Svijet
Njemačke tvrke uvode četverodnevni radni tjedan, a plaće će ostati iste
Njemačke firme od 1. veljače uvest će eksperimentalni četverodnevni radni tjedan i mjeriti produktivnost radnika.
Eksperiment u kojem će biti 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici, piše Bloomberg, a prenosi Index.hr. Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.
“Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer povećavaju dobrobit i motivaciju, a time i učinkovitost”, rekao je Soren Fricke, suosnivač firme za planiranje događaja Solidsense, jedne od 45 firmi koje će biti dio studije.
“Četverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati”, dodaje.
Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje nedostatak kvalificiranih radnika vrši pritisak na firme da popune svoje redove. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plaće i očuvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tijekom pandemije.
Neravnoteža potiče napetosti između poslodavaca i radnika. Njemački strojovođe trenutno su već šest dana u štrajku, traže od Deutsche Bahna skraćivanje tjednog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja plaća.
Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000. Neki ekonomisti upozoravaju da bi taj potez mogao potaknuti inflaciju.
Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovica njemačkih firmi barem djelomično ne može popuniti slobodna mjesta. Softverski div SAP SE prestao je tražiti sveučilišne diplome od kandidata za posao 2022., dok je nekretninski div Vonovia SE prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.
Bloomberg piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam milijuna ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.
“Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga tko bi za mene radio”, objašnjava Henning Roeper, izvršni direktor Eurolama, proizvođača prozora.
Nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godišnje stoji 8.1 bilijun eura ili devet posto svjetskog BDP-a, navodi se u istraživanjima Gallupa.
Eksperiment vodi novozelandska neprofitna organizacija 4 Day Week Global i kaže da bi radnici koji će za vrijeme studije raditi manje za istu plaću trebali ostati barem jednako efikasni ili i efikasniji.
Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti. Nijemci su u 2022. godini u prosjeku izostajali s posla 21.3 dana što je rezultiralo gubitkom od nevjerojatnih 207 milijardi eura, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i sigurnost na poslu.
Zagovornici ovog eksperimenta ističu da bi novitet mogao privući nove kadrove u Njemačku, zemlju koja prema Eurostatu već ima najveći udio zaposlenih na pola radnog vremena u EU.
Iako Njemačka ima daleko najveću gospodarsku proizvodnju u Europi, nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju spriječio je povećanje produktivnosti. Bez poboljšanja u tim područjima, malo je vjerojatno da bi njemački radnici doživjeli značajno povećanje produktivnosti jednostavnim smanjenjem radnih sati, smatra Enzo Weber, ekonomist na Institutu za istraživanje tržišta rada u Nürnbergu.
S njim se slaže i Bloombergov ekonomist Martin Ademmer koji kaže da bi se učinkovitost po satu povećala, ali to povećanje ne bi kompenziralo rezanje satnice.
Ministar financija protiv, kaže da se to protivi ekonomskom rastu i napretku zemlje
Christian Lindner, njemački ministar financija i član Stranke slobodnih demokrata, kritizirao je odluku njemačkih firmi rekavši da bi kraći radni tjedan zaprijetio ekonomskom rastu i napretku Njemačke.
No zagovornici te ideje poručuju da su ranije studije u SAD-u i Kanadi pokazale da je povećanje učinkovitosti moguće. Radnici su prijavljivali opće poboljšanje zdravstvenog stanja, a nijedna firma nije se vratila petodnevnom radnom tjednu.
Britanija je imala sličan eksperiment u kojem je sudjelovala 61 firma, imali su dobar radni učinak, a bolovanja su se smanjila za 65 posto. Portugal također, oko 20 posto radnika reklo je da se osjeća bolje i da bolje spava.
Bloomberg dodaje da je Belgija postala prva europska zemlja koja nudi opciju četverodnevnog radnog tjedna, ali s jednakom tjednom satnicom. Japan je potaknuo svoje firme da radnicima ponude kraći radni tjedan nadajući se da će više trošiti, a i da će se povećati broj rođene djece.
“Ne funkcionira uvijek i nije za sve. Potrebno je puno kreativnosti i fleksibilnosti od strane firmi. One same moraju shvatiti što za njih djeluje ili ne djeluje”, zaključuje na kraju Jan Buhren, iz konzultantske firme koja surađuje s eksperimentom u Njemačkoj.
Svijet
Tragedija u Berlinu: Petogodišnje dijete poginulo u vrtiću
U ponedjeljak je došlo do potresnih scena u jednom dječjem vrtiću u berlinskoj četvrti Treptow-Köpenick, gdje je smrtno stradalo petogodišnje dijete. Tragični događaj zbio se oko 10 sati ujutro.
Na mjesto nesreće odmah su stigli vatrogasci, policija i hitne službe, a u akciju je bio uključen i helikopter hitne pomoći. Unatoč trenutačno započetim mjerama oživljavanja, liječnici nisu uspjeli spasiti dijete.
Prema dostupnim informacijama, dijete je navodno smrtno stradalo nakon što se vrata odvojila od šarki i pala na njega. Policija je u prvim izjavama govorila tek o „teškom predmetu“ koji je pogodio dijete.
Istraga o uzrocima smrti je u tijeku. Utvrđuje se je li riječ o tehničkom kvaru ili pogrešci u rukovanju. Na terenu je i krizni interventni tim koji pruža pomoć roditeljima i djeci pogođenima ovim tragičnim događajem, prenosi Heute.
Svijet
Simpatizer Islamske države: Čečen rođen u Austriji planirao bombaški napad na izraelsko veleposlanstvo
Prva šefica austrijske obavještajne službe upozorila je u intervjuu na iznimno opasan trend terorizma, a kao potvrda tih upozorenja sada je spriječen planirani napad mladog pristaše Islamske države. Osamnaestogodišnji austro-Čečen, rođen u Austriji, planirao je bombaški napad na izraelsko veleposlanstvo u Berlinu s ciljem izazivanja masovnih žrtava, piše Krone.
Ravnateljica austrijske Državne službe za sigurnost i obavještajni rad Sylvia Mayer ranije je upozorila na zabrinjavajući pomak radikalizacije prema dječjim i adolescentskim okruženjima. Tijekom 2024. godine gotovo svaki drugi osumnjičenik za terorizam u Austriji bio je mlađi od 18 godina. Islamska država ponovno bilježi porast pristalica nakon napada Hamasa na Izrael prije više od dvije godine, ponajprije putem radikalnih propovjednika i influencera na društvenim mrežama.
Smrtonosni plan nakon prisege vjernosti IS-u
Riječ je o novom teškom slučaju mladog simpatizera Islamske države. Protiv osumnjičenika je pred Višim sudom u Berlinu vođen kazneni postupak. Optužen je Čečen rođen u Austriji, koji je ondje živio više godina, a posljednje vrijeme boravio je s majkom, dvojicom braće i sestrom u prihvatnom centru za izbjeglice u Potsdamu. Tereti ga se da je najkasnije od veljače 2025., nakon prisege vjernosti Islamskoj državi, planirao napad na izraelsko veleposlanstvo u njemačkoj metropoli.
Upute za izradu bombe s interneta
Prema navodima istražnih tijela, Ahkmad E. planirao je izvesti napad improviziranom pismenom bombom ili nožem, s namjerom da usmrti što veći broj ljudi koje je nazivao “nevjernicima”. Upute za izradu eksplozivne naprave pribavio je putem interneta.
Plan je propao jer nije uspio doći do eksploziva. Zbog toga je osamnaestogodišnjak namjeravao otputovati u Saudijsku Arabiju kako bi se priključio Islamskoj državi kao borac. Kako bi financirao put, sklopio je dva ugovora s mobilnim operaterima, a pripadajuće telefone, koje je koristio za komunikaciju s pristašama IS-a putem aplikacija za razmjenu poruka, prodao je. Ipak, zaustavljen je i uhićen u zračnoj luci Berlin-Brandenburg.
Pred sudom se predstavlja kao pokajnik
Pred sudom se austro-Čečen predstavio kao pokajnik koji se navodno distancirao od radikalnih stavova. Prema vlastitim tvrdnjama, radikalizirao se tijekom višemjesečnog boravka kod oca u Čečeniji, gdje se, iz mržnje prema Rusiji, okrenuo Islamskoj državi. Kao razloge naveo je osobnu krizu, osjećaj izgubljenosti i nedostatak životne perspektive.
Ahkmad E. energično je poricao da je doista planirao napad, tvrdeći kako mu je cilj bio tek stjecanje priznanja među simpatizerima IS-a. Sudac je, međutim, istaknuo izrazit nedostatak empatije kod mladog optuženika. Zbog takozvane razvojne nezrelosti, tada još osamnaestogodišnjak osuđen je na tri godine maloljetničkog zatvora zbog teškog kaznenog djela ugrožavanja državne sigurnosti.
Svijet
Njemačka zabranjuje aplikacija za radare, hoće li i Austrija
Njemačko Savezno vijeće (Bundesrat) smatra da aplikacije koje upozoravaju na policijske kamere i radare predstavljaju ozbiljan problem u cestovnom prometu te se zalaže za znatno strože mjere od onih koje su trenutačno na snazi. To proizlazi iz dokumenta saveznih zemalja do kojeg je došao dnevni list Rheinische Post, a koji je sada postao javan.
Inicijativa saveznih zemalja odgovor je na planirane izmjene Zakona o cestovnom prometu koje predlaže savezna vlada. Prema stajalištu Bundesrata, provedba zabrane korištenja aplikacija za dojavu o radarima ne smije se temeljiti isključivo na slučajnim otkrićima tijekom policijskih nadzora. Naime, vozači u svakom trenutku mogu isključiti mobilni telefon ili zatvoriti aplikaciju neposredno prije policijske kontrole, čime se otežava učinkovita provedba zakona.
Savezne zemlje pritom upućuju na praksu drugih članica Europske unije, poput Francuske i Belgije, gdje se korištenje takvih aplikacija sankcionira znatno strože.
U Francuskoj vrijedi potpuna zabrana posjedovanja i korištenja aplikacija koje upozoravaju na radarske kontrole. Prekršitelji se suočavaju s novčanim kaznama do 1.500 eura. Belgija je u tom pogledu još stroža – korištenje takvih aplikacija ondje u krajnjem slučaju može dovesti i do zatvorske kazne.
Za razliku od toga, u Njemačkoj trenutačno postoji djelomična zabrana. Korištenje aplikacija zabranjeno je isključivo tijekom vožnje, dok je vozačima dopušteno da se prije polaska informiraju o potencijalno opasnim dionicama, poput radova na cesti ili lokacija radarskih kontrola. Ako policija tijekom vožnje zatekne vozača u korištenju takve aplikacije, predviđena je novčana kazna od 75 eura i jedan kazneni bod.
Na upit medija, glasnogovornica njemačkog Ministarstva prometa potvrdila je da je cilj saveznih vlasti dodatno povećati sigurnost u cestovnom prometu. Istaknula je pritom da je opseg i učestalost prometnih kontrola u nadležnosti pojedinih saveznih zemalja.
