Austrija
15 činjenica o životu u Austriji koje zbunjuju mnoge
Austrija je zemlja u srcu Europe koja dosljedno privlači turiste. Zabavlja posjetitelje iz svih krajeva svijeta – one koji žele posjetiti poznata skijališta i doživjeti njegovu bogatu povijesnu i kulturnu baštinu. Lokalni krajolici su divni i inspirativni, zbog čega će se oni koji su ga posjetili barem jednom, htjeti vratiti ovdje sigurno. Korisnici popularnih servisa Reddita i Quore oduševili su odgovorima na neke stvari koje su u Austriji tipične, a u nekim drugim državama baš i ne. Koliko u tome ima istine, prosudite i sami.
Psi su svugdje dobrodošli. Mogu posjetiti kafiće, restorane, podzemnu željeznicu i mnoga druga javna mjesta i prijevoz. Mjesta koja zabranjuju pse obično imaju znak koji to govori.
Ne koriste taksije tako često. Na mnogim mjestima normalno je samo nazvati taksi ili Uber, iako biste morali hodati samo 10 ili 15 minuta. To nije slučaj u Austriji. Vožnja taksijem u Austriji znači da ste ili vrlo stari i više ne možete hodati, ili ste stvarno bogati i ne možete se zamarati. © Jakob-Manuel Krobath / Quora
Tvornica za spaljivanje smeća pod nazivom Spittelau jedna je od poznatih građevina glavnog grada. Turisti se iznenade izgledom ove zgrade: zidovi su ukrašeni šarenim mozaicima, dok njezini zlatni vrhovi radosno sjaje na suncu. Dizajnirao ga je poznati austrijski umjetnik Friedensreich Hundertwasser. Bio je istinski zaštitnik ekologije i počeo je raditi na projektu tek kada je dobio priliku da nova tvornica u središtu Beča neće donijeti nikakvu štetu okolišu.
Možda ne razumijete Austrijance čak i ako znate njemački. Ako na blagajni zatražite “tüte” (njemačka riječ za “torbu”), vjerojatno ćete dobiti iznenađen pogled. Bilo bi ispravnije reći sackerl. Iako austrijska djeca uče njemačku književnost u školama, postoji širok raspon dijalekata na području zemlje i, uz njihovu pomoć, mještani mogu saznati iz kojeg grada ili čak okruga je osoba s kojom razgovaraju.
Korisnik s nadimkom Afloat na Redditu piše: “Austrijski jezik i Njemački je glavobolja za turiste. Zamislite samo da učite njemački, što je i sam težak jezik, izađete van kako biste ga konačno vježbali s nekim, ali na kraju čujete potpuno drugačiji jezik. U Austriji postoji 9 država i svaka ima svoj dijalekt. Ponekad se ni oni sami ne razumiju.
Austrijanci ne koriste “prekrivače”. Ako se prijavite u hotel, vjerojatno ćete primijetiti da će na krevetu u vašoj sobi ležati uredno presavijena deka. Sam krevet neće imati pokrivače na njemu. Također ćete rijetko vidjeti prekrivače u domovima Austrijanaca, dok će ga posjetitelji ili imigranti iz drugih zemalja, na primjer, često dodavati u svoj interijer.
Austrijanci su jednostavni. Oni ne tuku oko grma kako bi razumjeli da nešto nije u redu za njih. Nemojte se iznenaditi ako čujete “nepristojne” komentare o svom ponašanju ili izgledu u komunikaciji s mještanima. Tako se manifestira Austrijska opsesija iskrenošću (koju je lako zamijeniti za grubost).
“Ako pitate: ‘Čini li me ova haljina debelom?’ zapravo ćete dobiti ‘Da’, ako se to dogodi!’ Austrijanci nailaze na super oštre kritike prema mnogim drugim kulturama, ali ako je to što govore istina – onda Austrijanac nije oštar (po njihovom mišljenju). Oni to samo govore ovako.”
Neprikladno je gledati sa strane tijekom zdravica. Kada Austrijanci podižu čaše, duboko zure u oči ljudi s kojima nazdravljaju. Vjeruje se da ako ne slijede ovo pravilo, to može uzrokovati lošu sreću. Štoviše, mještani svako skretanje pozornosti s ove tradicije pijenja doživljavaju kao manifestaciju nepoštivanja, prenosi Činjenice.ba.
Malo je vjerojatno da ćete naći Austrijanca koji ne zna skijati. Ovu aktivnost uče od djetinjstva, posjećujući skijališta s roditeljima. Štoviše, kada su školarci, pohađaju obvezne satove skijanja. Nije slučajno da upravo Austrijski skijaši obično dobivaju najveći broj medalja na Svjetskom i Europskom prvenstvu. “Skijanje je prilično skupa aktivnost i zato mnogi to rade samo jednom ili dva puta godišnje. Ipak, zajedno gledamo Svjetski kup u alpskom skijanju i jednako je važan kao i nogomet, možda čak i više, jer smo dobri u tome.
Imaju poseban način da se pozdrave. Navikli smo grliti ljude kada ih pozdravljamo. Stanovnici Austrije oslobođeniji su u tom smislu: ljube se na oba obraza. Stupanj bliskosti nije važan u tom smislu – to čine i bliski prijatelji i nedavni poznanici. Ako Austrijanci trebaju dijeliti jedan krevet, pobrinut će se da svaka osoba dobije zasebnu deku. Daje iluziju osobnog prostora i jamči da se nitko neće smrznuti noću.
Ulaznice za poznatu Bečku operu nisu pristupačne za svakoga, ali postoji način da se to zaobiđe. Na dan izvedbe, nekoliko sati prije početka, ljudi mogu kupiti ulaznice za stajaće sobe. Skupi su kao šalica kave. Osim samog koncerta, posjetitelji se mogu zabaviti i besplatnim izletom po kazalištu. “Postojao je ogroman red za karte za stajaće sobe, kao što se i očekivalo. Ali imali smo sreće jer se pult zatvorio odmah nakon što smo dobili karte. Bili smo zaprepašteni čim smo ušli u Državnu operu. Bilo je prekrasno. Mislim, stvarno prelijepo.” © Rohan Jain / Quora
U Austrijskim WC školjkama nalazi se polica. Prije odlaska u kanalizaciju, bivši sadržaj crijeva ostaje na površini police koja se nalazi unutar posude. Tako ljudi mogu napraviti samoprovjeru za svoje zdravlje ili uzeti uzorak stolice kako bi ih kasnije donijeli na testiranje.
© nejron / Depositphotos
Stanovnici ove zemlje ne djeluju sporo i ne oklijevaju prilikom kupnje u supermarketima. Pokušavaju sve stvari koje su kupili staviti u vrećice što je brže moguće. Neizgovoreno pravilo pomaže ubrzati proces usluge i pomaže da se ne gubi vrijeme osobe koja je sljedeća na redu.
U Austriji postoji porez na pse. Porez je fiksiran za sve vlasnike četveronožnih prijatelja i ne ovisi o njihovoj pasmini. Svaki grad određuje poreznu stopu neovisno, ali u prosjeku vlasnici plaćaju 72 eura godišnje za prvog psa i 105 eura za svakog sljedećeg. Oni koji se ne pridržavaju pravila mogu biti kažnjeni za veliku količinu novca.
Vrtovi zajedničkih zgrada visoko su razvijeni u Beču. Kada hodate ulicama, lako je naići na drvene kade s tlom. Tamo lokalni stanovnici uzgajaju cvijeće, povrće ili zelenilo za vlastitu upotrebu. Ovo područje je uobičajeno, a odgovornost za biljke je također zajednička. Vrtlari organiziraju zajedničke sastanke na kojima odlučuju tko će gledati čistoću, koje druge sastanke trebaju održati i koje biljke dalje rasti.
Austrijanci mogu studirati na sveučilištu cijeli život. Zbog činjenice da je studiranje na sveučilištima besplatno, svatko ide i odlazi u bilo kojoj dobi. Vaš kolega iz razreda lako može biti nečiji djed, koji je odlučio osvježiti svoje znanje ili naučiti nešto novo.
Buljenje u nepoznate ljude može se smatrati manifestacijom lošeg odgoja u nekim zemljama, ali u Austriji je obrnuto. Mještani gledaju nepoznate ljude u javnom prijevozu ili na ulicama s neskrivenim zanimanjem. To ne znači da predmet pažnje izgleda čudno, naprotiv, ovako Austrijanci izražavaju svoje odobravanje. “Niste dovoljno dugo živjeli u Beču ako ne buljite samo u ljude u podzemnoj željeznici bez osjećaja krivnje zbog toga.” © toffmon / Reddit
Austrija
Danas se očekuju gužve na cestama i granicama
Danas se završava treći produženi vikend u Austriji. Mnogi su se kao i obično zaputili u posjetu svojim obiteljima u Hrvatskoj ili na Zap. Balkan. Neki su pak otišli na prvi odmor na Jadran budući da je vrijeme proljetno.
Zbog toga se danas na putnim pravcima kroz Austriju očekuju prve veće gužve, a izgledno je da bi zastoja moglo biti i na granicama. Prije svega, gužve bi moglo biti i na ulasku u Hrvatsku iz BiH i Srbije, te na ulasku iz Srbije u Mađarsku. Manje gužve, ne duže od pola sata mogle bi stvoriti i na slovenskoj i austrijskoj granici.
Oboružajte se strpljenjem i sretan put.
Austrija
Danas je u Austriji neradni dan, evo zašto
U Austriji je danas neradni dan. Naime, u Austriji se slavi blagdan Duhova (Pfingsten) i on je neradni dan zajedno sa Duhovskim ponedjeljkom (Pfingstmontag) za cijelu državu.
Pedeset dana nakon Uskrsa i deset dana nakon slavlja Kristova uzašašća Crkva slavi treći najveći blagdan – Duhove. Spomen je to na veliki događaj silaska Duha Svetoga na prvu Crkvu u Jeruzalemu i nad apostole na sam blagdan židovske Pedesetnice.
Taj dan se smatra rođendanom Crkve, koja bi bez Duha Svetoga bila samo još jedna od niza organizacija ili religija. Upravo je Duh Sveti čini Božjom, Kristovom crkvom.
Tada je na 120 okupljenih duša, među kojima su bili svi apostoli i Isusova majka Marija, na dramatičan način sišao Duh Sveti i nadahnuo apostole da progovore stranim jezicima koje nisu poznavali, a koje su na svojim jezicima razumjeli pobožni Židovi iz cijelog svijeta koji su se tih dana skupili u Jeruzalemu.
Do tada strašljivi apostoli počeli su nadnaravnom hrabrošću navješćivati da je Izraelov Mesija kojeg čekaju upravo Isus iz Nazareta kojeg su razapeli i koji je uskrsnuo od mrtvih! Upravo Petar, koji je u strahu tri puta zatajio Isusa, održava silno nadahnutu propovijed poslije koje se krstilo 3000 okupljenih duša.
Biblijski tekst iz Djela Apostolskih poglavlje 2. dramatično svjedoči opisane događaje:
„Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti.
A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobožni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smètê jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: »Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? Pa kako to da ih svatko od nas čuje na svojem materinskom jeziku? Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi i sljedbenici, Krećani i Arapi – svi ih mi čujemo gdje našim jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja.“
Zanimljiva crtica iz povijesti blagdana Duhova
Sve do 1969. godine kroz tjedan nakon blagdana Duhova Crkva je slavila duhovsku osminu. Osmina (oktava) je osam dana nakon velikog blagdana (sada samo Božića i Uskrsa) kada Crkva na neki način zaustavlja liturgijsko vrijeme i omogućuje nam da razmatramo i živimo u sjaju otajstva koje slavimo. Boja liturgijskog ruha, čitanja i misni obrasci ostaju isti ili vrlo slični onima od same svetkovine.
Austrija
Žena osvojila više od milijun eura, kasino joj ne želi isplatiti
Svi koji igraju na automatima u kasinu raduju se ovom trenutku: pojavljuje se prava kombinacija, svjetla pokazuju da ste osvojili jackpot. Ali nakon ovog iskustva, jednoj je Amerikanki rečeno da nije osvojila prikazanih 1,2 milijuna dolara jer je stroj imao “kvar”.
Krajem veljače Roney Beal je već uložila nekoliko stotina dolara u “jednorukog razbojnika” (igra) u kasinu Bally’s Atlantic City u američkoj državi New Jersey i nadala se da će se trud isplatiti. “Nadala sam se 1000 dolara i rekla sam, ‘Molim te, Bože, daj mi da pobijedim’,” rekla je strastvena igračica automata. Jedva je mogla vjerovati svojoj sreći kada je njezina želja očito višestruko premašena. “Pisalo je: ‘Ti si pobjednik’ i zlatnici su krenuli iskakati”, kaže Beal, opisujući iskustvo u kasinu.
Simpatični posjetitelj kockarnice odmah joj je oduševljeno čestitao: “Gospođo, vi ste milijunašica.” Ali kad je pritisnula tipku za isplatu jackpota od više od 1,2 milijuna američkih dolara – od strane osoblja kasina, rečeno joj je da nije osvojila nagradu i da postoji tehnički kvar.
Zaposlenik je konačno otvorio uređaj i pritisnuo razne tipke. Tada joj je ponuđeno samo 350 eura. “Dirali su po stroju prije nego što ga je itko drugi imao priliku pogledati”, uvjeren je odvjetnik Mike Dicroce. Zatražio je videozapise stroja i poda kasina za neovisnu forenzičku provjeru.
Nada posjetitelja kasina da će ipak dobiti jackpot temelji se na presedanu iz 2020.: nakon sličnog incidenta, čovjek je tužio Harrah Casino u New Orleansu i tvrtku IGT koja je proizvela automat. Nakon godina parničenja, IGT-u je naređeno da isplati 1,3 milijuna dolara dobitaka.
U svakom slučaju, igrač je jako razočaran pristupom. “Zašto bih ikad više otišao u kasino? Bilo koji casino? Zašto kad nema nade”, rekla je Beal, prenosi TV postaja 6ABC Action News.
