Hrvatska
Ovo su cijene smještaja na Jadranu za četveročlanu obitelj
Jadransko more smatra se jednom od top destinacija za ljetovanje, prije svega zbog mirisa mora, prelijepih plaža, ali i saliniteta vode.
Provjerili smo koliko košta smještaj u privatnim apartmanima i hotelima na više lokacija na Jadranu, od Slovenije do juga Albanije, za četveročlanu obitelj u špici sezone – od sredine srpnja do sredine kolovoza, piše N1.
Riječ je o najpovoljnijim cijenama na Bookingu, za smještaje koji su dostupni u ovom periodu. Radi se o opcijama u vlastitoj organizaciji, mimo turističkih agencija.
Slovenija
Najsjeverniji dio Jadranskog primorja je u Sloveniji, gdje u Izoli možete naći privatni smještaj već za 850 eura, za 10 dana za dvoje odraslih i dvoje djece, iako postoje i opcije da isti aranžman platite i više od 4.000 eura.
Kada je riječ o hotelima, najpovoljnije varijante kreću od 1.500 eura i idu i do 5.000 eura za deset dana ljetovanja.
Cijene privatnih apartmana slične su i u Portorožu, s tim što su hoteli znatno skuplji i ne mogu se naći ispod 1.700 eura za četiri osobe.
Hrvatska
Krećemo od Istre… U Poreču se najpovoljniji apartmanski smještaj za obitelj od četiri člana može naći za oko 1.000 eura za 10 dana, a hotelski za oko 1.350 eura.
U Rovinju je cijena privatnog smještaja slična, ali se zato hotelski smještaj kreće od 1.450 pa do više od 12.000 eura.
Na Krku možete privatno naći apartman za svoju obitelj od, u prosjeku, 100 eura dnevno pa sve do 8.270 eura za 10 dana, a najpovoljniji hoteli su i duplo skuplji.
Šibenik je nešto jeftiniji, tu četvoročlana obitelj za smeštaj za 10 dana može proći i s 570 eura pa naviše, dok se u hotelima cijene kreću od 2.200 do 6.650 eura.
Otok Brač nudi privatni smještaj za obitelj za već 1.000 eura, ali postoje i oni za koje ćete za deset dana platiti više od 10.000 eura. Cijene hotela na ovom otoku kreću se od 2.100 eura za 10 dana pa naviše.
Na Hvaru se, s druge strane, može naći jeftiniji privatni smještaj, već od 85 eura dnevno pa sve do više od 8.500 eura za 10 dana. Međutim, hotela nema jeftinijeg od 3.600 eura, samo s doručkom.
Makarska je relativno jeftinija. Apartmani se mogu naći od 460 eura za period od deset dana za četiri osobe, ali ima onih i za više tisuća eura. Cijene hotela su od 1.870 eura za isti period i isti broj osoba.
Bosna i Hercegovina
Malo primorje, ali ne i zanemarivo. Najpopularnije mjesto, Neum, nudi privatni smještaj u špici sezone za četvoročlanu obitelj već od 530 eura za 10 dana pa sve do 2.130 eura.
Najjeftinij hoteli su nešto jeftiniji od 1.000 eura, a najskuplji i preko 3.000 eura.
Crna Gora
Što južnije, to jeftinije, rekli biste kad vidite cijene. U Herceg Novom četovoročlana obitelj za 10 dana može proći s iznosom od petstotinjak eura pa naviše u privatnom smještaju, a u hotelskom od 1.600 eura naviše.
U Tivtu je moguće naći smještaj za obitelj već za 44 eura, a u Budvi za pedesetak eura.
U Ulcinju, međutim, za 10 dana možete platiti i samo 300 eura ili od 1.000 eura, ako želite boraviti u hotelu.
Albanija
Za razliku od Crne Gore, cijene su veće krenete li od sjevera ka jugu.
Na Draču bi četvoročlana obitelj mogla u piku sezone ljetovati za već od 220 eura za 10 dana u apartmanima, i od 265 eura u hotelu s doručkom.
Međutim, jug je skuplji. Cijene u Ksamilu idu od oko 600 eura pa sve do 3.000 eura u privatnim apartmanima, a od 720 do 4.700 eura u hotelima, za 10 dana.
Saranda je nešto jeftinija te se na Bookingu može naći smještaj za obitelj za deset dana od 320 eura pa sve do više od 3.000 eura, a u hotelima od 660 eura do 4.850 eura.
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
