Austrija
Velika potrošnja mesa: Ljudi pojedu 900.000 goveda dnevno
Potrošnja mesa u čovječanstvu stalno raste. U 2021. godini u svijetu je konzumirano 360 milijardi kg mesa.
To znači udvostručenje od 1990. U prosjeku se svaki dan zakolje 900.000 goveda, 3,8 milijuna svinja i 200 milijuna kokoši, prema podacima organizacije “Our World in Data” (OWID). Jede se jako puno i ovaca, koza, riba i drugih životinja.
U Europi potrošnja mesa po stanovniku stagnira od 1990-ih, s blagim trendom pada, a nedavno je zabilježeno gotovo 80 kg po osobi godišnje. Ali to je još uvijek dvostruko više od svjetskog prosjeka. U Aziji se na stolu servira tek dobrih 30 kg mesa po osobi, dok je u Africi tek nešto više od 15 kg. U Sjevernoj Americi (100 kg), a nedavno, nakon naglog porasta posljednjih desetljeća, i u Južnoj Americi (posljednje 82 kg), konzumira se više mesa po osobi nego u EU. Brojke odražavaju količinu mesa koja je dostupna prije otpada u kućanstvima, stvarna potrošnja je stoga nešto niža, napominje OWID.
Etička i ekološka pitanja
Uz etička pitanja stočarstva, velika i sve veća konzumacija mesa postavlja i konkretna ekološka pitanja. 37 milijuna četvornih kilometara diljem svijeta koristi se za proizvodnju mesa i mlijeka, što odgovara cijeloj površini Sjeverne i Južne Amerike zajedno, uspoređuje “Our World in Data”. Kad bi se čovječanstvo prebacilo na isključivo biljnu prehranu, korištenje zemljišta za poljoprivredu smanjilo bi se za 75 posto. Najveći učinak imalo bi izbjegavanje proizvoda od govedine i kravljeg mlijeka.
Visoke emisije
Takav bi korak također imao ogroman utjecaj na svjetske emisije stakleničkih plinova. Četvrtina svih emisija proizlazi iz proizvodnje hrane za čovječanstvo, a oko trećina njih proizlazi iz proizvodnje hrane za životinje, što je oko osam posto globalnih stakleničkih plinova, navodi Our World in Data, pozivajući se na analizu Josepha Poorea i Thomasa Nemeceka od 2018.
Za Austriju, statistika za 2021. godinu pokazuje potrošnju mesa po stanovniku od 77,8 kg. U 1990-ima još je bila preko 100 kg.
Austrija
Građani Austrije i ove godine spremni potrošiti puno novca na darove
Svaka druga osoba u Austriji ove godine zbog inflacije želi ili mora štedjeti na božićnim darovima. Prema trenutačnom istraživanju IMAS-a, građani Austrije u prosjeku izdvajaju 424 eura za darove.
No čak i ako mnoge koče troškove i rast cijena: 54 posto građana uživat će u božićnoj kupovini više nego dosad što je najveća brojka u desetogodišnjoj usporedbi. 6 posto troši manje od 100 eura, dva posto više od 2000 eura.
Institut za istraživanje tržišta i javnog mišljenja IMAS ispitao je 1031 osobu stariju od 16 godina u intervjuima licem u lice između 16. listopada i 6. studenog. Od 100 do 199 eura planira ih 15 posto, od 200 do 299 eura 17 posto, do 399 eura 14 posto, a do 499 eura osam posto. U rasponu od 500 do 999 eura potrošit će 17 posto ispitanih – a od 1000 do 1999 eura izdvaja čak sedam posto građana.
Većina ljudi na vrijeme počne razmišljati o tome što želi pokloniti svojim najdražima: jedna od dvije osobe počne planirati više od mjesec dana prije Božića. Ipak, pokloni se uglavnom kupuju puno kasnije.
Austrija
Ako idete na odmor u ovoj je državi zabranjeno voziti u jakni ili kaputu
Vozite li u zimskoj jakni ili kaputu u Španjolskoj, možete dobiti do 200 eura kazne. Ideja iza ovog pravila je da vas zimska jakna ograničava u vožnji, odnosno limitira vaše pokrete za upravljačem. U Španjolskoj isto vrijedi ako na sebi imate šal ili rukavice, piše HAK Revija.
Vožnja u glomaznom kaputu može utjecati na vašu sposobnost upravljanja vozilom, korištenja mjenjača i drugih kontrola u automobilu, ali i onemogućiti pravilno zatezanje sigurnosnog pojasa.
Iako tehnički nije nezakonito, neprikladno odijevanje tijekom vožnje krši članak 18. Općih prometnih propisa u Španjolskoj. Opći prometni propisi navode: “Prevelik ili preglomazan kaput može ometati funkciju sigurnosnog pojasa. Vozač vozila dužan je osigurati vlastitu slobodu kretanja.”
Austrija
Dogovoren još jedan KV u Austriji, minimalna plaća u branši raste na 1886 eura
Pregovori o KV-u za odjevnu, tekstilnu, krznarsku i kožarsku industriju zaključeni su sporazumom. Plaće će porasti za 3,85 posto. To znači i povećanje minimalnih plaća u tim djelatnostima iduće godine. U odjevnoj industriji te u krznarskoj i kožarskoj industriji one će ubuduće iznositi 1882,68 eura brutto mjesečno. U tekstilnoj industriji minimalne plaće rastu na 1886,15 eura.
Plaće rastu i u industriji čišćenja tekstila. Nova minimalna plaća također će iznositi 1882,68 eura. Povećanje će od sljedeće godine biti 3,95 posto.
Također je dogovoreno da se do kraja 2026. godine uvede minimalna plaća od najmanje 2000 eura bruto mjesečno.
