Ekonomija
“Digitalni euro” – EK predlaže okvir za uvođenje digitalnog eura
Europska komisija je u srijedu predložila uspostavu okvira za moguće uvođenje digitalnog eura te prijedlog da se osigura obavezno prihvaćanje plaćanja u gotovini kako bi se odagnao strah mnogih da bi digitalna valuta mogla posve istisnuti gotovinu.
Komisija je predložila i da digitalni euro, nematerijalna valuta, dobije status zakonskog sredstva plaćanja u europodručju, a trenutačno taj status imaju samo novčanice i kovanice eura.
Današnjim prijedlozima također će se osigurati da gotovina i dalje bude u potpunosti dostupna, dok će Europskoj središnjoj banci omogućiti da s vremenom razvije praktične aspekte digitalnog eura, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, javlja Hina.
Dodao je da bi plaćanje digitalnim eurom bilo “sigurno i zaštićeno, trenutačno i praktično – online i offline”.
Digitalni euro nudio bi mogućnosti koje i danas pružaju kartice i aplikakacije, ali i plaćanje bez pristupa internetu, što nije moguće s karticama ili mobilnim aplikacijama. Tzv. offline digitalni euro omogućavao bi transakcije i bez internetske veze ako je druga strana u transakciji fizički blizu, bilo da je riječ o osobi ili o trgovini. To bi omogućilo i plaćanje i u udaljenim područjima s nepouzdanom internetskom vezom te u slučaju nedostatka komunikacijskih mreža ili nestanka struje.
Za donošenje zakonskog okvira nadležni su zakonodavna tijela u EU-u, Vijeće i Parlament, ali konačnu odluku o uvođenju digitalnog eura donosi Europska središnja banka. Komisija navodi da će do uvođenja digitalnog trebati nekoliko godina, u svakom slučaju neće ga biti prije 2028. godine.
Digitalni euro bio bi i jednakovrijedan gotovinskom. Za razliku od kripto imovine, digitalni euro bio bi novac središnje banke. Europska središnja banka jamčila bi da je siguran, da ima stabilnu vrijednost i da se može zamijeniti po nominalnoj vrijednosti za eurogotovinu. Nasuprot tome, kriptoimovina može značajno fluktuirati u vrijednosti i ne može se zajamčiti njihova zamjena u euro gotovinu.
Digitalni euro moći će se koristiti bilo gdje u europodručju, bez obzira gdje se platitelji nalazi i koju komercijalnu banku ili pružatelja usluga plaćanja koriste. Plaćanje će biti moguće u svakom trenutku, 24 sata dnevno, 365 dana u godini.
Digitalni euro omogućio bi i osobama bez bankovnih računa da vrše ili primaju digitalna plaćanja i da besplatno pristupaju osnovnim funkcijama. Te funkcije uključivale bi i pretvaranje gotovine u digitalni euro i obrnuto. Trenutačno, oko četiri milijuna ljudi u EU-u nema bankovni račun što ih stavlja u nepovoljan položaj jer ne mogu, primjerice koristiti usluge elektronske trgovine.
Komisija navodi da bi digitalni euro poboljšao privatnost korisnika, a korištenjem digitalnog eura bez pristupa internetu privatnost korisnika bila bi jednaka kao da koristi gotovinu.
Komisija navodi da je cilj današnjih prijedloga osigurati da oni koji to žele i dalje mogu plaćati u gotovini, tako da se propiše zakonska obveza o prihvaćanju gotovine, što bi, između ostaloga, onemogućilo poduzećima da jednostrano uvedu isključivo bezgotovinsko plaćanje.
Komisija ističe da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, nego će biti još jedna dodatna mogućnost plaćanja.
Digitalni euro zabrinjava banke koje se boje zbog mogućeg velikog gubitka prihoda ako pojedinci masovno počnu povlačiti svoje pologe s računa i pretvarati ih digitalni euro, koji se za razliku od novčanica i kovanica na bi nalazio u njihovim bilancama.
Stoga Komisija predlaže da se ograniči iznos koji svaki pojedinac može imati u digitalnoj valuti.
Ekonomija
Hrana sve skuplja, a mjera nema: Vlada priznaje – brzo rješenje ne postoji
U Austriji cijene hrane i dalje neprestano rastu, a iako se o mogućim mjerama govori već mjesecima – konkretnih rezultata gotovo da nema. Najavljeno je sve – od snižavanja PDV-a do javne baze cijena, ali dosad je provedena samo jedna mjera: pooštrene kontrole u trgovinama zbog krivo označenih popusta.
“Nećemo spustiti cijene u dva dana”
Državna tajnica za zaštitu potrošača Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ) gostovala je u emisiji ZiB 2, gdje je priznala da rezultati izostaju, ali tvrdi da su mjere već usvojene na sjednici Vlade. Ipak, otvoreno kaže:
“Ne postoji čarobna mjera koja će u dva dana spustiti cijene.”
Posebno se želi obračunati s tzv. “Austrija-dodatkom” – situacijom u kojoj su isti proizvodi u Austriji skuplji nego u susjednim zemljama.
Problem: Lažni popusti u trgovinama
Kontrole su pokazale da trgovci često ne označavaju ispravno svoje popuste – odnosno, popusti se prikazuju, ali stvarne cijene ne odgovaraju obećanjima.
“To nije u redu. Ako trgovina nudi popust, onda ga mora i ispoštovati. I trgovci moraju snositi odgovornost,” poručila je Königsberger-Ludwig.
Također je naglasila da bi i trgovcima trebalo biti u interesu da hrana ostane pristupačna, jer trenutačne cijene za mnoge predstavljaju ogroman izazov.
Ekonomija
Inflacija u Austriji usporava, ali cijene i dalje divljaju – struja skuplja 36%, kava čak 23%
Inflacija u Austriji u rujnu 2025. godine smanjila se na 4,0 %, pokazuju podaci Statistik Austria. Iako je došlo do blagog usporavanja, inflacija je i dalje znatno viša nego u prosjeku Europske unije. Cijene najviše rastu u sektorima stanovanja, energije i usluga, dok se rast cijena hrane polako usporava.
- Stambena energija poskupjela je čak 12,8 %
- Električna energija u godinu dana skočila 35,9 %
- Stanarine su porasle 4,7 %
- Plin i kruta goriva blago su pojeftinili
- Usluge su u prosjeku poskupjele 4,7 %
- Restorani i hoteli – +6,2 %
Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su 3,9 %, a sama hrana 3,1 %. Najviše su skočile bezalkoholne piće (+10,4 %), među njima kava čak +22,7 %.
Kod svakodnevnih troškova:
- Dnevna košarica (mikrowarenkorb): +3,8 %
- Tjedna košarica (miniwarenkorb): +3,4 %
Obje su ispod prosječne inflacije, ali još uvijek znatno skuplje nego lani.
U prometu su cijene bile 2,5 % više nego prošle godine, a gorivo je minimalno poraslo (+0,1 %). Odjeća je u rujnu poskupjela čak 12,9 %, dok su paket-putovanja pojeftinila sezonski za 15 %.
Cijene u slobodnom vremenu i kulturi porasle su 3,2 %, ali se rast usporio zbog manjih poskupljenja usluga poput putovanja i kulturnih događanja.
Ekonomija
Građani protiv otvaranja trgovina nedjeljom: “Nitko ne dobiva, a radnici najviše gube”
Iako se u austrijskoj javnosti već godinama raspravlja o uvođenju rada trgovina nedjeljom, najnovija anketa pokazuje jasan stav građana: velika većina je protiv.
75 % Austrijanaca kaže “ne”
Prema istraživanju koje je naručio GPA sindikat, čak 75 % ispitanih građana ne želi da se trgovine otvaraju nedjeljom. Samo 21 % podržava ideju, dok 4 % nije imalo stav.
“Većina želi da nedjelja ostane dan za obitelj i odmor”, poručuje Barbara Teiber, predsjednica GPA i članica SPÖ.
Mladi skloniji otvaranju – ali i dalje manjina
Podrška otvaranju nedjeljom blago raste među mlađima i stanovnicima gradova, ali ni u jednoj dobnoj ni regionalnoj skupini ne postoji većinska potpora:
- Do 25 godina: 38 % za, 57 % protiv
- 26–34 godine: 29 % za, 66 % protiv
- 65+ godina: samo 10 % za, čak 86 % protiv
- Gradovi: oko 22–24 % za
- Ruralna područja: samo 15–16 % za
“Nema ni potrebe ni koristi”
Više od 60 % ispitanika reklo je da im nije uopće važno da mogu kupovati nedjeljom. Samo 5 % smatra da je to “vrlo važno”.
“Nećemo odjednom trošiti više novca samo zato što možemo kupiti televizor i u nedjelju”, komentira Teiber.
Sindikat pokreće inicijativu
Zbog sve češćih zahtjeva iz gospodarskog sektora za otvaranjem trgovina nedjeljom, GPA kreće u novu nacionalnu anketu među zaposlenima u trgovini, kako bi prikupio njihova mišljenja i strahove.
“Nitko ne profitira od nedjeljnog rada – osim možda velikih trgovačkih lanaca. Zaposleni plaćaju cijenu. Mi ostajemo čvrsto protiv toga”, poručuje Teiber.
Trgovine već mogu raditi nedjeljom – ali samo u iznimnim slučajevima
Otvaranje trgovina nedjeljom nije nova ideja – tema se povremeno vraća u političke rasprave. Iznimke već postoje na željezničkim kolodvorima, aerodromima i u turističkim zonama.
Zagovornici tvrde da bi opće otvaranje moglo pomoći lokalnoj trgovini u borbi protiv online konkurencije, no brojke i stav javnosti za sada govore suprotno.
