Connect with us

Austrija

Završio sastanak u Vladi: Obvezno cijepljenje je fiksno, još se razmatra od koje dobne skupine

Objavljeno

na

Danas je u uredu kancelara Schallenberga održan sastanak o uvođenju obveznog cijepljenja u Austriji. Nakon sastanka ministar zdravstva Wolfgang Mückstein (Zeleni) i ustavna ministrica Karoline Edtstadler (ÖVP) na konferenciji za medije izvijestili su javnost o uvođenju obveznog cijepljenja u Austriji.

Ministar zdravstva Wolfgang Mückstein (Zeleni) i ustavna ministrica Karoline Edtstadler (ÖVP), “šefovi” okruglog stola o planiranom općem obveznom cijepljenju u Austriji, objavili su u utorak nakon stručnih rasprava prve detalje o obveznom cijepljenju u Austriji. Rasprave su bile “stvarno, vrlo, vrlo dobre, dobro utemeljene i dubinske”, rekla je Edtstadler. Demokracija živi od toga da postoje različita mišljenja, a to smo mi danas živjeli.

“Nismo to htjeli, nismo htjeli nikakvo cijepljenje”, rekla je ministrica, ali se sada nalazimo u dramatičnoj situaciji. S pravnog stajališta, obvezno cijepljenje može biti opravdano ako se može postići cilj javnog zdravstva, izjavila je Edtstadler. Kad je riječ o nagovaranju ljudi na cijepljenje, stoji: “Želim se ispričati onima koji se do sada možda nisu osjećali pozvanim”, ona ne želi nikoga stjerati u kut, već brige i strahove shvaća ozbiljno.

“Bila je to vrlo plodna razmjena mišljenja”, rekao je Mückstein koji je, kao i Edtstadler, zahvalio SPÖ-u i NEOS-u na sudjelovanju. Cijepljenje je „izlaz iz pandemije“, štiti od infekcije, od bolesti i od širenja virusa. U Austriji je do sada utrošeno 13,7 milijuna doza cjepiva, trenutno ima 100.000 ljudi dnevno koji bi se cijepili. “S epidemiološke točke gledišta, to nije dovoljno”, rekao je Mückstein. Odluka da se mora cijepiti nije mu bila laka, ali je bila “nužna” i “bez alternative” da ne dobijete peti val i nove blokade.

Ovaj tjedan održat će se dva nova kruga razgovora o obveznom cijepljenju, a od 6. prosinca zakon bi trebao ići na pregled četiri tjedna i prema Mücksteinu – stupiti na snagu početkom veljače. “Molim vas, nemojte čekati da se ovaj zakon donese”, rekao je Mückstein. Svi bi trebali krenuti na cijepljenje sada i “što je prije moguće”. Razgovaralo se i o dobi i visini kazne za obvezno cijepljenje, rekla je Edtstadler, no odluke još uvijek nema. Vjerojatno se obvezno cijepljenje neće uvesti kod osnovnoškolske djece. Mnogi stručnjaci su zagovarali dob od 14 godina, ali o tome će se još raspravljati. U svakom slučaju, osnovnoškolska djeca trebaju biti izuzeta od obveznog cijepljenja.

Zahtjev za cijepljenje vjerojatno ne ovisi o kvoti cijepljenja, ukazala je Edtstadler te nadodala “vidi se potreba za tim”. Također je naglasila da su na razgovore pozvane sve oporbene stranke koje žele “konstruktivno” doprinijeti razgovorima. To je i razlog zašto FPÖ nije došao, rekla je ministrica. Međutim, ako je spreman za razgovore, može sudjelovati u bilo kojem trenutku. Također još nije odlučeno da li bi se kazne za one koji se odbiju cijepiti trebale izreći jednom ili više puta te koje su iznimke od obveznog cijepljenja.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje

Objavljeno

na

U Austriji se zimi 2023./24. trošilo manje plina i struje nego u zimskoj polovici 2022./23. Potrošnja električne energije pala je za 1,3 posto, a potrošnja plina čak za sedam posto, pokazuju podaci energetskog regulatora E-Control.

Znatno manje plina povučeno je i iz skladišta, krajem ožujka, na kraju zime, skladišta su bila popunjena oko tri četvrtine (sa 72,4 TWh), dakle značajno bolje nego prije godinu dana.

Austrija je i ove zime ostvarila suficit u izvozu električne energije, iako vrlo mali. U zimskim mjesecima izvezeno je za petinu više struje, a uvezeno za četvrtinu manje.

Uz pad potrošnje, tome je najviše pridonijelo povećanje količine električne energije predane u javnu mrežu za 18 posto.

Tijekom zime u Austriju je u mrežu isporučeno 33,7 TWh (milijardi kWh) električne energije, od čega je više od polovice došlo iz hidroelektrana (51 posto), oko 17 posto iz vjetroturbina i oko 13 posto iz termoelektrana. Samo u ožujku u javnu je mrežu isporučeno gotovo jedanaest posto više električne energije od 5,59 TWh nego u istom mjesecu prošle godine.

Više električne energije stiglo je iz hidroelektrana za 12,5 posto i iz vjetroelektrana za 24,8 posto, dok je istovremeno proizvodnja iz termoelektrana smanjena za 28,4 posto. To znači da su hidroelektrane proizvele polovicu, a termoelektrane tek deset posto električne energije, a vjetroelektrane 18,6 posto.

E-Control procjenjuje da je u ožujku 588 GWh ili jedanaest posto konačne potrošnje potjecalo iz fotonapona. Međutim, velik dio toga ne ulazi u javnu mrežu.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija se želi približiti NATO-u

Objavljeno

na

Austrija, zajedno s Irskom, Maltom i Švicarskom, želi intenzivirati razmjenu s NATO-om. Četiri neutralne zemlje uputile su odgovarajuće pismo vojnom savezu u prosincu, kako je izvijestio “Presse” (izdanje od utorka).

S obzirom na ruski agresorski rat u Ukrajini, partnerstvo sa savezom je od “rastućeg značaja”, piše list.

Situacija na kontinentu znatno se pogoršala i nestabilna je. Zato sada želimo ojačati suradnju s NATO-om. Posebno kada je riječ o “zajedničkim vrijednostima”, Austrija, Malta, Irska i Švicarska su “najbliži NATO partneri”, pišu četiri neutralne države koje djeluju kao WEP4 (zapadnoeuropski partneri).

“Non-paper” koji je savezu predan krajem prošle godine sadrži vrlo konkretne prijedloge kako bi se suradnja mogla unaprijediti. WEP4 želi imati redovite razmjene i priliku sudjelovati u dodatnim vježbama.

Oni također žele povlašteni pristup dokumentima i informacijama NATO-a “na temelju međusobnog povjerenja” i postojećih sigurnosnih sporazuma.

Ministarstvo vanjskih poslova u Beču objasnilo je WEP4 suradnju oštrijim “geopolitičkim vjetrovima”. Neutralnost sama po sebi ne stvara sigurnost, ali ulazak u NATO “naravno nije problem”.

Nastavi čitati

Austrija

WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto

Objavljeno

na

Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) očekuje slab gospodarski rast do 2028. godine. Institut je u utorak objavio da će se gospodarska proizvodnja povećavati za oko 1,25 posto godišnje tijekom pet godina srednjoročne prognoze. Izgledi su, dakle, nešto lošiji nego prije godinu dana. Očekuje se da će inflacija dosegnuti ciljanu vrijednost od dva posto do 2027. godine. Zauzvrat, očekuje se da će nedostatak radne snage smanjiti stopu nezaposlenosti.

Do 2022. činilo se da je gospodarstvo na putu oporavka od krize izazvane koronavirusom 2020. godine. Nakon nove recesije 2023. više nema naznaka iznadprosječnog rasta. Prema predviđanjima WIFO-a, austrijsko gospodarstvo do 2028. neće nadoknaditi gubitak u stvaranju vrijednosti uzrokovan recesijom 2023.

Prema prognozi, očekuje se pad stope nezaposlenosti sa 6,8 posto na 5,7 posto do 2028. godine.

Ponuda radne snage će se ipak povećati jer dolazi sve više stranih radnika, očekuju u WIFO-u. Očekuje se da će udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti do 2028. porasti na gotovo 29 posto – što bi bilo više nego dvostruko više nego 2010. (13,8 posto).

Realne plaće po stanovniku ove bi godine trebale porasti toliko da će nadoknaditi gubitke iz prethodne dvije godine. Sljedećih godina porast dohotka po stanovniku nastavit će se smanjivati, no tijekom cijelog razdoblja 2024. – 2028. očekuje se da će realne plaće rasti brže od produktivnosti (plus 0,4 posto godišnje). Jedinični troškovi rada stoga će također vjerojatno rasti svake godine.

U idućih pet godina WIFO očekuje da će državni deficiti biti nešto ispod tri posto i da će državni dug nastaviti blago rasti – i u apsolutnim iznosima i kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP). Očekuje se da će 2028. godine dug dosegnuti 450 milijardi eura ili 78 posto BDP-a “i time biti znatno iznad zahtjeva revidiranog europskog fiskalnog okvira, što bi podrazumijevalo pokretanje ‘procedure prekomjernog deficita’”, navodi WIFO.

“Trenutna prognoza suočava se s brojnim negativnim rizicima”, pišu autori Josef Baumgartner, Serguei Kaniovski i Hans Pitlik. Njihov je popis dugačak: sukob na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, nova uska grla u opskrbi i naglo povećanje cijena energije, žitarica i sirovina, nove, opasnije varijante koronavirusa, problemi u kineskom gospodarstvu koji bi mogli negativno utjecati na cjelokupno globalno gospodarstvo – do uključujući i invaziju Kine na Tajvan.

Nastavi čitati
LM