Dramatičan incident u utorak u tirolskom Going! Kran i “Maibaum” pali su na gostionicu koja je postala popularna po seriji TV seriji “Bergdoktor”. U nesreći teško ozlijeđen 7-godišnjak. Gostionica je teško ozlijeđena.

U Going am Wilden Kaiser u utorak poslijepodne Maibaum seoske mladeži zabio se u kuću poznatu kao “Gasthaus Wilder Kaiser” iz popularne TV serije. “Nesreća se dogodila oko 13:30 dok smo pokušavali podići drvo”, kaže gradonačelnik Alexander Hochfilzer.

Prema policiji, trenutačna istraga pokazuje da su dio grane i stablo odgurnuti unatrag zbog naleta vjetra. “Kao rezultat toga, gornji dio kraka bio je izbačen i pao je na tlo zajedno sa stablom”, kažu istražitelji.

Sedmogodišnji dječak koji je s pristojne udaljenosti na svom skuteru želio promatrati podizanje stabla pogođen je granom i zadobio je značajne ozljede lica i stopala, ali je uspio reagirati. Helikopterom hitne medicinske pomoći Christophorus 4 morao je biti prebačen u kliniku u Innsbrucku. Oštećen je i automobil.

Krov “Bergdoktorgasthausa”, koji je inače nastanjen, teško je oštećen. “Ali još uvijek je useljiv”, jasno kaže seoski poglavar. Mještani su bili na licu mjesta tijekom incidenta, ali srećom nisu ozlijeđeni. Festival Maypole planiran za utorak navečer morao je biti otkazan. Seoski trg je službeno zatvoren.

Što je to Maibaum

Maibaum je njemačka ili austrijska tradicija koja se obično provodi 1. svibnja, na Dan rada. To je visoko ukrašeno stablo koje se postavlja u gradovima i selima kao simbol proljeća i zajedništva. Stablo se često ukrašava raznobojnim vrpcama, cvjetovima i drugim ukrasima, a često se postavlja na javnim trgovima ili ispred javnih zgrada. Maibaum se često prati svečanostima, plesom i drugim oblicima zabave. Ova tradicija ima dugu povijest i duboke korijene u germanskoj kulturi.

U spomen na velike radničke prosvjede koji su se održali u Chicagu 1. svibnja 1886. godine taj datum se diljem svijeta obilježava kao Međunarodni praznik rada. Zamah industrijalizacije u 19. stoljeću obilježio je nemilosrdno iskorištavanje mase radnika od vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad i do 18 sati, iskorištavanje dječje radne snage i život na rubu egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uvjeti rada i života. Najveći radnički pokreti dogodili su se u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD-u. Vrhunac se dogodio u Chicagu kada je na ulice izašla masa od oko 40 tisuća radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva. Trebalo je proći nekoliko desetljeća dok su se radnici, prvenstveno u demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za svoja prava sporazumijevajući se s poslodavcima uz posredovanje države. U totalitarnim režimima i nerazvijenim državama radnici su bili zaštićeni samo deklarativno, a u stvari su bili izrabljivani za boljitak države.

U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi puta obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”. U neovisnoj Hrvatskoj 1996. godine Sabor je donio odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao praznik pod nazivom Blagdan rada, to je izmijenjeno 2001. godine kada je službeni naziv izmijenjen u Praznik rada. Obilježavanje Praznika rada ima dugu povijest i u Austriji, a državnim praznikom je postao već 1919. godine.

U Beču je riješen niz provala u parkirane automobile. Za zločin se sumnjiči 24 mladića – između 12 i 14 godina!

Nijedan parkirani automobil u Beču nije bio siguran od ove brutalne bande tinejdžera. U stotine vozila od jeseni 2023., gotovo polovica taksija, navodno su provalila ukupno 24 dječaka (prema informacijama “Heute” između 12 (!) i 14 godina).

Policija je sada uspjela identificirati sve osumnjičene – neki od počinitelja još su maloljetni za kaznenu odgovornost! Gotovo svi članovi bande imaju migrantsko podrijetlo. Mladi dolaze iz Čečenije (državljani Rusije), Sirije, Afganistana i Slovačke.

Grupa je zajedno navodno odgovorna za više od 500 kaznenih djela (provale, oštećenje imovine, krađe). Mjesta zločina sva su u Beču i okolici.

Modus operandi dječaka uvijek je bio isti: bočna stakla na automobilima razbijana su jednostavnim čekićem za hitne slučajeve (mali, šiljasti metalni čekić za razbijanje prozora automobila u hitnim slučajevima). Zatim su krali iz auta što god su mogli pronaći. Među raskošnim plijenom bili su: taksimetri, navigacijski sustavi, novčanici sa stotinama eura kao i mobiteli i osobne stvari vozača.

U nekoliko slučajeva maloljetni počinitelji, koji čak nisu smjeli voziti ni moped, navodno su se čak i provozali u ukradenim vozilima. Prema saznanjima “Heutea”, jednostavno su negdje ostavili automobile i otišli pješice.

AirPods je nedavno pomogao policiji da uđe u trag osumnjičeniku. “24 maloljetnika, od kojih su neki bili mladi od 14 godina, identificirani su kao osumnjičenici”, rekao je glasnogovornik policije Markus Dittrich. Samo prošlog četvrtka tip je provalio u četiri taksija u Beču-Brigittenau. Žrtva je uspjela locirati svoje ukradene slušalice u Gemeindebau Bebel-Hof na Steinbauergasse u Beču-Meidling, gdje je policija konačno uhvatila osumnjičenog (12). Primjenjuje se pretpostavka nevinosti.

Policija želi otkriti detalje o više od 500 slučajeva na konferenciji za novinare u srijedu.