Connect with us

Religija

Uskrsna čestitka kardinala Josipa Bozanića

Objavljeno

na

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je čestitku povodom najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa.

Poštovani gledatelji i slušatelji u domovini i inozemstvu,
draga braćo i sestre, Kristovi vjernici i svi ljudi dobre volje!

Neposredno prije svoje muke, smrti i uskrsnuća Isus je rekao svojim učenicima: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje“ (Iv 14, 27). Svi mi u dubini svoga srca želimo mir. Tu čežnju osjećamo osobito u ovom vremenu, snažno obilježenu ratnim stradanjima i žrtvama u Ukrajini. Svjedoci smo kako se šire patnje zbog stvaranja, unošenja te podržavanja nemira i straha.

U toj zastrašujućoj buci rata svi govore da se zalažu za mir i da žele uspostaviti mir. Ali kako? Dok suosjećamo sa žrtvama rata, u kojem su ukrajinski narod i ukrajinski državljani prisiljeni braniti svoje živote i živote svojih bližnjih, slobodu i demokratsko pravo na samoodređenje, molimo za sve koji mogu i žele stvarno pomoći u uspostavi pravednoga mira.

Evanđeoska izvješća koja opisuju događaje nakon Isusova uskrsnuća govore o Kristovu daru mira, kao jednom od središnjih sadržaja. Uskrsli Isus često ponavlja riječi: „Mir vama“. Čitavo Evanđelje podcrtava vezu između Isusa i mira. Mir je tipičan dar Kristova uskrsnuća. Apostol Pavao nam poručuje: „Mir Kristov neka upravlja srcima vašim“ (Kol 3, 15).

Uskrsnuli Gospodin dolazi nas osloboditi strahova koji drže zaključana vrata našega srca za novost mira, ljubavi i nade. Zaista je neshvatljivo koliko je u čovjeku ukorijenjena navika da se zatvara u sebe, u vlastite interese, u vlastitu računicu. Onaj koji se zatvara ne želi prihvatiti istinu o stvarnosti i sudbinu ljudi onakvom kakva jest. Takav želi sve prilagoditi svojim željama.

Kako se uskrsli Isus odnosi prema našem zatvaranju? On ga svladava. Prolazi kroz zatvorena vrata našega razuma i srca. Ako Isusu dopustimo, On ih otvara, ozdravlja nas i spašava. Ulazi kako bi donio radost i vjeru, unatoč zatvorenosti naših srdaca. Isus nam prilazi kako bi nas otvorio za razumijevanje drugoga, za ljubav i povjerenje.

Uskrsni dar mira nutarnja je preobrazba našega srca, našega života. Ona se suprotstavlja strahu, nesigurnosti, uznemirenosti i tjeskobi. Isusov se mir uvijek tiče ljudskoga srca i dostojanstva čovjeka koje je ljudima darovano, a nisu ga sami postigli. Istinski mir pripada svima koji se odvaže ući u dubinu bića i pronaći Božju sliku na koju smo stvoreni, a koja je tako često unakažena ljudskom zloćom i mržnjom, grijehom.

Za kršćane je istinski smisao Uskrsa upravo prisutnost pravoga Boga i pravoga čovjeka, koji je pobijedio i tjelesnu i duhovnu smrt u koju vodi grijeh. Ta prisutnost čovjeku daruje takav odnos prema životu da u njegovoj dramatičnosti ne bude uništen, i da u trpljenjima ne prevlada neuspjeh.

Prvi je dar Otkupljenja upravo mir, kao plod Kristove pobjede nad grijehom i smrću. To je mir Spasiteljeve ljubavi od koje nas ništa ne može rastaviti. On je duboki osjećaj ljudskoga srca da smo u Božjim rukama. To je istinska radosna vijest koja mijenja svijet, obilježen sukobima koji razdiru čovječnost i čovječanstvo.

Bog nam u svom Sinu pokazuje put koji je jasno očitovan u otajstvu Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Upravo se tu nalazi poziv na nasljedovanje Krista, na življenje punine ljubavi objavljene u mudrosti Križa. Ona nikoga ne isključuje i svakoga prihvaća, jer je u Križu Božje oproštenje. Kristov je Uskrs u ljudsku povijest unio neslućene prostore pomirenja, konačnu mogućnost za čovječanstvo koje želi izaći iz vrtloga zla.

Braćo i sestre, dar mira kao jedan od svojih najizvrsnijih plodova ima radost. Nama kršćanima koji, kao i svi ljudi živimo osjećaje straha, razočaranja, nesigurnosti, na dnu je srca radost koja je darovana Kristovim pozdravom: Mir vama! Krist nam ostavlja svoj mir. Uskrsnuli Krist ostavlja nam sama sebe živoga i prisutnoga među nama. Krist nam daje svoj mir. Ne bilo kakav, nego mir koji izvanjskim nasiljem ne može biti oduzet. On je temelj Božjega dara nama i našega darovanja bližnjima.

Molimo stoga: Gospodine, ne uskrati nam milost da te vidimo u svom životu i jačaj nas svojim Duhom da drugima budemo i darujemo tvoj mir. S tim mislima i željama čestitam Uskrs vama, braćo i sestre, koji vjerujete u Isusovo uskrsnuće, i svim ljudima dobre volje. Sretan vam Uskrs!

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Religija

Pravoslavni vjernici danas slave najveći blagdan – Vaskrs

KROATIV svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti od srca želi sretan i blagoslovljen Vaskrs!

Objavljeno

na

pravoslav

Pravoslavni vjernici širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar danas slave Vaskrs, blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrti. Riječ je o najvećem blagdanu pravoslavnih vjernika, jer suština učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere.

Nakon završetka korizme i Cvjetnice (Velike sedmice), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu (sveto trodnevlje), slavi se u nedjelju Vaskrs. Simbol ovog blagdana je jaje koje predstavlja rađanje. Prvo obojeno jaje se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća.

Prema crkvenim učenjima, Isus je razapet u petak, u subotu je ležao u grobu u Josipovom vrtu, a u nedjelju je u zoru osjetio jak potres i anđeo Božji je sletio na grob. Stražari, koji su čuvali grobnicu, pali su u strahu kao da su mrtvi, a Isus je uskrsnuo. Na Ovaj dan se vjeruje da je Marija Magdalena prvo upoznala Krista, a zatim se On ukazao svojim učenicima.

Danas se vjernici pozdravljaju s „Hristos Vaskrse!“ („Krist je uskrsnuo“) i „Vaistinu Vaskrse!“ („Doista je uskrsnuo“). Pravoslavni vjernici blagdan prvo započinju u hramovima, okupljenim u zajednici na svetoj liturgiji, čiji vrhunac je zajedništvo – sjedinjenje s Bogom.

Kasnije se proslava Vaskrsa nastavlja u krugu obitelji, gdje se ukućani međusobno pozdravljaju vaskrsnim pozdravom i ljubljenjem. Domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Nakon toga slijedi tradicionalno tucanje jajima, što predstavlja veliku radost za djecu.

Jedan od običaja je da se za Vaskrs ustaje rano ujutro, a ne odlazi na spavanje prije ponoći. Ako bi vjernik prije ponoći otišao spavati, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa biti pospan i nesklon poslu. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskrsno jaje, a djecu treba dodirnuti crveni jajetom – da budu crvena i zdrava tijekom godine.

Autor teksta: Antonio Šećerović / kroativ 2021 



Nastavi čitati

Religija

Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram

Objavljeno

na

Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.

Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.

Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.

Nastavi čitati

Religija

Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje

Objavljeno

na

crkva

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.

U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.

Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.

Nastavi čitati
LM