Prema aktualnoj studiji s više od 8000 anketiranih stanovnika Austrije, inflacija i višestruke krize dovele su do značajnog smanjenja želje za rađanjem djece. Brojka sada iznosi 1,68 djece po ispitanoj ženi. U 2009. godini to je još uvijek bilo 2,1 dijete.
Analize je u sklopu programa “Generacije i rod” (GGP) proveo tim predvođen Isabellom Buber-Ennser s Bečkog instituta za demografiju (VID) pri ÖAW-u te Norbertom Neuwirthom i Wolfgangom Mazalom s Austrijskog instituta za Istraživanje obitelji (ÖIF) provedeno na Sveučilištu u Beču. Nakon ankete 2008./2009. s 5000 sudionika, uslijedilo je naknadno istraživanje 2012./2013. i trenutno izdanje s više od 8.000 ispitanika između listopada 2022. i ožujka 2023. Fokus na temu želje za rađanjem djece bio je na ljudima između 18 i 45 godina.
“Između 2009. i 2023. prijavljena želja za rađanjem djece pala je s 2,1 na 1,7 djece po ženi”, rekao je Neuwirth. Na pitanje istraživača žele li ljudi “definitivno” ili “vjerojatno” dijete u sljedeće tri godine, ovaj trend je bio impresivan: u skupini od 18 do 29 godina starosti, 36 posto ispitanih je to izjavilo 2009. godine. U 2023. bio je deset postotnih bodova manji. Među muškarcima u ovoj dobnoj skupini odobravanje je čak palo s 30 (2009.) na 14 posto (2023.). Odobravanje je manje značajno palo u skupini od 30 do 39 godina: među muškarcima je od 2009. do 2023. palo s 40 na 32 posto, a među ženama s 32 na 30.
Najveća skupina žena u Austriji, oko 40 posto, su one s dvoje djece. Otprilike četvrtina ima dijete. Obje vrijednosti su “prilično konstantne” tijekom vremena, kako je Buber-Ennser objasnila u intervjuu za APA: “Udio žena bez djece stalno raste.” Na temelju velike količine podataka dobivenih anketama, znanstvenici su procijenili koliki bi udio ljudi bez djece mogao biti u dobnim skupinama rođenima nakon 1990. godine. Analiza sugerira vrijednost od 23 do 24 posto.
Usporedite li to s prošlim desetljećima, u kojima je udio bez djece ponekad bio velik, ali je relativno velik broj žena u Austriji imao i troje ili više djece, danas je to uočljivije. U konačnici, uz takav trend, “u budućnosti će dolaziti sve manje potencijalnih majki”, kaže demograf. U Francuskoj “silazni trend” još uvijek usporavaju mnoge velike obitelji. Slično je bilo i u Skandinaviji, iako je i kod nas u zadnje vrijeme natalitet u padu. Još nije jasno zašto je to tako, kaže Buber-Ennser.
U potrazi za mogućim razlozima u ovoj zemlji, najnovija studija također je pronašla ono što bi se moglo nazvati “klasičnim” faktorima kao što su duža razdoblja obuke, poteškoće u pronalaženju partnera ili ulasku u radni život i nedostatak ravnoteže između poslovnog i privatnog života: Na pitanje o trenutnim krizama – inflaciji, ratu u Ukrajini i pandemiji Covid-19 – prema Buber-Ennseru, bilo je “vrlo jasno” da su mnogi ljudi promijenili svoju želju da imaju djecu u svjetlu toga. Gotovo trećina ispitanih opisala je sebe kao one pod negativnim utjecajem. Kretanje cijena najviše opterećuje ljude.
U ovakvim kriznim vremenima plan o rađanju djece često se odgađa. “Naravno da postoje neki ljudi koji to kasnije ne shvate”, naglasio je Buber-Ennser. U Austriji se to iznenađujuće jako odnosi na žene s višim obrazovnim kvalifikacijama. Istraživači žele otkriti kako se to razvija naknadnom anketom za četiri godine.
„Ako se uzmu u obzir izazovi s kojima se roditelji susreću, jasno je zašto očito dvaput promisle o dolasku djece na svijet“, kaže Mazal o novim rezultatima koje je udruga GGP objavila u brošuri.
