određeni broj prekovremenih sati koji su već uračunati u plaću.
All-in ugovori se često prikazuju negativno. Mnogi radnici misle da će raditi „all in“ – tj. više nego što je dogovoreno, a da za to neće biti dodatno plaćeni. Međutim, pravi All-in ugovor može značiti suprotno: bit ćeš plaćen za dodatno radno vrijeme, ali samo ako je to potrebno.
Ako tražiš posao, važno je razumjeti All-in ugovor i znati njegove prednosti i nedostatke.
All-in ugovor: Prednosti i nedostaci
S All-in ugovorom dobivaš višu plaću, ali obvezuješ se i na obavljanje prekovremenih sati ako to poslodavac zahtijeva. U Austriji, standardno radno vrijeme iznosi 8 sati dnevno, a maksimalno dopušteno radno vrijeme je 12 sati dnevno. Sljedeće prednosti i nedostaci mogu imati utjecaj na tvoje iskustvo s All-in ugovorom.
Prednosti All-in ugovora:
- Viša plaća: S All-in ugovorom bit ćeš plaćen više od kolektivnog ugovora. Tvoja plaća bit će viša nego bez All-in ugovora. To ima i dodatnu prednost jer će i tvoje 13. i 14. plaće biti veće.
- Prekovremeni rad se isplaćuje paušalno: To se naziva „nepravi paušal za prekovremeni rad“. Bit ćeš plaćen za prekovremene sate, čak i ako ih nisi u cijelosti odradio.
- Pouzdana osnovna plaća: Čak i ako bi s običnim ugovorom bio plaćen za prekovremeni rad, tvoje osnovno primanje bilo bi niže. Ako nema prekovremenog rada, zarađivao bi manje. S All-in ugovorom imaš pouzdanu osnovnu plaću.
Nedostaci All-in ugovora:
- Može biti iskorišten: Neki poslodavci traže previše prekovremenih sati, zbog čega možeš završiti s nižom plaćom po satu nego što bi to bilo s kolektivnim ugovorom. Na to trebaš obratiti pažnju.
- Nema povećanja plaće: Jedna od prednosti kolektivnih ugovora je da se godišnja povećanja plaće pregovaraju. U slučaju All-in ugovora, možda nećeš automatski dobiti povećanje plaće – trebat ćeš pregovarati o tome.
- Nema nadoknade za slobodno vrijeme: U mnogim tvrtkama možeš uzeti slobodne sate kao kompenzaciju za prekovremeni rad. Ova mogućnost obično nije dostupna uz All-in ugovor. Tako nećeš imati mogućnost uzimanja slobodnog vremena osim godišnjeg odmora.
Česta pitanja o All-in ugovoru
Mnogi radnici imaju pitanja u vezi s All-in ugovorima. Važno je razumjeti ugovor prije nego što ga potpišeš. Tako ćeš osigurati da te poslodavac ne iskorištava i da All-in uvjeti donose stvarne prednosti.
Koliko je prekovremenih sati predviđeno u All-in ugovoru?
All-in ugovor može precizirati broj prekovremenih sati koje moraš odraditi. Na primjer, ako radiš standardnih 40 sati tjedno, može biti dogovoreno dodatnih 10 ili 20 sati. Međutim, ne piše uvijek maksimalni broj sati.
Ipak, s All-in ugovorom nikada ne smiješ premašiti maksimalno dozvoljeno radno vrijeme od 60 sati tjedno ili 12 sati dnevno.
Koliko više plaće se može očekivati s All-in ugovorom?
Nema fiksne količine koju svaki poslodavac mora platiti. To ovisi o broju prekovremenih sati koji su uključeni u plaću. Na primjer, ako imaš 40 sati osnovnog radnog vremena i 10 prekovremenih sati, plaća bi trebala biti dovoljna da nadoknadiš dodatno radno vrijeme. Idealno bi bilo da to jasno piše u All-in ugovoru.
Prije nego što potpišeš All-in ugovor, obavezno provjeri hoće li paušal biti dovoljan za tvoje dodatne sate. Možeš koristiti kalkulator bruto-neto plaće da izračunaš je li tvoja plaća po satu ista kao kod kolektivnog ugovora.
Postoji li mogućnost uzimanja slobodnog vremena uz All-in ugovor?
U mnogim tvrtkama postoji mogućnost uzimanja slobodnog vremena kao kompenzaciju za prekovremene sate. Međutim, All-in ugovor obično uključuje plaćanje prekovremenih sati, pa ćeš biti plaćen za svaki odrađeni sat, ali nećeš moći uzeti slobodno vrijeme umjesto toga.
Ako imaš fleksibilno radno vrijeme, možeš imati pravo na slobodne sate. Ako, na primjer, odradiš tri sata više u ponedjeljak, možeš otići ranije na tri druga dana. Ključno je da prekovremeni sati ne budu raspoređeni u te dane.
Postoje li All-in ugovori za skraceno radno vrijeme poslove?
All-in ugovor je dopušten i za part-time poslove, iako je to rjeđe. Važno je razlikovati “dodatne sate” od “prekovremenih sati”:
- Dodatni sati nastaju kada prekoračiš svoju dogovorenu radnu satnicu, ali ne prelaziš standardnih 40 sati tjedno ili 8 sati dnevno.
- Prekovremeni sati označavaju sate koji premašuju standardnih 40 sati tjedno ili 8 sati dnevno.
Ako radiš na skraceno radno vrijeme, primjerice 20 ili 30 sati tjedno, možda ćeš morati odraditi dodatne sate, koji bi trebali biti obuhvaćeni All-in ugovorom. U tom slučaju, ugovor bi trebao navesti koliko je sati uključeno.
Što se događa s minus satima u All-in ugovorima?
All-in ugovor se prvenstveno odnosi na dodatne sate, dakle na prekovremeni rad. Što se događa ako odradiš manje od dogovorene radne satnice, tj. imaš minuse?
Važno je napomenuti: Minusi nastaju samo ako ne odradiš dogovorene sate. Ako ne odradiš prekovremene sate, to ne znači da imaš minuse. Minusi se bilježe kad ne odradiš osnovne sate. Za razliku od dodatnih sati, minusi moraju biti nadoknađeni.
Savjeti za traženje posla
Prilikom traženja posla, obrati pažnju na to nudi li se kolektivni ugovor ili All-in ugovor. U svakom slučaju, važno je da plaća bude fer. Također, uvijek vodi evidenciju svog radnog vremena kako bi mogao dokazati odrađene prekovremene sate, osobito ako All-in ugovor ne uključuje sve prekovremene sate.
Austrija
Nevjerojatna greška u Austriji! 200 umjesto 2 igrača traži Jackpot
Dva kratka previda u pravilima igre izazvala su velike posljedice: umjesto dva, čak 200 igrača sada zahtijeva jackpot koji je prvotno bio namijenjen samo za njih dvoje.
Greška u formulaciji uvjeta igre mogla bi se pretvoriti u milijunski problem za Austrijske lutrije. Na početku je serija srećki 446 na prijelazu iz 2023. u 2024. godinu izgledala kao pun pogodak. Glavna nagrada bila je “1 godina Božića” – 5.000 eura mjesečno, što ukupno iznosi 60.000 eura.
Tada je prodano 1,2 milijuna srećki po cijeni od 3 eura po komadu. Sa stopom isplate od 57 posto, operater igre mogao je zaraditi 1,6 milijuna eura. No sada im prijeti gubitak u nekoliko puta većem iznosu. Na kocki je čak 12 milijuna eura, a sve zbog navodno dvije zaboravljene riječi.
Kako izvještava Profil, uvjeti igre na poleđini srećke bili su neprecizno formulirani: “Pronađite 3 x simbol novčanice ‘5000’, osvojite 5.000 eura mjesečno, 1 godinu!” Ono što je nedostajalo bio je dodatak, poput “po igri”, kako bi se jasno naznačilo da se simbol ‘5000’ mora pojaviti tri puta u jednoj (!) igri, a ne zbrojeno preko oba označena (polja) dijela igre.
“Ponekad se pobijedi, ponekad se izgubi”
Rezultat ove greške je “lijepa situacija” za mnoge igrače: umjesto samo dva dobitnika, sada oko 200 vlasnika srećki traži jackpot. Jedan je već uspješno tužio Lutriju i dobio svoju “1 godinu Božića” u Beču: Lutrije su mu isplatile 60.000 eura. “Od profesionalnog operatera igre očekuje se posebna preciznost i jasnoća pri formuliranju uvjeta igre”, citira se sutkinja.
Nekoliko drugih tužbi slijedi. Odvjetnik Oliver Peschel već zastupa 180 vlasnika srećki i želi za svakog izvući 60.000 eura: “U kockanju se ponekad pobijedi, a ponekad i izgubi. U ovom slučaju mnogi su pobijedili, iako to možda nije bilo potpuno namjerno.”
Milijardama na kocki
Naravno, Austrijske lutrije gledaju na situaciju sasvim drugačije. Neki ističu da bi prema pravnom tumačenju tužitelja čak 270.000 srećki moglo osvojiti glavnu nagradu. Ako bi morali isplatiti sve dobitke, to bi predstavljalo gubitak od 16 milijardi eura.
Prema Profilu, lutrije su nakon prvog presude promijenile svoju strategiju i sada govore o “pogrešci” zbog koje bi ugovor o igri trebao biti poništen. Njihova ponuda za pomirenje daleko je skromnija: cijena srećke će biti vraćena, a dobitak iznosi 3 eura umjesto 60.000. Međutim, nekoliko drugih tužbi još uvijek je na čekanju, a ishod nije siguran.
Sreća za organizatora: Većina srećki vjerojatno je, zbog proteka vremena, već neznajući bačena, čime je ovo potencijalno “rupa u zakonu” postala manje problematična za operatera.
Austrija
Nekada najpoznatija shopping ulica u Beču polako se pretvara u novi problem
Mariahilferstraße (poznata kao Mahü) u Beču više nije samo shopping ulica – ona postaje simbol društvenih problema koji se šire na više bečkih četvrti. Rastući problemi poput zapuštenosti, socijalnih nejednakosti i povećanja broja ljudi koji koriste javni prostor za spavanje izazivaju političke rasprave i prijedloge rješenja.
Jedna od mještanki Mariahilferstraße izvještava: „Prije pet godina osjećala sam se ovdje sigurno, a sada jedva želim ići sama navečer.“ Poslovni subjekti se žale na opadanje broja kupaca, dok sve više trgovina ostaje prazno. Posebno u Barnabitengasse, koja je prepoznatljiva po brojnim socijalnim institucijama, raste broj pritužbi zbog buke, smeća i narastajuće prisutnosti ljudi koji koriste ulice kao spavaonice, donosi Heute.
Politički prijedlozi
- ÖVP (Austrijska narodna stranka) tvrdi da su problemi u Mariahilferstraße posljedica lošeg upravljanja. Oni zahtijevaju strože mjere, poput zabrane alkohola, povećane policijske prisutnosti i socijalnog rada. Karl Mahrer, vodeći kandidat stranke, smatra da je gradska vlast prekasno reagirala na situaciju.
- FPÖ (Slobodarska stranka Austrije) također smatra da situacija u Mariahilferstraße nije održiva. Dominik Nepp, njihov lider, ističe da je broj praznih trgovina u porastu, a stanje ulica se pogoršava. Oni zahtijevaju zabranu prosjačenja i alkohola, te čak zatvaranje socijalnih centara u okolini koje smatraju odgovornima za pogoršanje stanja.
- Zeleni, s druge strane, ne smatraju da je situacija pitanje sigurnosti, već društveni izazov. Judith Pühringer, čelnica Zelenih, naglašava potrebu za socijalnim radom i dugoročnim rješenjima poput stambenih projekata, umjesto političkih odluka poput zabrana alkohola.
Dok političari raspravljaju, situacija na Mariahilferstraße postaje sve teža. Mještani i poslovni ljudi kažu da se osjećaju zapostavljeni i ignorirani. Jedan od mještana iz Barnabitengasse kaže: „Zovemo policiju, ali ništa se ne mijenja. Žalimo se gradu, ali nas ignoriraju. Što još možemo učiniti?“
Tako će budućnost Mariahilferstraße sigurno biti ključno pitanje u predstojećim izborima 2025. godine, ali dok političari ne donesu konkretne mjere, stanovnici će morati nositi teret svakodnevnih problema.
Austrija
Smanjenje novčane pomoći u Austriji – čak 30% azilanata ne želi raditi
Od srpnja tražitelji azila koji primaju osnovnu skrb obavezni su obavljati društveno koristan rad. Ali ne ispunjavaju svi ovaj zahtjev.
Stroža pravila za izbjeglice i tražitelje azila u federalnom sustavu osnovne socijalne skrbi. Od prošlog ljeta moraju sudjelovati u društvenim dobrotvornim aktivnostima, inače će im biti smanjen džeparac.
Prema popisu koji je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova od srpnja su tražitelji azila odradili gotovo 250.000 radnih sati,
Međutim, ono što je jasno jest da ne ispunjavaju svi tražitelji azila ove zahtjeve. Ukupno 70 posto izbjeglica smještenih u sustavu osnovne skrbi savezne vlade obavljalo je usluge i izvršavalo zadatke poput brige o zelenim površinama. Ostali su odbili odgovarajuće poslove.
U apsolutnim brojkama: 3.115 tražitelja azila odradilo je četvrt milijuna radnih sati. 210 ljudi nije uspjelo izvršiti zadatak. Zbog toga im je smanjen džeparac.
Izuzetak od pravila su osobe mlađe od 16 godina te osobe od kojih se iz zdravstvenih razloga ne može očekivati obavljanje djelatnosti. Svi ostali moraju odraditi 10 sati mjesečno, inače će im se smanjiti džeparac od 40 eura mjesečno.
