Austrija
Sve na jednom mjestu: Ovo su sve mjere austrijske vlade u borbi protiv inflacije, evo koliko dobivaju građani
Vladin paket olakšica sastoji se od mnogo pojedinačnih točaka: jednokratne isplate za umirovljenike, klimatski bonus od 500 eura, ograničenje cijena struje. Budući da je puno toga predstavljeno, mnogi su se u svemu ‘izgubili’. Upravo iz tog razloga donosimo sve mjere austrijske vlade.
Cijeli paket olakšica sastoji se od mnogo pojedinačnih točaka. Ukupno se za suzbijanje posljedica inflacije i golemog povećanja cijena energije u Austriji ulaže gotovo 35,2 milijarde eura. O prva dva paketa pomoći odlučeno je početkom godine, a o trećem u lipnju. Sada dolazi i ograničenje cijena struje, a slijedi i rasterećenje ostalih energenata za grijanje.
Detaljno sve mjere protiv inflacije
U kolovozu je za svako dijete uz obiteljski dodatak već isplaćeno 180 eura.
U rujnu će 300 eura dobiti ljudi s niskim primanjima, poput onih na socijalnoj pomoći, nezaposlenih i umirovljenika s minimalnim mirovinama.
500 eura: klimatski bonus i bonus za inflaciju
Kako bi se nadoknadila cijena CO2, svi u rujnu dobivaju klimatski bonus od 250 eura plus dodatnih 250 eura bonusa za povećanje cijene. To znači da sve odrasle osobe koje žive u Austriji dobivaju 500 eura. Za svako dijete se isplaćuje dodatnih 250 eura. Ljudi u najvišem poreznom razredu (50 posto) moraju platiti porez na inflacijski bonus, tako da dobivaju samo polovicu.
Obiteljski bonus se povećava
Obiteljski bonus će se 2022. povećati na 2.000 eura po djetetu ili 650 eura za djecu stariju od 18 godina. Ako obiteljski bonus nije uzet u obzir u obračunu plaća poslodavca, mora se podnijeti zahtjev prilikom prijave poreza zaposlenika početkom 2023. godine.
Istodobno će se takozvani dječji doplatak, odnosno porezna olakšica za roditelje s niskim primanjima, povećati s 450 na 550 eura. Može se prijaviti putem prijave poreza na rad početkom 2023. godine.
Za umirovljenike do 500 eura
U rujnu 2022. umirovljenici će od svog nositelja mirovinskog osiguranja primiti jednokratnu isplatu do 500 eura. Istodobno će se postojeće porezne olakšice za zaposlene i umirovljenike povećati jednokratno za 2022. do 500 eura (porezna olakšica za troškove života).
Porezna olakšica na troškove života mora se aktivno prijaviti u prijavi poreza zaposlenika početkom 2023. godine. Umirovljenici koji imaju pravo na jednokratnu isplatu nemaju pravo na poreznu olakšicu za troškove života.
Uredba usvojena tijekom korona krize 2020./21., da se dodatni dodaci i bonusi do 3.000 eura po zaposleniku isplaćuju bez poreza, bit će produžena na 2022./23.
Ukidanje hladne progresije
Od 2023. godine ukida se hladna progresija. To znači povećanje poreznog opterećenja zbog godišnjeg usklađivanja s inflacijom plaća i mirovina. Do sada se porezno opterećenje nadoknađivalo redovnim poreznim reformama. Ubuduće će se porezna stopa usklađivati godišnje. U tu se svrhu porezne razine i odbici usklađuju s 2/3 inflacije prethodne godine. Političari odlučuju kako će se raspodijeliti preostala trećina.
Beneficije su prilagođene CPI-u
Socijalne naknade kao što su obiteljski doplatak, porezna olakšica za djecu, naknada za brigu o djeci, naknada za studiranje i rehabilitaciju, naknada za bolovanje i prekvalifikaciju od početka 2023. kontinuirano će se usklađivati s indeksom potrošačkih cijena (CPI).
Troškovi rada izvan plaće su smanjeni
Troškovi rada izvan plaće trajno će se smanjiti od 2023. godine za 0,3 postotna boda.
Tvrtke čiji su troškovi nabave energije u 2021. godini iznosili najmanje tri posto vrijednosti proizvodnje i čiji je nacionalni energetski porez u 2021. godini iznosio 0,5 posto dodane vrijednosti trebale bi se moći prijaviti za bespovratna sredstva u 2022. godini.
Austrija
Bierpartei traži zaposlenike u Austriji, nude plaću od 2800 eura
Prije samo tjedan dana Pivska stranka (Bierpartei) najavila je kandidaturu na izborima za Nacionalno vijeće. Sada joj treba osoblje, raspisani su poslovi.
Nakon što su najavili kandidaturu na izborima za Nacionalno vijeće, Bierpartei čelnika stranke Dominika Wlaznyja nastavlja raditi na snažnom timu za izbore za Nacionalno vijeće. Na početnoj stranici trenutno su oglašene dvije pozicije, a oglašavanje se vrši i na Instagramu. Tražimo “Office Managera” i “Community Managera”.
Za prve su u oglasu za posao definirana sljedeća područja odgovornosti: „Unutarnja organizacija ureda“, „Pomoć upravi“, „Organizacija i koordinacija događanja“, Izrada godišnjeg proračuna troškova zajedno s upravom“ ili „ Upravljanje sastancima s našim poslovnim partnerima”.
Potrebna je, primjerice, komercijalna ili poslovna izobrazba, višegodišnje profesionalno iskustvo kao menadžer, neovisan i rješivo usmjeren način rada, kao i sposobnost timskog rada i otpornost na stres.
“Community Manager” je pak odgovoran za podršku i organizaciju online zajednice na svim platformama, za online komunikaciju i razmjenu s pratiteljima i članovima, za implementaciju i održavanje online prisutnosti “u suradnji s menadžmentom društvenih medija”. kao i odgovoran za pisanje biltena, priopćenja za javnost i slično.
Bierpartei uvjete definira kao “entuzijazam i stručnost za društvene medije”, “samouvjereno korištenje digitalnih kanala” i završenu obuku u područjima marketinga, medijskog dizajna ili komunikacijskih znanosti. Profesionalno iskustvo u agencijama, medijskim odjelima ili kreativnim industrijama bila bi “prednost”. Traže se i snažne komunikacijske vještine i izvrsno pisano i govorno poznavanje njemačkog i engleskog jezika.
Dobrice
Prema stranci, nudi se: “dinamična i prijateljska radna atmosfera”, “atraktivno radno okruženje”, “uzbudljiva radna područja” i mjesečna plaća od 2.800 eura bruto na temelju 40 sati tjedno. “Spremnost na preplatu ovisno o kvalifikacijama i iskustvu.” Možda i ne posve nezanimljivo za potencijalne kandidate: “Hladnjak je uvijek pun”, naglašava Bierpartei na svom Instagram profilu.
Zainteresirani se mogu prijaviti na bewerbung@bierpartei.eu. Sadržajna dokumentacija za prijavu i motivacijsko pismo. Inače, mjesto rada je Beč-Simmering, rodna četvrt osnivača stranke Wlaznyja.
Austrija
Velika tragedija: Hitno prizemljen let Austrian Airlinesa
U ponedjeljak se dogodio tragičan incident u zrakoplovu AUA-e, zbog čega je bilo potrebno hitno slijetanje. Jedan putnik je preminuo.
Šok na letu AUA OS66 iz Chicaga s destinacijom Beč-Schwechat. Prema informacijama iz zrakoplovne kompanije, zrakoplov je morao sletjeti u Irskoj zbog hitne medicinske pomoći.
Interno izvješće koje je dostupno “Heuteu” je šokantno: “Unatoč hitnim i sveobuhvatnim mjerama prve pomoći od strane posade i medicinskih stručnjaka prisutnih u zrakoplovu tijekom leta i spasilaca na licu mjesta nakon sigurnog slijetanja [u zračnoj luci ], putnik je preminuo u zrakoplovu”.
Pokojnik i njegovi suputnici su ostali u Irskoj, dok je OS66 ponovno poletio za Beč s odgovarajućim kašnjenjem.
“Veliko hvala posadi na brodu OS66 za njihovu izuzetnu pomoć u ovoj emocionalno izuzetno izazovnoj situaciji. Izražavamo sućut preživjelim rođacima preminulih”, zaključio je predstavnik AUA-e.
Austrija
Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje
U Austriji se zimi 2023./24. trošilo manje plina i struje nego u zimskoj polovici 2022./23. Potrošnja električne energije pala je za 1,3 posto, a potrošnja plina čak za sedam posto, pokazuju podaci energetskog regulatora E-Control.
Znatno manje plina povučeno je i iz skladišta, krajem ožujka, na kraju zime, skladišta su bila popunjena oko tri četvrtine (sa 72,4 TWh), dakle značajno bolje nego prije godinu dana.
Austrija je i ove zime ostvarila suficit u izvozu električne energije, iako vrlo mali. U zimskim mjesecima izvezeno je za petinu više struje, a uvezeno za četvrtinu manje.
Uz pad potrošnje, tome je najviše pridonijelo povećanje količine električne energije predane u javnu mrežu za 18 posto.
Tijekom zime u Austriju je u mrežu isporučeno 33,7 TWh (milijardi kWh) električne energije, od čega je više od polovice došlo iz hidroelektrana (51 posto), oko 17 posto iz vjetroturbina i oko 13 posto iz termoelektrana. Samo u ožujku u javnu je mrežu isporučeno gotovo jedanaest posto više električne energije od 5,59 TWh nego u istom mjesecu prošle godine.
Više električne energije stiglo je iz hidroelektrana za 12,5 posto i iz vjetroelektrana za 24,8 posto, dok je istovremeno proizvodnja iz termoelektrana smanjena za 28,4 posto. To znači da su hidroelektrane proizvele polovicu, a termoelektrane tek deset posto električne energije, a vjetroelektrane 18,6 posto.
E-Control procjenjuje da je u ožujku 588 GWh ili jedanaest posto konačne potrošnje potjecalo iz fotonapona. Međutim, velik dio toga ne ulazi u javnu mrežu.
You must be logged in to post a comment Login