Austrija
Austrija: Broj prijevara putem interneta raste, evo što je važno znati
U posljednje vrijeme na području Austrije, ali i Europe bilježi se porast online prijevara i napada na bankovne račune. Najčešći načini prijevare su lažni pozivi iz banke, pošte, dostave, nagradne igre i humanitarne akcije.
Pandemija covida-19 doprinijela je povećanju online transakcija. Okončanjem pandemije taj je trend nastavio s rastom, a samim tim rasle su i online prijevare koje se najčešće ogledaju u lažnom predstavljanju stvarnih postojećih trgovaca s ciljem prikupljanja/krađe bankovnih podataka građana.
Kako kažu, najčešće je to slučaj kada klijenti dostave svoje kartične podatke (broj kartice, datum istekla, CVV broj) trećim stranama tj. da su sami klijenti žrtve hakerske prijevare.
Najučestaliji način napada od strane hakera je, nadalje upozoravaju, korištenje tehnika socijalnog inženjeringa nagradne igre, humanitarne akcije, phishing, smishing, CEO prevare i slično.
Budući da je online kupovina postala sve zastupljenija u današnjem načinu života, to su i učestalije prevare putem online kupovine i to na stranicama koje nisu kvalificirane kao sigurne.
Zbog toga se savjetuju građani da kupuju od kvalificiranih i provjerenih online trgovaca te da ne nasjedaju na poznate prodajne trikove visokih rabata.
Uz to, jedan od mehanizama potvrde validnosti trgovca je upotreba 3D secure sigurnosnog standarda, gdje trgovac na svojoj strani upotrebom ovog mehanizma dokazuje svoju validnost.
Također, banke konstantno upozoravaju građane da nikada neće potraživati njihove podatke preko kanala komunikacije (pozivom, SMS-om ili web-linkom) te obavještavaju klijente o sigurnom načinu korištenja kartica i osobnih podataka.
Upitani tko je najčešće na udaru takvih prevara, iz Udruženja odgovaraju kako su napadi obično usmjereni na osobe s niskom razinom svijesti o važnosti cyber sigurnosti u online prostoru. U slučaju hakerskog napada građani najprije trebaju kontaktirati banku da se izvrši blokada kartice za koju sumnjaju da su kompromitirana hakerskim napadom.
Austrija
Građani Austrije i ove godine spremni potrošiti puno novca na darove
Svaka druga osoba u Austriji ove godine zbog inflacije želi ili mora štedjeti na božićnim darovima. Prema trenutačnom istraživanju IMAS-a, građani Austrije u prosjeku izdvajaju 424 eura za darove.
No čak i ako mnoge koče troškove i rast cijena: 54 posto građana uživat će u božićnoj kupovini više nego dosad što je najveća brojka u desetogodišnjoj usporedbi. 6 posto troši manje od 100 eura, dva posto više od 2000 eura.
Institut za istraživanje tržišta i javnog mišljenja IMAS ispitao je 1031 osobu stariju od 16 godina u intervjuima licem u lice između 16. listopada i 6. studenog. Od 100 do 199 eura planira ih 15 posto, od 200 do 299 eura 17 posto, do 399 eura 14 posto, a do 499 eura osam posto. U rasponu od 500 do 999 eura potrošit će 17 posto ispitanih – a od 1000 do 1999 eura izdvaja čak sedam posto građana.
Većina ljudi na vrijeme počne razmišljati o tome što želi pokloniti svojim najdražima: jedna od dvije osobe počne planirati više od mjesec dana prije Božića. Ipak, pokloni se uglavnom kupuju puno kasnije.
Austrija
Ako idete na odmor u ovoj je državi zabranjeno voziti u jakni ili kaputu
Vozite li u zimskoj jakni ili kaputu u Španjolskoj, možete dobiti do 200 eura kazne. Ideja iza ovog pravila je da vas zimska jakna ograničava u vožnji, odnosno limitira vaše pokrete za upravljačem. U Španjolskoj isto vrijedi ako na sebi imate šal ili rukavice, piše HAK Revija.
Vožnja u glomaznom kaputu može utjecati na vašu sposobnost upravljanja vozilom, korištenja mjenjača i drugih kontrola u automobilu, ali i onemogućiti pravilno zatezanje sigurnosnog pojasa.
Iako tehnički nije nezakonito, neprikladno odijevanje tijekom vožnje krši članak 18. Općih prometnih propisa u Španjolskoj. Opći prometni propisi navode: “Prevelik ili preglomazan kaput može ometati funkciju sigurnosnog pojasa. Vozač vozila dužan je osigurati vlastitu slobodu kretanja.”
Austrija
Dogovoren još jedan KV u Austriji, minimalna plaća u branši raste na 1886 eura
Pregovori o KV-u za odjevnu, tekstilnu, krznarsku i kožarsku industriju zaključeni su sporazumom. Plaće će porasti za 3,85 posto. To znači i povećanje minimalnih plaća u tim djelatnostima iduće godine. U odjevnoj industriji te u krznarskoj i kožarskoj industriji one će ubuduće iznositi 1882,68 eura brutto mjesečno. U tekstilnoj industriji minimalne plaće rastu na 1886,15 eura.
Plaće rastu i u industriji čišćenja tekstila. Nova minimalna plaća također će iznositi 1882,68 eura. Povećanje će od sljedeće godine biti 3,95 posto.
Također je dogovoreno da se do kraja 2026. godine uvede minimalna plaća od najmanje 2000 eura bruto mjesečno.
