Austrija
AK nastavlja kampanju za četverodnevni radni tjedan u Austriji
Za skraćenje radnog vremena u utorak se na konferenciji za novinare izjasnila Radnička komora (AK). Predsjednica AK Renate Anderl pozvala je vladu na odgovarajuće projekte. Kao primjer funkcioniranja četverodnevnog tjedna predstavljena je tvrtka iz Gornje Austrije, čiji je direktor objasnio prednosti novog modela radnog vremena. Kritike su stigle od Industrijskog udruženja (IV) i Gospodarske komore (WKO), a podrška od SPÖ i sindikata.
AK je dobila podršku na svojoj konferenciji za novinare od Christiana Ebnera, generalnog direktora gornjoaustrijske elektrotehničke tvrtke Kagerer. Ove godine u ožujku je prešao na četverodnevni tjedan od 36 sati – i ponovio bi to, kako je rekao. Produktivnost i zdravlje zaposlenika su povećani.
Predsjednica AK Anderl pohvalila je model. “Skraćivanje radnog vremena djeluje”, kaže Anderl. Prema Ebneru, četverodnevni tjedan samo je u ograničenoj mjeri donio očekivano olakšanje u potrazi za kvalificiranim radnicima. Njegova tvrtka u Paschingu već je radila naizmjeničnim tjednim ritmom od četiri ili pet dana, tako da promjena nije bila toliko zahtjevna.
Što se tiče radnog prava, međutim, svakako je bilo teško i još ima prostora za napredak, kaže Ebner. U svakom slučaju, dosadašnja iskustva pokazuju da su zaposlenici motiviraniji. “Dat ću mu četiri dana, a zatim tri dana odmora”, moto je. Nijedan zaposlenik nije dužan prihvatiti četverodnevni radni tjedan. Ebner je bio skeptičan glede stalnih poteškoća u pronalaženju radnika. “Zapošljava se kadar koji želi raditi.”
Anderl je od vlade zatražila pilot projekte za četverodnevni tjedan, koji već uspješno postoje u drugim zemljama. Odgovarajući prijedlozi ministru gospodarstva Martinu Kocheru (ÖVP) nisu dobili nikakav odgovor, rekla je Anderl na jutarnjoj tiskovnoj konferenciji.
Prema vlastitim informacijama, Ministarstvo rada i gospodarstva prije otprilike tjedan dana zaprimilo je sugestije AK-a u vezi s mogućim pilot projektima “te će na odgovarajući dopis odgovoriti u najkraćem roku”, objavilo je ministarstvo u utorak poslijepodne. Za bilo kakvo smanjenje radnog vremena na razini poduzeća ili djelatnosti potreban je samo dogovor s dotičnim poslodavcem ili između odgovornih strana u kolektivnom pregovaranju. Zakonske ili službene mjere za provedbu pilot projekata nisu potrebne. “U tom smislu, AK može slobodno organizirati pilot projekte”, rekao je Kocher.
Ministar rada odbacio je eventualno opće smanjenje radnog vremena uz punu naknadu plaće: “S obzirom na demografska kretanja i razlike između različitih sektora i djelatnosti, široko smanjenje radnog vremena na zakonskoj osnovi nije ekonomski izvedivo.” Autonomija kolektivnog ugovora omogućuje upravo onu fleksibilnost koju te razlike razumno uzimaju u obzir. “Različito uobičajeno radno vrijeme koje već postoji u kolektivnim ugovorima odražava to”, rekao je ministar u izjavi za APA-u.
Josef Muchitsch, savezni predsjednik sindikata Bau-Holz, potvrdio je svoj zahtjev za smanjenjem radnog vremena: „Poduzeća koja su to prepoznala već su pobjednici kada je u pitanju zadržavanje i zapošljavanje najboljih radnika. Sve više tvrtki u građevinskom sektoru pokazuje da su četverodnevni radni tjedan i kraće radno vrijeme mogući i u obrtu.”
Jasno je i vođi stranke SPÖ Andreasu Bableru: “Skraćenje radnog vremena djeluje, četverodnevni tjedan je uspješan model”, rekao je čelnik SPÖ-a.
Za glavnog tajnika WKO-a Karlheinza Kopfa, međutim, opće smanjenje radnog vremena nije opcija. Bilo bi “namjerno gurnuto pod tepih da su prethodna smanjenja radnog vremena provedena u vrijeme sve veće ponude radne snage i visokog povećanja produktivnosti povezanog s automatizacijom”. Oba uvjeta danas više ne postoje, “baš suprotno”, rekao je predstavnik gospodarstva.
Glavni tajnik IV Christoph Neumayer rekao je da se industrija ove godine suočava s trećom godinom recesije. “To je također zbog stalno rastućih troškova birokracije, energije i rada. Jedinični troškovi rada posebno nastavljaju naglo rasti, povećavši se za više od 20 posto u industriji u posljednje dvije godine. Skraćenje radnog vremena na nacionalnoj razini uz punu naknadu plaće poskupljuje rad, uzrokuje nezaposlenost i ugrožava financiranje socijalne države”, rekao je predstavnik industrijskog udruženja.
Austrija
Snijeg zadaje probleme u Austriji, blokirane prve ceste
U nedjelju su prve ceste u zapadnoj Austriji morale biti zatvorene zbog obilnih snježnih padalina. Pogođena je i autocesta Brenner.
Početak zime u nedjelju će u dijelovima zemlje izazvati prometni kaos. U poslijepodnevnim satima, zbog obilnih snježnih padalina, nekoliko ulica u Tirolu i Salzburgu moralo je biti zatvoreno zbog radova čišćenja, javlja ÖAMTC. Između ostalog, zahvaćena je i brennerska autocesta (A13) u smjeru Brennera.
Zbog otežanih uvjeta za vožnju trenutno su zastoji i zastoji ispred snježnih branika na još nekoliko pravaca. Trenutno je u dvije savezne države nametnuto oko 15 zahtjeva za lance za snijeg.
No, blagdanski promet pred božićne blagdane ne miruje ni u nedjelju. Prema ÖAMTC-u, morate čekati sat i pol više na Tauernautobahnu (A10) zbog gradilišta tunela između Gollinga i Wwerfena.
U većem dijelu dana očekuju se obilne snježne padaline. Najviša razina upozorenja, ljubičasta, vrijedi oko Arlberga i Ausserferna. Kako izvješćuje Državni centar za upozorenja Vorarlberga, u nekim regijama može pasti i do jedan metar snijega.
Na temelju trenutne vremenske prognoze, očekuje se da će stupanj upozorenja na lavine biti podignut na stupanj 4 kasnije danas. “Jak vjetar dodatno pogoršava situaciju jer može uzrokovati nanose”, upozoravaju vlasti.
Austrija
Austrijanka osvojila dio najvećeg lutrijskog dobitka na svijetu
Glavni dobitak na najvećoj svjetskoj lutriji osvojio je 61-godišnjak iz Beča. Ali dobit će “samo” dvadeseti dio toga.
Od 1812. godine “El Gordo” je sastavni dio božićnih praznika u Španjolskoj. U izvlačenju 22. prosinca 2024. bit će isplaćeno nevjerojatnih 2,7 milijardi eura u sklopu najveće svjetske lutrije.
Glavni dobitak iznosi četiri milijuna eura, a posebnost izvlačenja su brojne dodatne nagrade i velika mogućnost podjele ždrijeba. Petice, desetice ili pedesetice mogu se igrati u obiteljima, grupama prijatelja ili igračkim grupama.
U svečanom izvlačenju u nedjelju, koje su pratili milijuni ljudi, sretan broj bio je 72480. Diljem zemlje danas Španjolci do kasno u noć slave svoje dobitke. No, slavit će se i u Austriji.
Kako javlja online kladionica Lottoland, 61-godišnja Bečanka je putem platforme odigrala lutriju. Osigurala je dvadeseti dio listića broj 72480 online i sada se može veseliti 200.000 eura.
“Jako smo sretni zbog pobjednika iz Beča, koji je sada postao poseban dio ove jedinstvene tradicije. ‘El Gordo’ predstavlja nadu i radost – a ova pobjeda pokazuje da se snovi mogu ostvariti, bez obzira gdje se nalazite,” objašnjava Laura Pearson, potpredsjednica globalnih korporativnih poslova u Lottolandu.
Sljedeća prilika dolazi u siječnju, kada se izvlači “El Niño” u Španjolskoj. Princip dobitka je sličan, ali su iznosi dobitaka manji.
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
