Austrija
Putujete iz BiH u Hrvatsku ili prelazite granice EU: Evo što smijete prenijeti
I ovog vikenda se tisuće iseljenika vratilo u rodni kraj kako bi proslavili Uskrs, pa u nastavku donosimo detaljan pregled što se smije, a što ne smije nositi preko granice kada putujete iz BiH u Hrvatsku.
Zbog blagdana Uskrsa i školskih praznika se očekuje pojačan promet na cestama. Uvećan broj vozila može se očekivati na graničnim prijelazima BiH s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.
Ako ovih dana planirate iz BiH, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike. Donosimo detaljan pregled što se smije, a što nikako ne smije nositi preko granice kada iz BiH ulazite u Hrvatsku. I dok su nekada iz domovine odlazili punih vrećica, uglavnom suhog mesa, kobasica, sireva, tradicionalnog domaćeg alkoholnog pića, više kutija cigareta…, danas je to prošlost, i to najviše zbog strogih kontrola na granicama. Neki su se, pak, podsjetimo se ranijih slučajeva, oglušili na stroge zabrane pa platili velike iznose kazni, piše večernji.ba.
Javnost se sjeća putnika koji je pokušao iz BiH u Hrvatsku prevesti 7,5 kilograma suhog mesa i 34 kutije cigareta. Ni jedan od navedenih proizvoda nije prijavljen carini pa je putniku sve oduzeto, a uz to je morao platiti kaznu od 1650 eura. Jedan putnik kažnjen je zbog 10 glavica kupusa s čak 680 eura, odnosno oko 1327 KM.
Nije se dobro proveo ni putnik koji je iz BiH ponio 7 kilograma ljutih kobasica. On je zbog toga morao platiti čak 1858 eura, odnosno 3644 KM. Sličnih primjera bilo je puno, a kako se i vi ne biste našli ekspresno ispražnjenog novčanika, dobro se informirajte što smijete, a što ni za “živu glavu” ne smijete unijeti u Hrvatsku. Kako se navodi na službenoj stranici Carinske uprave Republike Hrvatske, iz trećih zemalja, kojima pripada i BiH, ne smije se unijeti ni gram mesa, mlijeka i njihovih proizvoda.
Za razliku od nekadašnjih 10 kutija cigareta, danas se mogu unijeti samo dvije. Proizvoda iz ribarstva (uključujući svježu, sušenu, kuhanu, osoljenu ili dimljenu ribu i određene ljuskare ili mekušce poput kozica, rakova, neživih dagnji i neživih kamenica), pod uvjetom da je svježa riba eviscerirana (izvađena joj je utroba), moguće je unijeti 20 kilograma.
Proizvoda životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, mesa puževa, žabljih krakova, u Hrvatsku je moguće uvjeti u težini od 2 kilograma. Isto toliko moguće je unijeti mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad, kao i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.
Moguće je unijeti i dva kilograma hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijevaju držanje u hladnjaku prije otvaranja, da je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača (proizvod ne smije biti pripremljen kod kuće) te pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi), navodi se na stranici carinske uprave Hrvatske.
Neke namirnice moguće je unijeti bez ograničenja, navodi se na stanici, a to su kruh, kolači, keksi, vafli i oblatne, dvopek, tostirani kruh i slični prepečeni proizvodi s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.
Informiranost i oprez
Među proizvodima koji se mogu unijeti u neograničenim količinama u Hrvatsku su koncentrati juhe i poboljšivači okusa pakirani za krajnjeg potrošača s manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran (npr. temeljci i začini pakirani za krajnjeg korisnika koji sadrže manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata), jasno je navedeno na popisu onoga što smijete/ne smijete unijeti u Hrvatsku.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH su još lani najavili i pojačane mjere na bh. granicama. Iz UNO-a BiH ranije su za medije objasnili kako se te kontrole odnose na putnike i robe te kontrolu gotovine koja se prenosi preko granice. Apelirali su i na sve putnike da prijave Carinskoj službi sve što prenose preko granice, a vrjednije je od 600 KM kada je u pitanju unos robe u carinsko područje BiH, odnosno sve što je više od 20.000 KM kad je u pitanju prijenos novca preko granice, kako ne bi počinili prekršaj.
Navode kako sve prekršaje, pa tako i carinske, rješavaju nadležni sudovi koji u konačnim odlukama utvrđuju postojanje prekršaja i izriču kaznu. Ako ovih dana planirate preko granice, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike.
Austrija
Austrija: Ovo su važne promjene koje vrijede od 1. travnja
Postoji nekoliko prilagodbi za potrošače od travnja, a ovdje smo za vas naveli one najvažnije.
Cijene mobitela su sve skuplje
Od travnja je skuplja otprilike svaka druga tarifa mobitela – razlog tome je što mnogi operateri usklađuju tarife s indeksom potrošačkih cijena. Trenutačno je 47 posto mobilnih tarifa osigurano osnovnom mjesečnom naknadom – za internetske tarife ta je brojka čak oko 80 posto. Kako prenosi portal za usporedbu mobilnih telefona “tarife.at”, od travnja će uslijediti korekcija cijena do 7,8 posto, a neki su operateri već najavili da neće povećavati cijene. Tu spada Spusu ali i HoT iz Hofera.
Cigarete su skuplje
U travnju se dodatno povećao porez na duhan, što znači i poskupljenje cigareta za pušače. Neki brendovi već su povećali cijene, drugi će uskoro slijediti njihov primjer. Japanska duhanska kompanija JTI (Japan Tobacco Inernational) početkom ožujka podigla je cijene svojih proizvoda – kutiju sada morate platiti 20 centi više, a pogođeni su brendovi Camel, ali i Benson & Hedges.
Od 1. travnja dolazi do povećanja poreza na duhan. To znači da korporacije to koriste kao priliku za trenutno povećanje cijena. Philip Morris će s tim krenuti od 2. travnja – te će njihove cigarete ubuduće koštati 20 centi skuplje. Ali ne poskupljuju svi proizvodi, npr. B. cijena za “Marlboro Touch” ili “Marlboro 24” trebala bi zasad ostati ista kako ne bi odmah prestrašila sve kupce.
Obrtnički bonus
Od travnja se retroaktivno može i obračunavati obrtnički dodatak vod 1. ožujka – obrtnički rad od 500 do 10.000 eura subvencionirat će se s 20 posto. To znači da neki građani mogu uštedjeti i do 2000 eura.
Smanjuju se cijene energije
Od travnja su neki opskrbljivači odlučili sniziti cijene. Kelag i Salzburg AG, između ostalih, snižavaju cijenu plina za 33 posto. Wien Energie snižava nove cijene plina i električne energije za nove kopce, ali postojeći kupci također mogu očekivati sniženje. Kupci Verbunda još se moraju malo strpjeti jer će cijene padati tek u svibnju. Prema E-Controlu, promjena tarife sada se ponovno isplati. Možete online izračunati koja je tarifa jeftinija.
Amazon prepolovljuje razdoblje povrata
Kupci Amazona u budućnosti će morati brže donositi odluke. Američka trgovačka tvrtka skraćuje rok povrata za brojne proizvode s 30 na 14 dana. Amazon je to potvrdio u ponedjeljak. Nova uredba trebala bi se primjenjivati od 25. travnja. Pogođene grupe proizvoda su elektronika, kamere, uredski materijal, glazba, filmovi i video igre. Internetski časopisi Inside Digital i t3n već su izvještavali o tome.
Iz kraćeg roka povrata izuzeti su, između ostalog, Amazonovi uređaji i obnovljeni proizvodi. Većina artikala iz drugih grupa proizvoda također bi se trebala moći vratiti unutar 30 dana. “Politika povrata i datum povrata i dalje će biti jasno označeni ispod cijene proizvoda”, rekao je glasnogovornik. Tvrtka sada dopušta samo zakonski propisan rok povrata od dva tjedna. Izvori tvrtke rekli su da je promjena u skladu s onim što je uobičajeno kod mnogih trgovaca.
Austrija
Danas se očekuju gužve na cestama i granicama
Danas se završava treći produženi vikend u Austriji. Mnogi su se kao i obično zaputili u posjetu svojim obiteljima u Hrvatskoj ili na Zap. Balkan. Neki su pak otišli na prvi odmor na Jadran budući da je vrijeme proljetno.
Zbog toga se danas na putnim pravcima kroz Austriju očekuju prve veće gužve, a izgledno je da bi zastoja moglo biti i na granicama. Prije svega, gužve bi moglo biti i na ulasku u Hrvatsku iz BiH i Srbije, te na ulasku iz Srbije u Mađarsku. Manje gužve, ne duže od pola sata mogle bi stvoriti i na slovenskoj i austrijskoj granici.
Oboružajte se strpljenjem i sretan put.
Austrija
Danas je u Austriji neradni dan, evo zašto
U Austriji je danas neradni dan. Naime, u Austriji se slavi blagdan Duhova (Pfingsten) i on je neradni dan zajedno sa Duhovskim ponedjeljkom (Pfingstmontag) za cijelu državu.
Pedeset dana nakon Uskrsa i deset dana nakon slavlja Kristova uzašašća Crkva slavi treći najveći blagdan – Duhove. Spomen je to na veliki događaj silaska Duha Svetoga na prvu Crkvu u Jeruzalemu i nad apostole na sam blagdan židovske Pedesetnice.
Taj dan se smatra rođendanom Crkve, koja bi bez Duha Svetoga bila samo još jedna od niza organizacija ili religija. Upravo je Duh Sveti čini Božjom, Kristovom crkvom.
Tada je na 120 okupljenih duša, među kojima su bili svi apostoli i Isusova majka Marija, na dramatičan način sišao Duh Sveti i nadahnuo apostole da progovore stranim jezicima koje nisu poznavali, a koje su na svojim jezicima razumjeli pobožni Židovi iz cijelog svijeta koji su se tih dana skupili u Jeruzalemu.
Do tada strašljivi apostoli počeli su nadnaravnom hrabrošću navješćivati da je Izraelov Mesija kojeg čekaju upravo Isus iz Nazareta kojeg su razapeli i koji je uskrsnuo od mrtvih! Upravo Petar, koji je u strahu tri puta zatajio Isusa, održava silno nadahnutu propovijed poslije koje se krstilo 3000 okupljenih duša.
Biblijski tekst iz Djela Apostolskih poglavlje 2. dramatično svjedoči opisane događaje:
„Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti.
A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobožni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smètê jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: »Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? Pa kako to da ih svatko od nas čuje na svojem materinskom jeziku? Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi i sljedbenici, Krećani i Arapi – svi ih mi čujemo gdje našim jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja.“
Zanimljiva crtica iz povijesti blagdana Duhova
Sve do 1969. godine kroz tjedan nakon blagdana Duhova Crkva je slavila duhovsku osminu. Osmina (oktava) je osam dana nakon velikog blagdana (sada samo Božića i Uskrsa) kada Crkva na neki način zaustavlja liturgijsko vrijeme i omogućuje nam da razmatramo i živimo u sjaju otajstva koje slavimo. Boja liturgijskog ruha, čitanja i misni obrasci ostaju isti ili vrlo slični onima od same svetkovine.
