Austrija
Dug proces – Austriji potrebno 1.500 novih vjetroagregata za energetski prijelaz
Do 2030. 100 posto austrijske električne energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora. Osim toga, savezna vlada želi povećati kapacitet proizvodnje vodika. Za to će biti potrebno do 1.500 novih vjetroturbina. Oni će značajno promijeniti krajolik – a to se mnogima neće svidjeti. Međutim, stručnjaci kažu da su “energetski krajolici” nužni za ambiciozne klimatske ciljeve.
“Moramo unijeti energetski prijelaz u krajolik”, kaže Thomas Schauppenlehner s Instituta za razvoj krajolika, rekreaciju i planiranje očuvanja prirode na Sveučilištu prirodnih resursa i znanosti o životu u Beču. Svoje energetske potrebe nismo mogli pokriti samo solarnim sustavima na krovovima i parkiralištima. “Svi bi htjeli imati fotonapon na krovovima ili iznad parkirališta. Ali to jednostavno nije moguće, barem ne do 2030. godine.”
Prema Zakonu o proširenju obnovljivih izvora energije (EAG) za osam godina 100 posto električne energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora. Da bi se to postiglo, proizvodnja se mora povećati za 27 TWh. Od toga jedanaest TWh otpada na fotonapon (PV), deset TWh na vjetar, pet TWh na hidroelektranu i jedan TWh na biomasu. Strategija vodika koju je nedavno predstavila vlada ima za cilj kapacitet elektrolize od jednog GW do 2030. godine. Za to je potrebno dodatnih pet TWh električne energije. To su znatne količine, jer je trenutna austrijska potrošnja električne energije oko 74 TWh.
Za ostvarenje samonametnutih ciljeva do 2030. potrebno je izgraditi, primjerice, oko tisuću vjetroagregata. Ako također želite generirati vodik energijom vjetra, trebat će vam i oko 500 vjetroturbina. Thomas Schauppenlehner naglašava da su to prosječne vrijednosti. Što su vjetroturbine veće, to su snažnije. Primjerice, mnoge vjetroturbine trenutno se obnavljaju , odnosno moderniziraju. Budući da moderni sustavi proizvode više energije od starih.
Što se željene proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava tiče, oko polovice sustava moglo bi se smjestiti na krovove, kaže Thomas Schauppenlehner, koji je zajedno s kolegama izračunao potencijal krovnih fotonaponskih sustava u Austriji. Iako u Austriji ima oko četiri milijuna zgrada, nije svaki krov prikladan. Morate paziti na orijentaciju krova, dimnjaka, nadgradnje i zaštitu povijesnih spomenika.
Kako bi se postigli fotonaponski ciljevi do 2030., polovica snage morala bi biti smještena na tom području, izvještava istraživač. Konflikti su programirani, jer se austrijski krajolik danas već dobro koristi. Ujedno, Schauppenlehner kaže da se prostor potreban za to mora promatrati i u odnosu na druge namjene. Oko pet TWh fotonaponskih sustava zahtijevalo bi između 9.000 i 12.000 hektara, a 100.000 hektara u Austriji trenutno se koristi za uzgoj biomase. “Ako prođem pokraj polja kukuruza, velika je šansa da je to energetski usjev, dakle energetsko polje, a ne polje hrane.”
Na dva posto površine zemlje vjetroturbine bi mogle proizvesti više električne energije nego što Austrija trenutno troši, naglašava IG Windkraft. Područja oko vjetroagregata mogu se čak i dalje koristiti za poljoprivredu, samo su područja temelja povučena iz prirode. Za postizanje ciljeva do 2030. savezne države moraju konačno odrediti područja za energiju vjetra, traže iz interesne skupine. Osim toga, proces odobravanja morao bi biti brži.
Fotonaponsko širenje također mora postati brže. Prema Bundesverband Photovoltaic Austria, rast je veći od očekivanog i industrija je vrlo zaposlena. Međutim, kako bi se postigli ciljevi za 2030. godinu, u narednim godinama godišnji porast mora se dodatno povećati. Udio otvorenih prostora trenutno je oko deset posto.
Ciljevi koji su trenutno na stolu samo su privremeni ciljevi do 2030. Kako bi postala potpuno klimatski neutralna, potrebe Austrije za električnom energijom značajno će se povećati. Kada biste samo željeli pokriti ovu potražnju fotonaponskim sustavima, trebali biste pet puta veću površinu od Beča, kaže Thomas Schauppenlehner. Prijelaz energije je stoga izvediv samo ako se troši manje energije. “Ako ekstrapoliramo traženo područje s našim trenutnim načinom života i potrošnjom energije, onda moramo shvatiti da to nije moguće, pogotovo ako se već borimo oko svake vjetroturbine i svakog fotonaponskog sustava.”
Veća energetska učinkovitost i manja potrošnja energije su središnji dio energetske tranzicije, kao i uključenost stanovništva. “Energetski preokret mora postati naš projekt”, rekao je Schauppenlehner. Budući da će se krajolik promijeniti kao rezultat energetskog prijelaza. Promjena zbog koje su mnogi već uznemireni. Pritom je krajolik podložan stalnim promjenama, jer su ljudi oduvijek koristili krajolik za svoje potrebe, kaže istraživač.
Austrija
37-godišnji Sirijac želio silovati ženu (23) u Beču
Usred bijela dana 37-godišnji Sirijac na Wiedner Beltu sjeo je pored 23-godišnje žene na autobusnoj platformi. Muškarac je ženu pokušao uvući u razgovor. Međutim, mlada Bečanka nije pokazala zanimanje za njega.
Nakon kraćeg jednostranog razgovora, 37-godišnjak je, kako se navodi, uhvatio 23-godišnjakinju za ruke te je pokušao zagrliti i poljubiti. Žena se pokušala obraniti i glasno je vrištala kako bi privukla pozornost okoline.
No, to nije spriječilo Sirijca da je gurne na tlo, sjedne na nju i dodiruje je po tijelu.
23-godišnjakinja se nasilno branila od 37-godišnjaka, a ženi su u pomoć priskočila i dva svjedoka. Tek tada je Sirijac pustio ženu i pobjegao. Ljudi su potom obavijestile policiju.
Bečka stručna služba spašavanja pružila je hitnu medicinsku pomoć potpuno šokiranoj ženi na licu mjesta. Srećom je otpuštena na kućnu njegu i nije morala u bolnicu.
U sklopu potrage policijski službenici su nedaleko od mjesta zločina zaustavili osumnjičenika i privremeno ga uhitili. U prvom ispitivanju priznao je djela, ali je zanijekao bilo kakvu namjeru silovanja. 37-godišnjak je konačno odveden u zatvor po nalogu bečkog javnog tužitelja.
Austrija
Austrija: Poznata tvrtka traži radnike od svibnja, plaća od 2523 bruto
Ponovno počinje potraga za ljetnim i prazničnim poslovima. MA 48 također ponovno traži aktivnu podršku u ljetnim mjesecima.
Iza MA48 su si postavili cilj da Beč učine gradom pogodnim za život kakav svi poznajemo. Kako bi to nastavili činiti, traže radničku podršku za ljeto.
“Tražimo učenike i studente od 18 i više godina koji žele pomoći u poslovima prikupljanja otpada i čišćenja ulica. Osim toga, MA 48 zahtijeva fizičku spremnost, uživanje u radu na otvorenom i dobro poznavanje govornog i pisanog njemačkog jezika.”, stoji u pozivu na posao.
Zauzvrat vam se nudi posao od 40 sati uz plaću od najmanje 2523 eura bruto mjesečno. 48ersi ističu “lijepu i ugodnu radnu atmosferu” i raznoliku lepezu zadataka. Budući da želimo povećati udio žena u struci, one su posebno pozvane da se prijave.
Svi koji su zainteresirani podržati MA 48 najmanje tri tjedna neprekidno od svibnja do listopada mogu se prijaviti do 30. travnja 2024. Sve informacije i online prijavu možete pronaći na: jobs.wien.gv.at
Austrija
Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu
Pravila za prodaju robe putem internetskih platformi utječu i na same platforme i na prodavače te uključuju detaljne informacije o transakcijama i prijavu prodaje poreznoj upravi.
S digitalnim dobom online platforme za prodaju robe postaju sve popularnije. No s porastom internetskih transakcija, austrijsko Ministarstvo financija također pooštrava svoje smjernice. Od 1. siječnja 2020. vrijede novi propisi za prodaju putem online platformi, koji su važni kako za same platforme tako i za prodavače.
Internetske platforme koje kupcima u Austriji omogućuju trgovinu robom dužne su prikupiti detaljne podatke o transakcijama i proslijediti ih poreznoj upravi. To uključuje ime prodavatelja, njegove bankovne podatke, iznos prodaje i opis prodane robe. Ovom se mjerom želi omogućiti poreznoj upravi provjeru porezne usklađenosti dohotka.
Kada se plaća porez na dohodak?
Pitanje treba li i kada platiti porez na dohodak od prodaje na internetskim platformama ovisi o održivosti prodajnih aktivnosti. Bitno je radi li se o jednokratnoj prodaji ili ponovljenoj prodaji. Samo je dohodak, odnosno višak od te prodaje oporeziv i mora se prijaviti u prijavi poreza na dohodak. Za osobe s dohotkom koji podliježe porezu na plaću, postoji ograničenje izuzeća od 730 eura godišnje za dodatni prihod.
Poduzetnicima u smislu zakona o porezu na promet smatraju se prodavači koji robu putem interneta nude održivo i s namjerom ostvarivanja prihoda. Ako godišnja prodaja prelazi 35.000 eura, mora se prijaviti u poreznoj upravi. Porez na promet, 10 ili 20 posto, mora se platiti u skladu s tim. Zanimljivo je da prodavatelji imaju mogućnost potraživanja pretporeza nastalih u vezi s prodajom.
You must be logged in to post a comment Login