Austrija
Austrija: Svake godine nedostaje oko 3000 medicinskog osoblja, koga će zapošljavati Austrija?
Kako bi se održala trenutna situacija u sektoru skrbi, do 2050. bit će potrebno gotovo 200.000 osoba za njegu. To je rezultat ažurirane prognoze potražnje za medicinskim sestrama iz Health Austria (GÖG) predstavljene u srijedu. Usporedite li sadašnji broj završenih tečajeva osposobljavanja u užem sektoru skrbi i potražnju do 2050., razlika je i do 3.000 ljudi godišnje.
Još 2019. godine GÖG je predstavio prognozu potražnje do 2030. godine. To je sada ažurirano i nastavit će ažurirati se do 2050. Umirovljenja (“potrebe za zamjenu”, oko 108.000 ljudi) i demografski razvoj (“dodatne potrebe”, oko 88.000 ljudi) uzeti su u obzir s jedne strane, rekla je autorica studije Brigitte Juraszovich, zamjenica voditelja zdravstvenih profesija i dugotrajne skrbi odjelu na GÖG.
Moguća emigracija ili fluktuacije osoblja nisu uključeni u zahtjev za zamjenu zbog nedostatka podataka. “Stoga su ove brojke apsolutno donja granica”, stoji u prognozi.
Studija je uključivala osoblje u bolnicama, uključujući ustanove za rehabilitaciju, kao i u stacionarnoj, dnevnoj i mobilnoj dugotrajnoj njezi. Međutim, osoblje u medicinskim ordinacijama i ustanovama za osobe s invaliditetom, kao i slobodnjaci ili ljudi u nastavi i istraživanju ili u školama i socijalnom osiguranju, nisu bili primljeni. Sveukupno, to rezultira kumulativnim dodatnim zahtjevima od oko 51.000 ljudi do 2030., 120.000 ljudi do 2040. i 196.500 ljudi do 2050.
Trenutna prognoza za 2030. gotovo potpuno odgovara onoj predstavljenoj 2019., kaže Juraszovich. Međutim, vrhunac koji se zapravo očekuje za ovu i sljedeću godinu donekle je pomaknut. S jedne strane, to je rezultat prevelike smrtnosti starijih osoba u pandemiji Covida-19, ali s druge strane, manje je ljudi primljeno u ustanove za njegu tijekom tog vremena.
Ako se fokusirate samo na medicinsko osoblje u užem smislu, do 2030. svake će godine biti potrebno između 5.000 i 5.900 ljudi više. U prosjeku će od 2031. do 2040. biti potrebno 5.600 ljudi, a od 2041. do 2050. 6.200 ljudi.
Nasuprot tome, trenutno se u tim područjima obučava prosječno oko 5.100 ljudi. To zvuči kao gotovo potpuna pokrivenost potreba – ali treba uzeti u obzir činjenicu da trenutno samo oko 80 posto obučenih zaista ulazi u profesiju, rekla je Juraszovich.
Sve u svemu, ona stoga pretpostavlja da će biti potrebno ukupno 7.000 do 8.000 diplomanata godišnje – što rezultira godišnjim jazom od 2.000 do 3.000 ljudi.
Kao mjere za pokrivanje potreba, studija preporučuje, uz već poduzete mjere kao što su povećanje atraktivnosti i subvencije za obuku, zapošljavanje međunarodnog medicinskog osoblja i osoba koje mijenjaju karijeru. Potrebni su i bolji radni uvjeti ili, kako kaže studija, “mjere zadržavanja osoblja”.
Uz to treba povećati učinkovitost, primjerice korištenjem tehnologije i rasterećenjem medicinskog osoblja s administrativnim osobljem. U konačnici, također se morate usredotočiti na prevenciju, rekla je Juraszovich. Povećanjem zdravstvene pismenosti stanovništva mogla bi se smanjiti potreba za njegom.
Austrija
Građani Austrije i ove godine spremni potrošiti puno novca na darove
Svaka druga osoba u Austriji ove godine zbog inflacije želi ili mora štedjeti na božićnim darovima. Prema trenutačnom istraživanju IMAS-a, građani Austrije u prosjeku izdvajaju 424 eura za darove.
No čak i ako mnoge koče troškove i rast cijena: 54 posto građana uživat će u božićnoj kupovini više nego dosad što je najveća brojka u desetogodišnjoj usporedbi. 6 posto troši manje od 100 eura, dva posto više od 2000 eura.
Institut za istraživanje tržišta i javnog mišljenja IMAS ispitao je 1031 osobu stariju od 16 godina u intervjuima licem u lice između 16. listopada i 6. studenog. Od 100 do 199 eura planira ih 15 posto, od 200 do 299 eura 17 posto, do 399 eura 14 posto, a do 499 eura osam posto. U rasponu od 500 do 999 eura potrošit će 17 posto ispitanih – a od 1000 do 1999 eura izdvaja čak sedam posto građana.
Većina ljudi na vrijeme počne razmišljati o tome što želi pokloniti svojim najdražima: jedna od dvije osobe počne planirati više od mjesec dana prije Božića. Ipak, pokloni se uglavnom kupuju puno kasnije.
Austrija
Ako idete na odmor u ovoj je državi zabranjeno voziti u jakni ili kaputu
Vozite li u zimskoj jakni ili kaputu u Španjolskoj, možete dobiti do 200 eura kazne. Ideja iza ovog pravila je da vas zimska jakna ograničava u vožnji, odnosno limitira vaše pokrete za upravljačem. U Španjolskoj isto vrijedi ako na sebi imate šal ili rukavice, piše HAK Revija.
Vožnja u glomaznom kaputu može utjecati na vašu sposobnost upravljanja vozilom, korištenja mjenjača i drugih kontrola u automobilu, ali i onemogućiti pravilno zatezanje sigurnosnog pojasa.
Iako tehnički nije nezakonito, neprikladno odijevanje tijekom vožnje krši članak 18. Općih prometnih propisa u Španjolskoj. Opći prometni propisi navode: “Prevelik ili preglomazan kaput može ometati funkciju sigurnosnog pojasa. Vozač vozila dužan je osigurati vlastitu slobodu kretanja.”
Austrija
Dogovoren još jedan KV u Austriji, minimalna plaća u branši raste na 1886 eura
Pregovori o KV-u za odjevnu, tekstilnu, krznarsku i kožarsku industriju zaključeni su sporazumom. Plaće će porasti za 3,85 posto. To znači i povećanje minimalnih plaća u tim djelatnostima iduće godine. U odjevnoj industriji te u krznarskoj i kožarskoj industriji one će ubuduće iznositi 1882,68 eura brutto mjesečno. U tekstilnoj industriji minimalne plaće rastu na 1886,15 eura.
Plaće rastu i u industriji čišćenja tekstila. Nova minimalna plaća također će iznositi 1882,68 eura. Povećanje će od sljedeće godine biti 3,95 posto.
Također je dogovoreno da se do kraja 2026. godine uvede minimalna plaća od najmanje 2000 eura bruto mjesečno.
