Austrija
Austrija: Radnici s Balkana uskoro bi mogli lakše do posla, tražit će se konobari, kuhari…
ÖVP planira nešto o čemu se dosad samo sanjalo. Naime, oni planiraju dovesti više radnika s Balkana u Austriji kako bi se tako suprotstavili ozbiljnom nedostatku radne snage u turističkoj industriji. Državna tajnica za turizam Susanne Kraus-Winkler (potpredsjednica) požurila je u četvrtak s prijedlogom rješenja za ozbiljan nedostatak sezonskih radnika u domaćem turizmu.
Sve europske turističke zemlje trenutno su u velikoj konkurenciji za zaposlenike iz trećih zemalja, objasnio je državni tajnik. Domaće tvrtke moraju se istaknuti “međunarodno atraktivnim ponudama poslova” kako bi bile uspješne na tržištu rada. U tu svrhu treba smanjiti “pravne prepreke”. Naime, trebalo bi stvoriti olakšice za sezonsko zapošljavanje državljana trećih zemalja u turizmu, “ako se dokaže da se ne mogu naći domaći radnici”.
Ona želi posuditi njemački model: “Velika većina naših sezonskih radnika godinama dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova. Dodatni ‘kontingent Zapadnog Balkana’ mogao bi biti rješenje u ovoj regiji i otvoriti tržište rada u turizmu na ciljani način. Kraus-Winkler uskoro želi odgovarajući prijedlog iznijeti svom koalicijskom partneru.
U Austriji je dopušteno sezonsko zapošljavanje u turizmu ukupno 4.295 državljana trećih zemalja, pri čemu se ta sezonska kvota raspoređuje po svim saveznim državama, a potom regionalno. U ljetnim i zimskim mjesecima dopušteno je prekoračenje do 50 posto pod uvjetom da se poštuju maksimalne granice godišnjeg prosjeka.
U Njemačkoj će u budućnosti vjerojatno postojati dvije odvojene kvote za državljane trećih zemalja bez specijalističkih kvalifikacija: s jedne strane, kvota za Zapadni Balkan koja postoji od 2016. trebala bi se udvostručiti na 50 000 od lipnja 2024., a s jedne strane S druge strane, od 1. ožujka 2024. stvara se dodatna kvota od 25.000 za sezonsko zapošljavanje drugih državljana trećih zemalja.
“Prijedlog državne tajnice Susanne Kraus-Winkler da dovedemo više kvalificiranih radnika u Austriju sa Zapadnog Balkana vrlo je dobrodošao i korak je u pravom smjeru”, kaže poslovna udruga. Regulacija Zapadnog Balkana po njemačkom modelu rješenje je i za Austriju?
Berend Tusch, predsjednik odjela za turizam u sindikatu vida, skeptičan je prema današnjem zahtjevu državne tajnice za turizam Susanne Kraus-Winkler (ÖVP) za dodatnim kontingentom sezonskih radnika sa Zapadnog Balkana za turističku industriju: “Jeftini radnici iz inozemstva, koji se onda u Austriji iskorištavaju s niskim plaćama, dugim radnim vremenom i neplaćenim prekovremenim, neće riješiti problem kadra. Umjesto toga, potrebni su nam bolji radni uvjeti, veće plaće i sigurni radni uvjeti u turizmu.” Poziva na dodatne mjere za poboljšanje imidža industrije.
Tržište rada u turizmu ne treba svesti na raspravu o sezonskim kvotama, objašnjava Walter Veit, predsjednik Udruge hotelijera Austrije, na summitu dionika u Državnom tajništvu.
Robert Seeber, predsjednik saveznog sektora za turizam i slobodno vrijeme Austrijske gospodarske komore (WKÖ), opisuje planirano uvođenje zapadnobalkanskog kontingenta za turizam koji je danas predstavila državna tajnica za turizam Susanne Kraus-Winkler kao važan korak protiv nedostatka radne snage u turizmu: “U tom kontekstu “Zbog akutnog nedostatka radne snage – u svim sektorima i europskim zemljama – ključno je brzo odrediti smjer kako bi naše tvrtke nastavile pronalaziti dovoljno zaposlenika, a Austrija kao turistička destinacija ostala međunarodno konkurentna. “
Austrija
Građani Austrije i ove godine spremni potrošiti puno novca na darove
Svaka druga osoba u Austriji ove godine zbog inflacije želi ili mora štedjeti na božićnim darovima. Prema trenutačnom istraživanju IMAS-a, građani Austrije u prosjeku izdvajaju 424 eura za darove.
No čak i ako mnoge koče troškove i rast cijena: 54 posto građana uživat će u božićnoj kupovini više nego dosad što je najveća brojka u desetogodišnjoj usporedbi. 6 posto troši manje od 100 eura, dva posto više od 2000 eura.
Institut za istraživanje tržišta i javnog mišljenja IMAS ispitao je 1031 osobu stariju od 16 godina u intervjuima licem u lice između 16. listopada i 6. studenog. Od 100 do 199 eura planira ih 15 posto, od 200 do 299 eura 17 posto, do 399 eura 14 posto, a do 499 eura osam posto. U rasponu od 500 do 999 eura potrošit će 17 posto ispitanih – a od 1000 do 1999 eura izdvaja čak sedam posto građana.
Većina ljudi na vrijeme počne razmišljati o tome što želi pokloniti svojim najdražima: jedna od dvije osobe počne planirati više od mjesec dana prije Božića. Ipak, pokloni se uglavnom kupuju puno kasnije.
Austrija
Ako idete na odmor u ovoj je državi zabranjeno voziti u jakni ili kaputu
Vozite li u zimskoj jakni ili kaputu u Španjolskoj, možete dobiti do 200 eura kazne. Ideja iza ovog pravila je da vas zimska jakna ograničava u vožnji, odnosno limitira vaše pokrete za upravljačem. U Španjolskoj isto vrijedi ako na sebi imate šal ili rukavice, piše HAK Revija.
Vožnja u glomaznom kaputu može utjecati na vašu sposobnost upravljanja vozilom, korištenja mjenjača i drugih kontrola u automobilu, ali i onemogućiti pravilno zatezanje sigurnosnog pojasa.
Iako tehnički nije nezakonito, neprikladno odijevanje tijekom vožnje krši članak 18. Općih prometnih propisa u Španjolskoj. Opći prometni propisi navode: “Prevelik ili preglomazan kaput može ometati funkciju sigurnosnog pojasa. Vozač vozila dužan je osigurati vlastitu slobodu kretanja.”
Austrija
Dogovoren još jedan KV u Austriji, minimalna plaća u branši raste na 1886 eura
Pregovori o KV-u za odjevnu, tekstilnu, krznarsku i kožarsku industriju zaključeni su sporazumom. Plaće će porasti za 3,85 posto. To znači i povećanje minimalnih plaća u tim djelatnostima iduće godine. U odjevnoj industriji te u krznarskoj i kožarskoj industriji one će ubuduće iznositi 1882,68 eura brutto mjesečno. U tekstilnoj industriji minimalne plaće rastu na 1886,15 eura.
Plaće rastu i u industriji čišćenja tekstila. Nova minimalna plaća također će iznositi 1882,68 eura. Povećanje će od sljedeće godine biti 3,95 posto.
Također je dogovoreno da se do kraja 2026. godine uvede minimalna plaća od najmanje 2000 eura bruto mjesečno.