Connect with us

Ekonomija

Inozemni dug Hrvatske 44,1 milijardu eura

Published

on

Bruto inozemni dug Hrvatske na kraju rujna 2021. godine iznosio je 44,1 milijardu eura, što čini udjel od 79,4 posto u bruto domaćem proizvodu (BDP), objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB).

– Omjer stanja bruto inozemnog duga i BDP-a poboljšao se s 84,5 posto na kraju lipnja 2021. na 79,4 posto na kraju rujna 2021. zbog blagog smanjenja dužničkih obveza domaćih sektora i rasta nominalnog BDP-a, ističu analitičari središnje banke u komentaru.

Po podatcima koje iznose, bruto inozemni dug je krajem rujna ove godine bio za 200 milijuna eura manji nego krajem lipnja, zahvaljujući smanjenju duga svih domaćih sektora osim središnje banke. Svoj su dug najviše smanjili ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 700 milijuna eura), potom kreditne institucije (za 500 milijuna eura) i država (za 200 milijuna eura). Istodobno se dug središnje banke povećao (za 1,2 milijarde eura), a riječ je o povećanju na osnovi sredstava dodijeljenih na osnovi posebnih prava vučenja Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF-a) te porasta obujma repo poslova, objašnjava se u priopćenju HNB-a, prenosi Hina.

Po podatcima iz tablica HNB-a, bruto inozemni dug je na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz ove godine, smanjen za 967 milijuna eura ili 2,14 posto.

No, u odnosu na godinu ranije, odnosno na rujan 2020. godine, bruto inozemni dug porastao je za 3,1 milijardu eura ili za 7,5 posto.

Od početka godine, pak, taj dug je veći za nešto više od 4 milijarde kuna ili 10 posto, a njegov rast rezultat je povećanja duga svih domaćih sektora, osim drugih monetarnih institucija, to jest banaka, koje su svoj dug smanjile za 402 milijuna eura.

Tako je inozemni dug opće države krajem rujna iznosio 15,4 milijarde eura, što je za 1,46 milijarde više nego krajem prošle godine.

Istodobno, dug središnje banke dosegnuo je 3,29 milijardi kuna, što je za 2,4 milijarde više nego krajem prošle godine, a na što je utjecao već spomenuti rasta posebnih prava vučenja i repo poslova.

Inozemni dug ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, porastao je za 97 milijuna eura, na 12,78 milijardi.

Po podatcima HNB-a, inozemni dug drugih monetarnih institucija je krajem rujna iznosio 3,74 milijarde eura te je bio za 402 milijuna manji nego krajem 2020. godine. 

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

U velikoj austrijskoj tvrtki privremeno upitno i do 1000 radnih mjesta?

Published

on

By

Proizvođač dvotočkaša KTM AG, sa sjedištem u Mattighofenu (okrug Braunau), vjerojatno planira dalekosežna smanjenja osoblja zbog napete ekonomske situacije. “Salzburger Nachrichten” izvještava da bi do 1.000 od oko 5.000 zaposlenika moglo biti privremeno otpušteno.

Prema “Salzburger Nachrichtenu”, razmišlja se o djelomičnom gašenju proizvodnje za siječanj i veljaču. Potvrdu o vraćanju na posao trebali bi dobiti u ožujku. Modeli skraćenog radnog vremena ili dogovorenog skraćenog radnog vremena također se razmatraju kao alternative, navodi se, prenosi ORF.

Prema riječima glasnogovornika, trenutačno ne žele unositi više neizvjesnosti u to pitanje i ne objavljuju nikakve planirane mjere poput smanjenja osoblja ili otpuštanja. “Trenutačno postoji mnogo glasina i jasna je neizvjesnost.”

Pierer Mobility AG, roditelj brendova KTM, objavio je u utorak navečer da KTM AG treba financijsku injekciju u rasponu od tri znamenke u milijunima.

Cijena dionice potom je u srijedu oštro pala. KTM je već najavio da će ukinuti 300 radnih mjesta u proizvodnji i 120 radnih mjesta u KTM Research and Development GmbH.

Continue Reading

Ekonomija

XXXLutz kupio jedanaest zatvorenih KikaLeiner lokacija

Published

on

By

Grupa Supernova Franka Alberta nedavno je prodala jedanaest bivših KikaLeiner lokacija SAR Leasing GmbH iz grupe XXXLutz. Supernova je potvrdila prodaju. U sklopu prvog stečajnog postupka KikaLeiner je krajem srpnja 2023. zatvorio ukupno 23 od 40 lokacija. Očekuje se da će KikaLeiner sutra ponovno podnijeti zahtjev za stečaj.

Ovim ugovorom tvrtka XXXLutz osigurava dodatne nekretnine u Austriji. “Ovo nema nikakve veze s aktivnim lokacijama KikaLeinera, već se radi o onima koje su zatvorene prije godinu i pol i kupljene u paketu nekretnina”, rekao je novinama menadžer XXXLutza Thomas Saliger. Za XXXLutz, ovo je u osnovi ulaganje u nekretnine, prenosi ORF.

Savezno tijelo za tržišno natjecanje (BWB) izjavilo je za APA da nije registrirano spajanje. “U principu, preuzimanja iznad određenih prodajnih pragova moraju se prijaviti BWB-u.” Tvrtke moraju ispitati pitanje obveze registracije. Tijelo je ostavilo otvorenim pitanje postoji li takva obveza u vezi s kupnjom lokacija od strane grupe XXXLutz.

Trgovina namještajem u cjelini trenutačno prolazi vrlo teške trenutke. Trenutačna suzdržanost potrošača, slaba građevinska industrija i pritisak online maloprodaje na fizičku maloprodaju uzrok su posrtanja industrije. Ponovnom nesolventnošću KikaLeinera pao je još jedan domino u nizu posrnulih tvrtki u industriji. Budućnost trgovca namještajem još uvijek je neizvjesna, ali se nastavak čini malo vjerojatnim.

Continue Reading

Ekonomija

U Austriji bi 130.000 radnika moglo u štrajk? Najavljeni prosvjedi

Published

on

By

Drugi krug pregovora za 130.000 zaposlenika austrijskog kolektivnog ugovora za socijalno gospodarstvo (Sozialwirtschaft Österreich) de facto je propao. Nakon deset sati sastanak je prekinut, a sindikat je u večernjem priopćenju najavio borbene mjere. GPA i Vida žele povećati pritisak sastancima tvrtki, demonstracijama i drugim akcijama.

Ostanak na sadašnjoj razini s isključivo inflatornom kompenzacijom ne pokazuje poštovanje koje zaposleni zaslužuju, ljutito je rekla GPA pregovaračica Eva Scherz. Ako želite industriju učiniti atraktivnijom, potrebna su vam dva ključna faktora, veća plaća i bolji uvjeti rada, rekla je Sonja Hör iz Vida.

Sada slijede radnički sastanci diljem Austrije, konferencija radničkog vijeća u Štajerskoj i, za točno tjedan dana, demonstracije u Beču. Sutradan je zakazan skup u Linzu.

Cilj ostaje povećanje od 6,1 posto. Stoga će 22. studenog rad djelatnika biti prekinut na šest minuta. Sljedeći krug pregovora održat će se 25. studenog 2024. Novi kolektivni ugovor primjenjivat će se od 1. siječnja sljedeće godine.

Continue Reading
LM