Austrija
Zabrinjavajući podaci: Svaki treći novi prvašić u Beču mora na dodatnu nastavu iz njemačkog jezika
U bečkim osnovnim školama počela su testiranja spremnosti za polazak u školu. Ocjenjuje se i znanje njemačkog jezika. U prvim razredima svako treće dijete je barem privremeno raspoređeno u pomoćni razred njemačkog jezika – iako su mnogi rođeni u Beču.
Mnoga od te djece pohađala su i dječji vrtić u Beču. Mnogi su stručnjaci uvjereni da postoji hitna potreba za djelovanjem kada je riječ o promicanju njemačkog jezika. Prema Statističkom uredu Austrije, u prošloj školskoj godini gotovo 7.400 djece u osnovnim školama pohađalo je dopunsku nastavu čistog njemačkog jezika ili su poučavali prema planu i programu dopunske nastave njemačkog jezika. Godinu prije bilo ih je oko 5.100.
Oko 20.000 djece u Beču u studenom je upisano u osnovnu školu za novu školsku godinu 2024./2025. Provjere znanja počele su u ponedjeljak u dodijeljenim osnovnim školama. Bilježi se i razina jezika: “Koliko je dobar jezik kod praćenja nastave, koliko je njemački savladan da se nastava može pratiti i da sve funkcionira – to se sada odvija u školama do 8. ožujka”, objasnio je bečki direktor obrazovanja, Heinrich Himmer.
Gotovo dvije trećine djece koja pohađaju javnu osnovnu školu u Beču govore nenjemački kao svakodnevni jezik. No, to ne znači da djeca kod kuće ne govore njemački. Prema Statističkom uredu Austrije, samo prvi spomenuti jezik ubraja se u kategoriju „jezici koji se koriste u svakodnevnom životu”.
Djeca također imaju manje problema s multikulturalnošću nego neki odrasli, ističu u Upravi za obrazovanje. Beč je međunarodni grad: „Zapravo bi bila dodana vrijednost kada bih imao što više različitih utjecaja u svom školskom životu, jer to je upravo ono što imam izvan škole i stoga često olakšava život u našem gradu u cjelini”, rekao je Himmer. Ali neki roditelji stvari vide drugačije i šalju svoju djecu u privatne škole s manjim udjelom stranaca. Kako bi to učinili, ponekad moraju prihvatiti duga putovanja do škole u drugim kotarima te visoke troškove.
Obrazovni istraživač Christoph Weber sa Sveučilišta za obrazovanje u Linzu analizirao je prijave škola. On poziva na znatno više novca za javne škole: „Ako prioritetna škola ima vrlo visok udio učenika u nepovoljnom obrazovnom položaju i visok udio čiji prvi jezik nije njemački, tada im stvarno morate dati sredstva da bolje plate učitelje. tamo dolaze najbolji učitelji.”
Austrija
Benko živi u skupocjenoj vili, mama plaća najamninu 238 tisuća eura mjesečno
René Benko nastavlja voditi skup život. Osim odlaska u lov koji, kako se navodi, ima ozbiljne posljedice za njegove slavne goste, Benko i dalje živi u luksuznom imanju u Innsbruck-Iglsu. Ali mama Benko sada mora plaćati stanarinu za otmjeni dom.
Za najam Benkove vile mjesečno treba plaćati impresivnih 238.500 eura. Nije neobično za takav objekt. Ali kako si navodno “siromašni žongler” nekretninama može priuštiti luksuzni život? U slučaju njegove otmjene kuće, njegova majka, Ingeborg Benko, plaća stanarinu.
Nekretnina službeno pripada tvrtki koja je dio Benkove Laura Private Foundation, a koja ju je pak iznajmila Signa Holdingu koji je krajem studenoga 2023. otišao u stečaj. Za gradnju vile Benko je dao srušiti nekadašnji hotel dvorac i izgraditi novu zgradu, što je koštalo oko 60 milijuna eura.
Međutim, imovina nikada nije pripadala samom Benku, već firmi Schlosshotel Igls Betriebs GmbH & Co KG, tvrtki koja pripada privatnoj zakladi Laura nazvanoj po njegovoj kćeri. Zakladu su osnovali Benko i njegova majka, a korisnici su njegova majka, supruga i djeca. To objašnjava i zašto mama Benko plaća stanarinu za Juniora.
Operativno društvo je u rujnu retroaktivno sklopilo ugovor o najmu vile Benko s Benkovom majkom. Mjesečna neto kamata na glavnicu bila je fiksna na 238.500 eura. U to je uključena i najamnina pokretnina u iznosu od 57.000 eura. Iako ugovor o najmu isključuje podnajam ili prijenos vile, dopušteno je njeno prosljeđivanje korisnicima Laura Private Foundation ili njihovim bliskim rođacima, piše u četvrtak “Standard”, a prenosi Krone.
Sličnu cijenu Signa Holding plaća od 2021. A cijena najma je u svakom slučaju “na tržištima” ako se radi o 3 do 5 posto uloženog kapitala. To će, rečeno je, dokazati i odgovarajućim odlukama Upravnog suda.
U svakom slučaju, zaklada ne gubi novac zbog ugovora o najmu. U konačnici, dio raspodjele Benkovoj majci slijeva se natrag u Zakladu. Uglavnom perpetum mobile kada je najam u pitanju.
Austrija
Ponuda novih stanova u Austriji za sada u padu
Sljedećih godina na tržište će izlaziti sve manje novih stanova. Građevinske dozvole su u padu od 2020. godine, a prethodne su godine čak pale za 27,5 posto na 46.565 dozvola. Nasuprot tome, dovršen je 70.071 novi stan, tri posto manje nego prošle godine, objavila je danas Austria Statistik. Razlika između građevinskih dozvola i dovršetaka porasla je na 23.506, dodala je vlast.
Prosječno trajanje izgradnje također se povećalo u godinama 2021. do 2023.: prethodne godine iznosilo je oko dvije godine, nakon 1,8 (2022.) i 1,7 godina (2021.). U prošloj godini od građevinske dozvole do završetka izgradnje za obiteljske i obiteljske kuće trebalo je 1,9 godina, za obiteljske kuće 2,5 godine, a za ostale građevine 2,1 godina. Dakle, možete računati da će za sada na tržište izaći manje novih stanova.
Lani je izgrađeno ukupno 23.614 zgrada, pet posto manje nego 2022. Od toga je 17.900 stambenih zgrada, a najviše je obiteljskih i obiteljskih kuća. Od ukupno 70.071 novih stanova, 57.490 je u novogradnji, a 12.581 stan u dogradnji, dogradnji i prenamjeni. Najviše dovršetaka po broju stanovnika bilo je u Vorarlbergu, dok je Koruška u tom pogledu bila na začelju.
Austrija
Tužan dan za Austriju, poskupljuje pivo
Piva Brau Uniona od 1. prosinca bit će skuplja u prosjeku 3,4 posto. Grupaciji je ovo drugo ovogodišnje poskupljenje.
Za pivopije tek pred Božić počinju teška vremena: 1. prosinca poskupit će 18 brandova piva, a time i više od 100 vrsta piva iz Brau Uniona. No, pivarska kompanija sa sjedištem u Linzu ne povećava cijene samo u restoranima, već i u supermarketima – u prosjeku za 3,4 posto.
To utječe na marke kao što su Zipfer, Schwechater, Gösser i Wieselburger, piše kroativ koji je već izvjestio o prvom povećanju cijena.
Razlozi za to su očiti: „S jedne strane imamo aktualno sklapanje pivovarskog kolektivnog ugovora što znači efektivno povećanje troškova plaća i plaća za 3,9 posto, a uz to imamo i daljnje povećanje troškova u područjima transport i proizvodnja.” rekla je Daniela Winnicki, glasnogovornica Brau Uniona, za ORF.
To znači da se može očekivati poskupljenje od oko 5 lipa po limenci ili boci od 0,5 litara. Ovo je drugo ovogodišnje povećanje pivarske tvrtke. U siječnju je podružnica Heinekena podigla cijene u prosjeku za 3,6 posto.
