Connect with us

Austrija

19 godina zatvora nakon napada nožem na vozača taksija u D. Austriji

Objavljeno

na

28-godišnji muškarac osuđen je u utorak na 19 godina zatvora na regionalnom sudu u Wiener Neustadtu zbog brutalnog napada nožem na taksistu u rujnu 2023. u Breitenfurtu (okrug Mödling). Presuda još nije pravomoćna.

Osumnjičenog 28-godišnjaka tereti se da je 11. rujna 2023. godine, u ranim jutarnjim satima, tijekom vožnje taksijem, preklopnim nožem iznenada ubo vozača s leđa. Vozač, koji je tada imao 49 godina, tada je iskočio iz vozila i držao zatvorena vrata kako bi spriječio napadača da izađe. Međutim, osumnjičenik je izašao iz vozila s druge strane te je došlo do tučnjave.

Vozač se potom vratio u automobil te je pobjegao. Navodi se da je 28-godišnjak nastavio ubadati kroz otvoreni prozor. Automobil je izletio s ceste i zaustavio se na boku u jarku. Kaže se da je optuženi potrčao za njim i ponovno poprskao vozača biber sprejom. Okrivljenik je potom ušao u automobil i ukrao vozačev ruksak u kojem su se, između ostalog, nalazile cigarete i limenka soka. Žrtva je uspjela pritisnuti tipku za hitne pozive. “Mislio sam da umirem”, rekao je čovjek. Tada je izgubio svijest. Teško ozlijeđeni 49-godišnjak prebačen je u bečku bolnicu.

28-godišnjak se izjasnio krivim po svim točkama optužnice tijekom suđenja pred porotom. U noći zločina u torbu je spakirao dva noža, biber-sprej, boksere i bušilicu te otišao iz stana, rekao je. Na putu kući u Mödlingu je odlučio opljačkati taksistu.

Tijekom vožnje od Mödlinga do Breitenfurta prvo je razgovarao sa vozačem, a zatim je “izvadio nož i nekoliko puta ga ubo s leđa”, priznao je 28-godišnjak opisujući početak napada. Kad je okrivljeni čuo sirene, pobjegao je: “Mislio sam da je već mrtav.” Mobitel mu je ostao u autu. 28-godišnjak iz Beča uhićen je u Mödlingu dva dana nakon zločina. Nakon ponovljenih upita u utorak, kao motiv je naveo nedostatak novca.

Prema izvješću psihijatra Manfreda Walzla, optuženi pati od kombiniranog poremećaja osobnosti, ali je uračunljiv. Postoji opasnost od ponovnih djela, uključujući ubojstvo.

Prema riječima stručnjaka Wolfganga Denka, taksist je zadobio oko 35 uboda i posjekotina. Prema riječima predstavnika privatne stranke, žrtva još uvijek trpi psihičke i fizičke posljedice napada. Više neće moći obavljati svoj posao.

28-godišnjak je također proglašen krivim na porotnom suđenju za tešku pljačku, oštećenje imovine i kazneno djelo prema Zakonu o oružju. Žrtvi je dodijeljeno 14.722 eura. Pokušaj i priznanje bili su olakotni učinak na kaznu. Ono što je, između ostalog, otežavalo stvari bio je “iznimno brutalan i podmukao pristup”, rekla je predsjedavajuća sutkinja Birgit Borns. Državni tužitelj odbio je žalbu. Obrana se nije očitovala. Presuda stoga nije pravomoćna.

Advertisement

Austrija

U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske

Objavljeno

na

By

U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.

Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.

Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.

Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.

Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.

Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.

Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija bi mogla povećati ograničenje na autocestama na 150 km/h

Objavljeno

na

By

asfinag

Prema izvješćima, ÖVP i FPÖ trenutačno pregovaraju o uvođenju ograničenja brzine od 150 km/h na autocestama. To bi imalo mnoge negativne posljedice, upozorila je organizacija za mobilnost VCÖ (Austrijski prometni klub).

U usporedbi sa 130 km/h, emisija CO2 povećava se u prosjeku za 19 posto. Emisije fine prašine i dušikovih oksida također bi se povećale. Tome se dodaje povećana potrošnja goriva, prometna buka i povećan rizik od nesreća, upozorio je VCÖ u priopćenju za javnost u srijedu.

Auto koji troši 6,5 litara na 100 kilometara pri 130 km/h prosječno sagorijeva 7,7 litara pri 150 km/h. Ako češće ubrzavate nakon kočenja, potrošnja goriva se još više povećava. Veće razlike u brzini i češći manevri kočenja pogoršavaju protočnost prometa i povećavaju rizik od zastoja.

Prema VCÖ-u, zaustavni put, koji se sastoji od vremena reakcije i puta kočenja, značajno se povećava. Dok se automobil koji se kreće brzinom od 130 km/h na suhoj cesti i s vremenom reakcije na kočenje u nuždi od 0,8 sekundi zaustavlja nakon 73 metra, automobil koji vozi brzinom od 150 km/h pod istim uvjetima i dalje ima brzinu od 122 km /h nakon 73 metra.

“Cijena za uštedu vremena, koja će u praksi biti znatno manja nego u teoriji, bila bi visoka: veća potrošnja goriva, veća prometna buka za stanovnike, više štetnih zagađivača, povećana emisija CO2 i, zbog znatno dužeg zaustavnog puta, povećan rizik od nesreća”, rekao je Michael Schwendinger iz VCÖ-a.

Trenutačno ograničenje brzine za automobile, karavane i kamione do 3,5 tone na austrijskim autocestama je 130 km/h. Niža ograničenja brzine vrijede noću na tzv. tranzitnim autocestama i s prikolicom. Organizacije za zaštitu okoliša stalno pozivaju na ograničenje brzine od 100 km/h.

Nastavi čitati

Austrija

U Austriji se prodavali kebabi iz ilegalne mesnice, vlasti i dalje šute

Objavljeno

na

U Favoritenu je otkrivena ilegalna mesnica. I dalje nema informacija o tome koji su restorani bili opskrbljivani iz te mesnice. Vlasti šute, a potrošači nemaju pojma.

Skandal oko bečkih kebaba izaziva veliku pometnju: nakon racije u ilegalnoj mesnici u bečkoj četvrti Favoriten, vlasti su identificirale nekoliko objekata koji su bili opskrbljeni robom. Istrage koje su u tijeku imaju za cilj razjasniti je li meso bilo jestivo ili ne. No, dok potrošači čekaju odgovore, vlasti šute – pokazalo je nekoliko upita “Heute”.

Uvjeti u ilegalnom proizvodnom pogonu bili su skandalozni: umjesto drva, piletina i govedina prerađivali su se u staroj stolariji – nerashlađeni, skladišteni na podu i odmrzani toplotnim pištoljem. Zaplijenjeno je i uništeno na stotine kilograma mesa.

Iako je već uzeto nekoliko uzoraka iz pogođenih objekata, ostaje nejasno gdje je točno meso završilo. “Iz razloga zaštite podataka, ne možemo vam dati nikakve informacije o pogođenim objektima”, rekao je glasnogovornik skupine za hitne mjere za “Heute”. No, uvjeravaju nas: “Zdravlje potrošača naš je glavni prioritet.”

Istrage su još u tijeku, a rezultati se očekuju uskoro. Međutim, AGES (Agencija za zdravlje i sigurnost hrane) naglašava: “Nemamo zakonske ovlasti objavljivati ​​rezultate testova, nazive tvrtki ili upozorenja – to je odgovornost nadležnih za hranu.”

Dok se uzorci procjenjuju, neizvjesnost ostaje. Slučaj podsjeća na skandal oko kebaba u Koruškoj, u kojem se čovjek teško razbolio i kasnije umro nakon što je pojeo kontaminirano meso.

Nastavi čitati
LM