Austrija
Zbog povećanja broja zaraženih koronavirusom liječnici sada pozivaju na povratak maski
Inicijativa liječnika u otvorenom pismu kritizira trenutno postupanje s pandemijom korone. Prije svega, nedostatak zaštitnih mjera za pacijente je veliki problem.
Liječnička komora pokazala je nevoljkost odgovoriti na inicijativu liječnika koji su u otvorenom pismu Bečkoj komori upozorili na posljedičnu štetu pacijentima zbog nepostojanja bilo kakvih mjera zaštite od korone.
“Neću sada ništa govoriti o ovoj temi, ima više kvalificiranih ljudi”, rekao je potpredsjednik Liječničke udruge Harald Mayer u utorak. Inicijativa poziva na, između ostalog, preventivne mjere, daljnje edukacije liječnika o Long Covidu i bolje informiranje stanovništva.
U otvorenom pismu koje je potpisalo 15 liječnika ističe se da su pacijenti – uključujući i ranjive osobe – “nesmetano” izloženi riziku od zaraze SARS-CoV-2 zbog nepostojanja bilo kakvih službenih zaštitnih mjera – kako u privatnoj praksi tako i u bolnicama.
“COVID-19 niti je prošao niti je bezopasna infekcija bez posljedica”, stoji u izjavi liječnika dr. Golda Schlaff koji je inicirao pismo koje je potpisalo nekoliko stručnjaka – uključujući voditelja Neuro-Covid ambulante u Evangeličkoj bolnici u Beču Uda Zifka, voditelja Odjela za internu medicinu i pulmologiju klinike Floridsdorf Arshanga Valipoura. i stručnjakinja za Long Covid Kathryn Hoffmann s MedUni Vienna.
Potrebna je “edukacija opće populacije”, posebice u pogledu potencijalne dugoročne štete od Covid infekcije. Suočavanje s pandemijom i upravljanje ovom zdravstvenom krizom je “apsolutno zastrašujuće”. “Ne možemo biti odgovorni za stalnu, neublaženu infekciju stanovništva neurotropnim virusom koji oštećuje krvožilne sustave, kao što je SARS-CoV-2, u kojem prethodna infekcija dugoročno ne štiti od daljnje infekcije”, rekao je potpisnici.
Već sada vidimo da ljudi gube godine zdravog života zbog infekcija i reinfekcija. Prekomjerna stopa smrtnosti također je stalno previsoka. Samo u Europi 36 milijuna ljudi postalo je kronično bolesno kao posljedica infekcije Covidom. “COVID-19 nije prehlada. Nije infekcija slična gripi. To je sistemska bolest koja oštećuje krvne žile i širi se samo respiratornim putem, putem aerosola.”
Predlaže se i obvezna daljnja edukacija medicinske struke na temu dugotrajnih/postkovidnih i sistemskih učinaka SARS-CoV2 na organizam. Medicinska struka bi također trebala preuzeti “ulogu uzora” i poduzeti mjere za zaštitu svih, kao što su korištenje uređaja za mjerenje CO2 u zatvorenim prostorima, dobra ventilacija, pročišćavanje zraka HEPA filterima, FFP2 maske kao i testiranje i izolacija u slučaju simptoma. COVID-19 bi se također trebao ponovno smatrati bolešću koju je potrebno prijaviti, smatraju potpisnici.
Potpredsjednik liječničkog zbora Mayer u utorak je na marginama konferencije za novinare bio oprezan u vezi s otvorenim pismom upućenim Bečkom liječničkom zboru. Kazao je da će se na jesen baviti tim pitanjem kao stručni zastupnik, ali sada ne želi dati stav.
Austrija
Ludwig zahtijeva: “Trebamo više policije u 10. bečkom kotaru!”
Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. Gradonačelnik Ludwig smatra federalnu vladu odgovornom i zahtjeva više policije u Beču.
Koja je svrha zone zabrane oružja koja se na Reumannplatzu provodi od početka travnja? Velika – ako pitate kancelara Karla Nehammera (ÖVP). Nedovoljno – ako pitate gradonačelnika Beča Michaela Ludwiga (SPÖ).
Do sada je podneseno 190 prijava i oduzeto devet noževa. Diljem Beča bilo je čak 8.700 provjera i 940 prijava. Kao rezultat toga, zločini su ukupno smanjeni za oko 60 posto. Ali Ludwig sada tjera ljude da sjednu i obrate pozornost. Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. “Trebamo više policajaca u Favoritenu”, njegova je poruka. Čineći to, saveznu vladu poziva na odgovornost.
“Ne može biti slučaj da se velika četvrt poput Favoritena, s više stanovnika od Linza, mora zadovoljiti samo s polovicom policajaca. Nećemo odustati od svojih zahtjeva prema Ministarstvu unutarnjih poslova”, napisao je gradonačelnik Ludwig.
Zapravo, potražnja nije nova. Čak i prije uvođenja zone zabrane oružja na Reumannplatzu, SPÖ Beč je pozvao na više policije u 10. kotaru. Prema podacima Ravnateljstva državne policije Beč, 410 policajaca još uvijek ima stalan posao u Favoritenu.
Podršku im u redovnom patrolnom radu, ali i u ključnim operacijama pružaju razne jedinice, kao što su pripravna jedinica, radna grupa za borbu protiv uličnog kriminala, WEGA, jedinica policijskih pasa, službenici Državnog ureda kriminalističke policije ili Državnog prijevoza Odjel.
“Beč nije nesiguran, ali ovdje imamo mnogo međunarodnih organizacija i raznih federalnih institucija. Zato ima mnogo demonstracija na koje dolaze i ljudi iz inozemstva. Zato je bečka policija posebno izazovna”, kaže Ludwig obrazlažući svoj zahtjev za više policajaca u Beču, a posebno u 10. kotaru.
“U kotaru radi dovoljno policajaca koji osiguravaju javni red, mir i sigurnost”, kažu u bečkoj policiji.
Austrija
Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.
Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:
Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:
Beč: 56.980 eura
Vorarlberg: 53.667 eura
Salzburg: 53.200 eura
Gradišće: 50.750 eura
Gornja Austrija: 49.667 eura
Donja Austrija: 49.000 eura
Styria: 49.000 eura
Tirol: 47.000 eura
Koruška: 46.667 euraAustrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
