Austrija
AK nastavlja kampanju za četverodnevni radni tjedan u Austriji
Za skraćenje radnog vremena u utorak se na konferenciji za novinare izjasnila Radnička komora (AK). Predsjednica AK Renate Anderl pozvala je vladu na odgovarajuće projekte. Kao primjer funkcioniranja četverodnevnog tjedna predstavljena je tvrtka iz Gornje Austrije, čiji je direktor objasnio prednosti novog modela radnog vremena. Kritike su stigle od Industrijskog udruženja (IV) i Gospodarske komore (WKO), a podrška od SPÖ i sindikata.
AK je dobila podršku na svojoj konferenciji za novinare od Christiana Ebnera, generalnog direktora gornjoaustrijske elektrotehničke tvrtke Kagerer. Ove godine u ožujku je prešao na četverodnevni tjedan od 36 sati – i ponovio bi to, kako je rekao. Produktivnost i zdravlje zaposlenika su povećani.
Predsjednica AK Anderl pohvalila je model. “Skraćivanje radnog vremena djeluje”, kaže Anderl. Prema Ebneru, četverodnevni tjedan samo je u ograničenoj mjeri donio očekivano olakšanje u potrazi za kvalificiranim radnicima. Njegova tvrtka u Paschingu već je radila naizmjeničnim tjednim ritmom od četiri ili pet dana, tako da promjena nije bila toliko zahtjevna.
Što se tiče radnog prava, međutim, svakako je bilo teško i još ima prostora za napredak, kaže Ebner. U svakom slučaju, dosadašnja iskustva pokazuju da su zaposlenici motiviraniji. “Dat ću mu četiri dana, a zatim tri dana odmora”, moto je. Nijedan zaposlenik nije dužan prihvatiti četverodnevni radni tjedan. Ebner je bio skeptičan glede stalnih poteškoća u pronalaženju radnika. “Zapošljava se kadar koji želi raditi.”
Anderl je od vlade zatražila pilot projekte za četverodnevni tjedan, koji već uspješno postoje u drugim zemljama. Odgovarajući prijedlozi ministru gospodarstva Martinu Kocheru (ÖVP) nisu dobili nikakav odgovor, rekla je Anderl na jutarnjoj tiskovnoj konferenciji.
Prema vlastitim informacijama, Ministarstvo rada i gospodarstva prije otprilike tjedan dana zaprimilo je sugestije AK-a u vezi s mogućim pilot projektima “te će na odgovarajući dopis odgovoriti u najkraćem roku”, objavilo je ministarstvo u utorak poslijepodne. Za bilo kakvo smanjenje radnog vremena na razini poduzeća ili djelatnosti potreban je samo dogovor s dotičnim poslodavcem ili između odgovornih strana u kolektivnom pregovaranju. Zakonske ili službene mjere za provedbu pilot projekata nisu potrebne. “U tom smislu, AK može slobodno organizirati pilot projekte”, rekao je Kocher.
Ministar rada odbacio je eventualno opće smanjenje radnog vremena uz punu naknadu plaće: “S obzirom na demografska kretanja i razlike između različitih sektora i djelatnosti, široko smanjenje radnog vremena na zakonskoj osnovi nije ekonomski izvedivo.” Autonomija kolektivnog ugovora omogućuje upravo onu fleksibilnost koju te razlike razumno uzimaju u obzir. “Različito uobičajeno radno vrijeme koje već postoji u kolektivnim ugovorima odražava to”, rekao je ministar u izjavi za APA-u.
Josef Muchitsch, savezni predsjednik sindikata Bau-Holz, potvrdio je svoj zahtjev za smanjenjem radnog vremena: „Poduzeća koja su to prepoznala već su pobjednici kada je u pitanju zadržavanje i zapošljavanje najboljih radnika. Sve više tvrtki u građevinskom sektoru pokazuje da su četverodnevni radni tjedan i kraće radno vrijeme mogući i u obrtu.”
Jasno je i vođi stranke SPÖ Andreasu Bableru: “Skraćenje radnog vremena djeluje, četverodnevni tjedan je uspješan model”, rekao je čelnik SPÖ-a.
Za glavnog tajnika WKO-a Karlheinza Kopfa, međutim, opće smanjenje radnog vremena nije opcija. Bilo bi “namjerno gurnuto pod tepih da su prethodna smanjenja radnog vremena provedena u vrijeme sve veće ponude radne snage i visokog povećanja produktivnosti povezanog s automatizacijom”. Oba uvjeta danas više ne postoje, “baš suprotno”, rekao je predstavnik gospodarstva.
Glavni tajnik IV Christoph Neumayer rekao je da se industrija ove godine suočava s trećom godinom recesije. “To je također zbog stalno rastućih troškova birokracije, energije i rada. Jedinični troškovi rada posebno nastavljaju naglo rasti, povećavši se za više od 20 posto u industriji u posljednje dvije godine. Skraćenje radnog vremena na nacionalnoj razini uz punu naknadu plaće poskupljuje rad, uzrokuje nezaposlenost i ugrožava financiranje socijalne države”, rekao je predstavnik industrijskog udruženja.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
