Austrija
Velika firma iz Gornje Austrije ukida do 300 radnih mjesta
Gornjoaustrijska tvrtka Pierer Mobility – bivši KTM Industries – u vlasništvu industrijalca Stefana Pierera sljedeće godine ukida do 300 radnih mjesta u Austriji. U priopćenju u utorak navečer, uprava tvrtke je kao razlog navela “nepovoljne ekonomske uvjete u Europi”.
“Kako bi se osigurala profitabilnost grupe, menadžment će provesti mjere smanjenja troškova u dvoznamenkastim milijunskim rasponima u financijskoj godini 2024.” Dvije marke bicikala bit će prodane. Dijelovi proizvodnje za pojedine modele srednje klase i određene istraživačke i razvojne aktivnosti bit će preseljeni kod strateškog partnera Bajaj Auto u Indiji i CFMOTO u Kini.
“Između ostalog, ovo je namijenjeno iskorištavanju troškovnih prednosti u ovim regijama i ubrzanju procesa razvoja i industrijalizacije”, piše tvrtka koja je nedavno izvijestila o novoj rekordnoj prodaji u prvoj polovici godine.
Politički, šef tvrtke Pierer često je bio u fokusu političkih konkurenata kao glavni donator ÖVP-a. Koronavirusna pomoć njegovoj tvrtki također je bila posebno kritično upitna od strane nekih strana. Pierer je također predsjednik Industrijskog udruženja Gornje Austrije (IV).
Pierer Mobility je u prvoj polovici godine prodao 190.293 motocikla (+16,5 posto). Prodaja e-bicikala i bicikala porasla je za 39 posto na 71.491. Krajem kolovoza poslovanje je išlo dobro u obje divizije, posebice u Europi. Tada se povećavao i broj zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. U ovom trenutku tvrtka je još uvijek bila optimistična glede godine u cjelini. U drugoj polovici 2023. gradimo na daljnjem rastu u ključnim područjima, kako u motociklima tako i u biciklima.
U sektoru motocikala, troškovi zaliha trgovaca naglo su porasli zbog znatno povećanih kamata unatoč dobroj potražnji, rečeno je u utorak navečer. Pierer Mobility jača svoju dealersku strukturu produljenim rokovima plaćanja i većim popustima. Dobavljači bi također bili potpomognuti “kako bi ublažili financijska opterećenja koja su značajno povećana zbog povećanja kamata i kako bi poboljšali svoju likvidnost”.
U utorak navečer prvenstveno se govorilo o odluci uprave da izoštri strategiju. To uključuje fokusiranje na ključne marke KTM, GasGas, Husqvarna i MVAgusta. Kao rezultat ove odluke, uprava je pokrenula prodaju robnih marki R Raymon i Felt, kao i raspolaganje područjem bez električnih bicikala ili je, u slučaju R Raymona, već dovršeno. U Feltu je tvrtka također najavila da bi se to trebalo dogoditi 2024. godine. Zbog preuređenja biciklističke površine, bilanca za 2023. godinu imat će značajan utjecaj na ukupni rezultat.
Uprava sada očekuje rast prodaje od sedam do devet posto za 2023. s EBIT maržom između pet i sedam posto. U prvoj polovici godine, kada su ljudi bili još optimističniji, očekivao se rast prodaje od šest do deset posto i EBIT marža od osam do deset posto.
Austrija
Radnici u Austriji i dalje mogu dobiti do 1200 eura bonusa
Mnogi zaposlenici još ove godine mogu dobiti do 1200 eura subvencije. Za to je potrebna prijava. Pravo ovisi o tome gdje živite i razini prihoda.
U Austriji su ove godine već isplaćene potpore, isplate bonusa i financiranje privatnim osobama diljem zemlje. Zbog visokih poskupljenja uzrokovanih inflacijskom krizom posljednjih godina, mnogi se ljudi bore s financijskim poteškoćama.
Vožnja automobilom također je posljednjih godina sve skuplja. Uz povećanje poreza na vozila i NoVA-e, povećan je i porez na CO2 uveden prije nekoliko godina. Kako bi se rasteretili zaposlenici, ovisno o saveznoj državi isplaćuju se različite naknade za prijevoz i putne naknade. I ove godine možete se prijaviti za do 1200 eura. Sve pojedinosti o pojedinačnim potporama možete pronaći ovdje na Finanz.at.
389 eura u Štajerskoj
Ove će se godine naknada za prijevoz na posao ponovno isplaćivati retroaktivno za prethodnu kalendarsku godinu (2023.). Iznosi do 389 eura po zaposleniku i može se prijaviti izravno putem interneta. Lani je isplaćeno u prosjeku 120 eura po osobi kao naknada za prijevoz na posao. Najmanje 5000 Štajeraca iskoristilo je ta sredstva. Maksimalan iznos pomoći je 389 eura godišnje.
Preduvjeti su primarno prebivalište u Štajerskoj, godišnji prihod ne veći od 35.000 eura i putovanje od najmanje 25 kilometara (u jednom smjeru). Dodatne pojedinosti i obrazac za preuzimanje možete pronaći na web stranici AK Steiermark. Rok za prijavu ističe 31. prosinca 2024. godine.
421 euro u Gornjoj Austriji
U Gornjoj Austriji vrijede slični zahtjevi za naknade za putovanje na posao kao i u drugim saveznim državama. Jednosmjerna udaljenost do posla mora iznositi najmanje 25 kilometara, glavno prebivalište mora biti prijavljeno u Gornjoj Austriji i ne smije se premašiti godišnji limit prihoda. Ta granica iznosi 28.000 eura i povećava se za 2.800 eura po djetetu u kućanstvu.
Iznos pomoći za putovanje Gornje Austrije iznosi 218 eura za udaljenosti od 25 km ili više, 306 eura za 50 km i 421 euro godišnje za 75 km ili više. Prijava je moguća online do kraja godine na web stranici pokrajine Gornje Austrije. Potpora se također primjenjuje retroaktivno od 2023. godine. Zadnji rok za predaju je 31. prosinca 2024.
825 eura u Koruškoj
Konkretno, radi se o subvenciji za putne troškove u Koruškoj koja može iznositi do 825 eura. To će biti isplaćeno retroaktivno za prethodnu godinu. Uvjeti uključuju primarno prebivalište u Koruškoj i jednosmjernu udaljenost između posla i kuće od najmanje pet kilometara.
Ako je javni prijevoz razuman, može se subvencionirati do 100 posto troškova karte, ovisno o ograničenju vašeg prihoda i udaljenosti. Ako je javni prijevoz nerazuman, dobit ćete fiksni iznos kao subvenciju, koji također ovisi o udaljenosti u jednom smjeru i vašem godišnjem prihodu.
Primjerice, s mjesečnim primanjima od 1.650 eura i putovanjem u jednom smjeru od 30 kilometara, dobivate 300 eura naknade za putovanje ako je javni prijevoz nerazuman. Ako su vaši prihodi maksimalno 1.320 eura mjesečno i udaljenost veća od 60 kilometara, dobit ćete maksimalni iznos od 825 eura. Online prijavu možete podnijeti ovdje na web stranici AK Kärnten. Zahtjev se može podnijeti do kraja listopada 2024.
1.200 eura u Donjoj Austriji
U Donjoj Austriji će se i ove godine isplaćivati donjoaustrijska pomoć za prijevoz do 1000 eura. Preduvjeti su glavno prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost između kuće i posla od najmanje 25 km (u jednom smjeru).
Ograničenje prihoda je 2.000 eura mjesečno za samce, 3.600 eura za samohrane roditelje s jednim djetetom i partnerske zajednice bez djece te 4.400 eura mjesečno za bračne parove i partnerske zajednice s jednim djetetom. Za svako sljedeće dijete uvećava se za 800 eura. Plaćanje se odnosi na prethodnu kalendarsku godinu
Subvencija ovisi o udaljenosti do posla u jednom smjeru i iznosi 4 eura po dnevnom kilometru za povratno putovanje. Dostupni su uz osobnu godišnju kartu
Ako se javni prijevoz koristi uz osobnu godišnju kartu, iznos se povećava za 20 posto (do 1200 eura godišnje) kroz eko-bonus. Prijava je moguća online do kraja listopada 2024. Sve informacije o tome možete pronaći na web stranici pokrajine Donja Austrija.
Austrija
U Austriji sve više super-radara, kazne pljušte na sve strane
Zamjena odnosno pretvorba i moderniziranje starih radarskih uređaja u tzv. “super radare” je u punom jeku. Prva bilanca je već poznata.
Sve više i više starih radarskih uređaja trenutačno se postupno zamjenjuje diljem države, uključujući Gornju Austriju. Novi sustavi su precizniji i imaju manju toleranciju mjerenja.
Do sada je već preinačeno gotovo svih 20 sustava u Gornjoj Austriji, a ove će godine biti zamijenjeno i nekoliko preostalih. “OÖN” je također nedavno izvijestio o “Super Radaru” i promjeni.
“Uređaji se mijenjaju iz tehničkih razloga”, doznaje “Heute” iz državnog odjela za promet policije u Gornjoj Austriji. Iako su stari uređaji bili precizni, novi su ipak precizniji i zato uhvate više prometnih prekršitelja. Problem su prometne ceste poput A1 kod Linza. Tamo ima mnogo traka i često se mijenjaju trake. “Uređaj tada mora moći odrediti na koje se vozilo posebno odnosi povećana brzina”, kažu stručnjaci iz pokrajine Gornje Austrije.
No radarski uređaji sve više bljeskaju ne samo na autocestama, već i u mnogim sredinama i gradovima. Uz trajno postavljene sustave, često su u uporabi pokretna radarska vozila. Ovi “tajni radari” uređaji hvataju vozače, a da oni to ne primijete.
Kazne pljušte na sve strane, a ponekad govorimo i o stotinama kazni u samo jednom danu.
Austrija
Austrija: Počinje testna faza za upozorenje mobitelima
Testna faza za sustav upozorenja koji šalje automatizirane poruke na mobitele u slučaju oluja, ekoloških katastrofa ili kriza počinje u Austriji u ponedjeljak. U listopadu će konačno biti u potpunosti predstavljen i sami model.
“AT-Alert” – automatska upozorenja o katastrofi ili kriznim situacijama mobitela u slučaju oluja, “prijetećih policijskih situacija” ili tehničkih opasnosti kao što su kemijske nesreće – sada je konačno pred vratima. Novi sustav upozoravanja stanovništva ući će u posljednju testnu fazu diljem Austrije od 9. rujna. Ako sljedećih tjedana sve bude glatko, “pravi rad” će započeti 5. listopada.
Međutim, testna faza ne znači da će se testna upozorenja slati diljem zemlje od 9. rujna. Umjesto toga, to bi se dogodilo samo u pojedinačnim zajednicama, okruzima ili područjima, objasnio je voditelj Centra za upravljanje krizama i katastrofama Elmar Rizzoli. Bez iznimke, svi koji su u testnom prostoru i imaju mobitel sa sobom bili bi obaviješteni. Građani u blizini granice također bi mogli dobiti upozorenja iz susjedne savezne države.
Tehnički napor za one koji su upozoreni je gotovo ravan nuli: jer novi “Cell Broadcast System”, koji, između ostalog, implementira EU direktivu, ne zahtijeva aplikaciju niti registraciju. Primanje takvih poruka jednostavno je potrebno aktivirati na mobitelu.
Upozorenja na katastrofe i krizne situacije izdaje ili Ministarstvo unutarnjih poslova ili državni centar za uzbunjivanje. Time se želi ubrzati protok informacija. Ewald Litschauer, tehnički voditelj odjela za vatrogastvo i civilnu zaštitu pokrajine Donja Austrija, ističe prednost da “nisu potrebne dodatne aplikacije na mobitelima i nije potrebna registracija stanovništva na bilo kojoj usluzi”.
