Austrija
Uskoro se vraćate preko granice za Hrvatsku: Za ove stvari u automobilu mogli bi dobiti ‘paprene’ kazne
Ulaskom u šengenski prostor Hrvatska je ušla u zonu slobodnog kretanja robe i ljudi u 27 zemalja članica. Dignute su rampe na granicama sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, dok na graničnim prijelazima sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom na snazi ostaje stari režim prelaska, a kontrola vanjskih granica je pojačana
Znate li koliko cigareta smijete unijeti u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice Schengena? Koliko mesa, kobasica, parfema ili žestokih pića smijete imati u gepeku kada dolazite iz, primjerice, Srbije ili BiH?
Neka su pravila ostala ista kao i prije ulaska u Schengen jer je Hrvatska od ranije članica EU-a, no ulaskom u Schengen najduža vanjska granica Europske unije s BiH i Srbijom sada je postala i najduža vanjska granica Schengena, a šengenski režim vrijedi i na granici s Crnom Gorom, piše Dnevnik.hr.
U Hrvatsku iz Srbije, BiH, Crne Gore i ostalih zemalja koje nisu članice EU-a i Schengena te zemalja trećeg svijeta ne smijete sa sobom nositi meso ni mliječne proizvode. Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvode od jaja i med.
Preko granice možete prenijeti ‘druge proizvode životinjskog podrijetla’, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci, do dva kilograma po osobi. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda, tako jedna osoba može unijeti 20kg ‘svježih proizvoda ribarstva bez utrobe ili pripremljenih ili prerađenih proizvoda ribarstva’ ili jednu ribu po osobi.
Za biljne proizvode, što uključuje voće i povrće te rezano bilje, potreban je fitosanitarni certifikat o zdravlju bilja, kojim se potvrđuje da proizvod nije zaražen određenim nametnicima.
Dozvoljeno je najviše dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i najviše dva kilograma hrane za kućne ljubimce. Nosite li meso ili mliječne proizvode koje niste prijavili, ti će proizvodi biti zaplijenjeni i uništeni, a vi možete biti kažnjeni novčanom kaznom ili čak kazneno gonjeni.
Preko granice možete unijeti četiri litre vina i 16 litara piva te sveukupno jednu od ovih kategorija: jednu litru jakog pića s više od 22 posto vol. alkohola (npr. votka ili džin) ili jednu litru etilnog alkohola s 80 posto vol. alkohola ili dvije litre ‘pojačanog’ vina (npr. sherry ili porto) ili pjenušavo vino, piše Dnevnik.hr.
Kod unosa duhana moguće je prenijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 g duhana. Možete kombinirati bilo koje od tih duhanskih proizvoda, ali ne smijete premašiti ukupnu dopuštenu količinu.
Možete nositi drugu vrijednu robu poput parfema, ali u maksimalnoj vrijednosti do 300 eura po putniku ili 430 eura po putniku koji putuje zrakom ili morem. Uz gorivo koje se nalazi u vašem spremniku, možete nositi najviše 10 litara goriva u prijenosnom spremniku. Ovo se pravilo primjenjuje na sve vrste motornih vozila.
Ako preko granice planirate nositi više od 10.000 eura u gotovini (ili u protuvrijednosti tog iznosa u drugim valutama, uključujući valute koje više nisu u optjecaju, ali ih banke prihvaćaju za konverziju), morate ih prijaviti carinskim tijelima podnošenjem obrasca EU-a za prijavu gotovine. Ako to ne učinite ili je prijava neispravna ili nepotpuna, možete dobiti kaznu, piše Dnevnik.hr.
Preko granice bez ograničenja i prijave idu sve vrste kruha, kolača, keksa i termički obrađenih i trajnih pekarskih proizvoda. Mogu se prenijeti i čokolade i slatkiši, tjestenina i rezanci, također termički obrađeni i bez mesnih proizvoda, kao i koncentrati juhe i poboljšivači okusa.
Imajte na umu da carinska tijela na vanjskim granicama Schengena mogu provoditi pojedinačne provjere, kao i provjere prtljage i vozila. Carinska tijela intervenirat će i ako postoje sumnjivi proizvodi ili naznake da je gotovina povezana s kriminalnom aktivnosti, čak i ako je iznos ispod praga od 10.000 eura.
Austrija
Austrija: Građanima koji rade više novca od 2025.
Zbog djelomičnog ukidanja hladne progresije, koje je već provedeno prethodnih godina, od 2025. povećavaju se i granice poreza na plaće i dohodak. Ovo povećanje granica tablice poreza na plaće (isključujući najvišu poreznu stopu za dohodak iznad milijun eura) znači i povećanu granicu oslobođenja od poreza. To je 13.308 eura godišnje za 2025. godinu (ove godine 12.816 eura).
Da bi se mogao izračunati stvarni neto prihod od 2025. godine, još uvijek nedostaje brojka aprecijacije za nadolazeću godinu. Iznos doprinosa za socijalno osiguranje i najviša osnovica doprinosa također se temelji na tome. Uzimajući u obzir aprecijaciju od 1.063 od iduće godine, najveće godišnje povećanje iznosi oko 330 eura neto, prenosi kroativ.at
No, treba uzeti u obzir i da, kao i prošle godine, mnogi zaposlenici mogu očekivati značajna povećanja plaća zbog kolektivnog ugovora i pregovora o plaćama koji se održavaju najesen. To znači da će se bruto dohodak također u mnogim slučajevima povećati od 2025. nadalje.
Neue Lohnsteuertabelle ab 2025
So sieht die neue Lohnsteuertabelle ab 2025 aus:
Einkommen (2025) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2025) | Steuersatz (2024) |
---|---|---|---|
bis 13.308 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
bis 21.617 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
bis 35.836 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
bis 69.1660 Euro | bis 66.612 Euro | 40 % | 40 % |
bis 103.072 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Austrija
Spor oko previsokog minimalnog dohotka u Beču. Pojedini političari smatraju da se isplaćuje previše novca
U Beču je posebna sjednica na temu minimalnog dohotka dovela do ranog početka jeseni u bečkom gradskom parlamentu. FPÖ je u srijedu iskoristio slučaj sirijske obitelji u Beču sa sedmero djece kako bi doveo u pitanje trenutni sustav socijalne skrbi.
SPÖ je branio sustav socijalne skrbi i obranio se od poziva saveznih političara. Mogli su se čuti i predizborni tonovi vezani uz predstojeće izbore za Nacionalna vijeća.
Čelnik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp traži da se socijalne naknade poput minimalnog dohotka ubuduće isplaćuju samo građanima Austrije. Aktualan je slučaj sirijske obitelji s pravom na azil koja prima 4600 eura bečke socijalne pomoći. To je “72.000 eura godišnje za nečinjenje ničega”, izračunala je Slobodarska stranka u gradskoj vijećnici i želi znati od gradonačelnika Michaela Ludwiga (SPÖ): “Kako to objasniti radnom stanovništvu?”
Jörg Konrad iz NEOS-a podsjetio je FPÖ na njegovu odgovornost u bivšoj vladi s ÖVP-om. “Ovom odlukom zadali ste našoj zemlji društveno-politički nered iz čisto populističkih razloga”, kritizirao je. No, “apsolutno je jasno” da se rad mora isplatiti. NEOS stoga poziva na jedinstveni sustav kojim bi upravljao AMS. Stoga se zalagao za sudjelovanje ružičaste vlade nakon izbora za Nacionalno vijeće.
Za Judith Pühringer iz Zelene stranke, FPÖ svojim posebnim sastankom vodi “posao sramote i posao podjela”. Tvrdila je da je oko lipnja većina primatelja minimalnog osiguranja radila i da su jednostavno trebali nadopuniti svoje niske plaće. “Minimalna sigurnost je društvena mreža neophodna za preživljavanje” i “čin solidarnosti”, rekla je Pühringer, koja je također kritizirala tirkizno-plavu reformu socijalne skrbi.
Govor Caroline Hungerländer (ÖVP) bio je prilično FPÖ-težak. Bečka vlada potiče unutarnju migraciju kroz socijalni sustav koji je na snazi u saveznoj prijestolnici. “To je previše”, rekla je zastupnica o useljavanju ljudi iz “stranih kultura”. Više od polovice onih koji primaju minimalni dohodak također su državljani trećih zemalja. ÖVP stoga poziva na kliznu ljestvicu za obitelji s više djece i hitnu primjenu osnovnog zakona o socijalnoj skrbi i u Beču.
Kurt Wagner iz gradonačelnikove stranke SPÖ također je sastanak koji je inicirala Slobodarska stranka doživio kao još jedan pokušaj podjele ljudi. Naravno, branio je bečki sustav socijalne skrbi: “Humanitarnu pomoć pružamo pristojno i dostojanstveno. Pomažemo ljudima tamo gdje im je potrebno. Ne trebaju nam savjeti na saveznoj razini, savezne države se trebaju dogovoriti.”
Austrija
Radi prosvjeda 2. listopada bečki privatni vrtići neće raditi
Privatni dječji vrtići u Beču ostat će zatvoreni 2. listopada 2024. Nastavljaju svoje sastanke u tvrtki. Njihovi sindikati traže jedinstven okvirni zakon.
Pod motom „Dosta je bilo – jedan zakon za sve!“, djelatnici vrtića održat će 2. listopada svoje poslovne sastanke na javnim prostorima. Nakon nekoliko sastanaka posljednjih godina na kojima je sudjelovalo više tisuća zaposlenika oni sada žele nastaviti s pritiscima. Objekti će ostati zatvoreni na ovaj dan. Prosvjede podržavaju sindikati GPA i Vida.
Unatoč početnim pozitivnim pomacima, i dalje postoji velika potreba za djelovanjem u području osnovnoškolskog obrazovanja djece. Sastanci poduzeća imaju za cilj pokazati hitnost zahtjeva budućim državnim dužnosnicima.
Uz poboljšanje omjera skrbi za djecu, smanjenje broja djece u skupinama i dovoljno vremena za pripremu i praćenje, ovaj put fokus je na zahtjevu za jedinstvenim nacionalnim okvirnim zakonom.
U Beču više od 99.500 djece pohađa vrtiće. Oko 63.000 te djece smješteno je u privatnim vrtićima. Posljednje veće demonstracije održane su prije nešto više od godinu dana, tada zajedno s osobljem gradskih vrtića u Beču i učiteljima u slobodno vrijeme iz školskog poslijepodnevnog boravka.
You must be logged in to post a comment Login