Panorama
„Wiener Schnitzel“: Danas je Dan bečke šnicle
U slučaju da niste znali, 9. rujna se obilježava i kao Dan bečke šnicle, dobro poznatog jela u Beču i Austriji.
Oznaka Wiener Schnitzel prvi se put pojavila u 19. stoljeću, s prvim poznatim spomenom u kuharici iz 1831. godine. U popularnoj južnonjemačkoj kuharici Katharine Prato spominje se kao eingebröselte Kalbsschnitzchen (otprilike, ‘pohani teleći kotleti’).
Prema priči, feldmaršal Joseph Radetzky von Radetz donio je recept iz Italije u Beč godine. 1857. Lingvist Pohl je 2007. godine mogao dokazati da je ta priča izmišljena.
Prema Pohlu, jelo se prvi put spominje u vezi s Radetzkyem 1869. godine u talijanskoj gastronomskoj knjizi (Guida gastronomica d’Italia), koja je 1871. godine objavljena na njemačkom kao “Italien tafelt”, a tvrdi se da se priča umjesto toga odnosila na cotoletta alla milanese . Prije ovog vremena priča nije bila poznata u Austriji .
Legenda o Radetzkyju temelji se međutim na knjizi koja tvrdi da je grof Attems, ađutant cara Franje Josipa dao obavijest caru od Radetzkyja o situaciji u Lombardiji. U bilješci je spomenut ukusni teleći odrezak. Nakon što se Radetzky vratio, car je od njega osobno zatražio recept.
Pohl ovu anegdotu povezuje riječima: “Ova je priča znanstveno besmislena, ne navodi nikakve izvore i nije spomenuta […] literatura o Radetzkyju. Ni u jednom biografskom djelu o Austrijskoj monarhiji ne pojavljuje se takav grof Attems koji bi odgovarao ovom vremenu i položaju. “
Pohl sumnja da je bečka šnicla uopće došla iz Italije. Pohl nagovještava da je u austrijskoj kuhinji prije šnicle bilo i drugih jela koja su bila panirana i pržena, poput popularni Backhendl, koji se prvi put spominje u kuharici iz 1719.
Dokumenti u milanskoj arhivi svetog Ambrozija iz 1148. godine koriste latinsko ime lumbolos cum panitio, što se može prevesti kao “malo kotleti s prezlom “. To može biti nagovještaj da je u to vrijeme već postojalo jelo slično cotoletta alla milanese .
1887. godine, E. F. Knight napisao je o Wienerschnitzelu naručenom u kafiću Rotterdam , “koliko sam mogao razabrati, najniži sloj Wienerschnitzela sastoji se od sočnih telećih odreska i kriški limunove kore; sljedeći sloj se sastoji od srdela, a zatim dolaze narezani kornišon, kapari i raznolike misterije; nježni umak okusi cijelu cijelu, a rezultat je gastronomski san”.
Popularna je varijacija sa svinjetinom umjesto teletine, jer je svinjetina jeftinija od teletine (obično oko polovice cijene). Kako bi izbjegli miješanje različitih proizvoda, austrijski i njemački odbor za hranu odlučili su da “Wiener Schnitzel” mora biti od teletine. Šnicla od svinjetine može se nazvati “Wiener Schnitzel vom Schwein” (bečka šnicla od svinjetine) ili “Schnitzel Wiener Art” (šnicla u bečkom stilu).
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login