Hrvatska
Žestok obračun premijera Plenkovića i oporbe oko HGK-a
Glasovanje o ukidanju obaveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u hrvatskom Saboru trebalo je biti obavljeno u petak. Premijer Andrej Plenković (HDZ) naprasno je odlučio da se neće glasovati o ovom pitanju, nakon čega je optužio i žestoko kritizirao oporbu, koja je uzvratila istom mjerom.
Članovi Mosta predložili su izmjenu Zakona prema kojem članarina u HGK-u ne bi trebala biti obvezna, nego dobrovoljna. Iako je glasovanje bilo najavljeno u petak, HDZ ga je u posljednji trenutak maknuo s plana glasanja.
Saborski zastupnik Zvonimir Troskot (Most) je zatražio stanku zbog „konzultacija oko plana glasovanja o ukidanju harača HGK“, na što mu je predsjednik Sabora Goran Jandroković (HDZ) rekao da „ne može biti ni stanke ni konzultacija oko toga“.
Nakon što je Troskotu ugasio mikrofon i dao opomenu, Jandroković je izjavio da „ova točka danas neće biti na glasovanju zato što je to moja odluka, a došla je zbog sugestije i zamolbe klubova vladajuće većine“.
Šef SDP-a Peđa Grbin je kazao da su se stekli uvjeti za glasovanje te da postoji kvorum i da se zastupnici nalaze u Saboru, na što je predsjednik Sabora izjavio da „nema tu uvjeta koji bi me natjerao da se o tome glasuje“.
Zastupnik Nikola Grmoja (Most) se javio i rekao: „Nemojte to činiti, vratite zakon na glasanje, nemojte štititi HGK gdje uhljebljujete vlastite kadrove i omogućite da ova inicijativa gospodina Troskota dođe na glasanje“. Jandroković mu je dodao da „obmanjuje javnost“.
Plenković je u izjavi za medije okrenuo priču i izjavio da „nije u pitanju kvorum“ nego da podsjeća javnost da je HDZ-ov zastupnik Miroslav Tuđman trenutno u bolnici zbog koronavirusa te da nije mogao sudjelovati u radu sabora: „Cijela oporba je išla na rušenje kvoruma jer se naš najstariji zastupnik Miroslav Tuđman bori za život. Ovo su napravili na bolesti Tuđmana, ovo im neću zaboraviti“.
Hrvatski premijer i šef HDZ-a je izjavio da članarina za gospodarske subjekte skromnijih prihoda iznosi 42 kune mjesečno: „Raditi politički cirkus zbog 42 kune mjesečno je populizam. To nećemo zaboraviti“.
U petak su zastupnici trebali glasovati i za izmjene Zakona o obnovi nakon razornih potresa na Banovini, ali zbog situacije sa HGK, oporba je napustila Sabor. „HDZ je danas odlučio pokazati srednji prst svima koji su stradali u potresu kako bi pokazali političku snagu. I Jandrokovića i Plenkovića i HDZ može biti sram“, izjavio je šef SDP-a Grbin.
„Oporba je otišla iz sabora i onemogućila glasanje. Time su poslali poruku svim našim ljudima na Baniji, Karlovcu, Zagrebu, da nisu spremni pomoći. (…) Ovo je potez bez presedana, s ciljem destabilizacije i probitaka malih stranaka“, izjavio je premijer Plenković.
U petak predvečer premijer Plenković sazvao je koalicijski sastanak nakon što je vladajuća većina izgubila kvorum na glasovanju u Saboru. Prema informacijama N1, Plenkoviću je zasmetalo što je došlo do situacije da se u zadnji trenutak ta točka mora micati s plana glasovanja i što partneri iz HSLS-a i Reformista nisu ranije komunicirali da će doći do problema prilikom glasovanja. Dodao je da, ako ne budu složni, da postoji opcija i „prijevremenih izbora“.
Iz Udruge Glas poduzetnika su u subotu ujutro kritizirali Plenkovića:
„Sinoć ste se rugali poduzetnicima i pitali kakvi su to poduzetnici koji nemaju 42 kune. (…) To su poduzetnici koji su uništeni i zgaženi politikom koju ova i sve prethodne vlade vode zadnjih 30 godina. Ali smo pošteni, ponosni i hrabri, uvijek spremni pomoći potrebitima i solidarni. Ali vama je protupitanje, kakav ste vi premijer? Pa evo kakvi ste – kukavica! (…) Može vas zbog svega ovoga biti sram, iako znamo da je sram osjećaj koji je Vama nepoznat!“
- Teška nesreća u Austriji – Vozač traktora poginuo, suvozač ozlijeđen
- Afganistanac u Beču ušao u avion bez karte i putovnice
- Beba u Austriji teško ozlijeđena u glavu, sumnja se na roditelje?!
- U Beču maltretirao mlađu sestru i roditelje pa završio u zatvoru
- Važna obavijest: Linija tramvaja 49 prestaje prometovati zbog važnih radova
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
