Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za epidemiologiju i ljudsko zdravlje, kao i biomedicinsku podatkovnu znanost – John P.A. Ioannidis, objavio je izuzetno važno istraživanje pod nazivom „Globalne perspektive COVID-19 epidemiologije za puni krug pandemije”. Istraživanje znanstvenika sa Stanforda došlo je do zaključka kako je globalna stopa smrtnosti (IFR – infection fatality rate) 0,15-0,20 posto u općoj populaciji, dok je kod ljudi mlađih od 70 godina smrtnost svega 0,03-0,04 posto. Promotrimo li te brojke malo pažljivije, doći ćemo do zaključka kako su te brojke daleko od onih koji su izazvali paniku i val lockdowna.
U istraživanju se navodi da je reakcija na koronavirus bila gotovo pa pogrešna. Ioannidis upozorava da je razloga za višu stopu smrtnosti u početku pandemije nekoliko. On naglašava mogućnost da je krivim upravljanjem pandemijom, disfunkcionalnim zdravstvenim sustavima, krivim terapijama, te slanjem COVID-19 pacijenata u domove za skrb učinjena velika šteta koja je utjecala na veću smrtnost.
Znanstvenik s uglednog Stanforda ističe i činjenicu da su umrli od koronavirusa (u razvijenim zemljama) uz infekciju imali barem jedan dokazani komorbiditet (pridruženu bolest), što prema njegovom mišljenju otvara pitanje klasifikacije smrti uz ili od koronavirusa. Istraživanje dovodi do zaključka kako je vrlo značajan broj umrlih u prvom milijunu žrtava koronavirusa uzrokovana nepripremljenošću zdravstvenih sustava, ali i krivim terapijama (hidroksiklorokin), kao i upotrebom ventilatora koji su možda pogoršali ishode.
Dio istraživanja eksplicitno obrađuje stopu smrtnosti (IFR) temeljem čak 82 studije u kojoj ta smrtnost iznosi od 0,00 do 1,31 posto. S obzirom na to da su te studije većinom iz teže pogođenih zemalja, Ioannidisovi proračuni govore o prosječnoj stopi smrtnosti između 0,15 do 0,20 posto na globalnoj razini.
Usporeba s Hrvatskom – stopa smrtnosti
Vratimo se trenutak na državnu razinu i usporedimo s podacima iz Republike Hrvatske. Prema javno dostupim podacima HZJZ-a (Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo), smrtnost od gripe u Hrvatskoj se, ovisno o sezoni, kreće između 0,04 i 0,2 posto. Što se tiče stope smrtnosti od koronavirusa, prema procjenama uglednog hrvatskog stručnjaka Ivana Đikića, ona u Hrvatskoj iznosi između 0,05 i 0,1 posto, što je manje od globalne smrtnosti prema John P.A. Ioannidsu.
Zaključke izvedite sami. Naravno da kod koronavirusa postoje i drugi faktori koji se tiču većeg opreza, povećanog korištenja zaštitne opreme, različitih restrikcija i mjera, a na drugoj strani kod gripe imamo i cjepiva (oko 5-10 posto Hrvata se cijepi svake godine). Po ovim istraživanima, ispada da sezonska gripa i koronavirus imaju dosta sličnu stopu smrtnosti u Hrvatskoj. Logično je postaviti pitanje jesu li silne restrikcije, zaustavljanja života, rada, zatvaranja škola i opća medijske histerija i panika – opravdani. Prosudite sami.
R.P
Foto: The Economist