Austrija
Wien Energie: Uskoro stiže godišnji obračun za grijanje
Wien Energie će u sljedećih nekoliko tjedana svojim kupcima centralnog grijanja poslati godišnje račune.
Uključene su prošlogodišnje cijene, “a to su naravno još uvijek bile visoke cijene”, rekao je šef Wien Energie Michael Strebl na tiskovnoj konferenciji u srijedu. On daje jasno do znanja da će za nadolazeću godinu iznosi djelomičnih plaćanja u nekim slučajevima drastično padati, a mjesečni troškovi će vjerojatno biti znatno jeftiniji za obračunsku godinu 2023./24.
Popust na osnovni trošak najavljen u ljeto s ukupnim obujmom od 50 milijuna eura već će se odraziti na ovogodišnji godišnji obračun. Osnovni troškovi iznose između 20 i 25 posto ukupne cijene grijanja, a kupci ostvaruju popust od 20 posto. Za nadolazeću obračunsku godinu 2023./24., Wien Energie je u ljeto također predstavio popust na daljinsko grijanje u ukupnom iznosu od 86 milijuna eura.
Postoje različite tarife: Ugovori koji su sklopljeni prije 2004. temelje se na tzv. obavijesti o cijeni. Od 2004. godine bilo je moguće uzeti i indeksiranu tarifu, u kojoj su se kretanja cijena na tržištu energije automatski prenosila na kupce. Od 2013. godine sklapaju se samo takve indeksirane tarife. U koju skupinu spadate navedeno je u ugovoru.
Popust za grijanje za narednu obračunsku godinu rezultira smanjenjem osnovne cijene i cijene rada za 20 posto za kupce s cijenom. Cijene za indeksirane ugovore također padaju kako se međunarodna energetska tržišta opuštaju. Kako bi se spriječilo pretjerano povećanje cijena u budućnosti, indeksirani ugovori imaju gornju granicu cijene od 120 eura po utrošenom megavat satu. No, gornja granica postavljena je tako visoko da lani ne bi bila premašena unatoč visokim cijenama. Sveukupno, parcijalni iznosi za prosječno kućanstvo trebali bi pasti od 20 do 50 posto, ovisno o tarifi. Naravno, visina računa ovisi i o dotičnoj potrošnji.
Na troškove daljinskog grijanja u Beču značajno utječu veleprodajne cijene plina, jer se 51 posto daljinskog grijanja u glavnom gradu proizvodi prirodnim plinom u takozvanim kombiniranim toplinama i elektranama. Oko 28 posto topline dolazi od spaljivanja otpada, ostatak dolazi u obliku otpadne topline iz industrije.U budućnosti će prirodni plin imati znatno manju ulogu, umjesto toga, Wien Energie će se oslanjati na geotermalnu energiju i velike dizalice topline.
Uže gradsko područje do 2040. godine trebalo bi u potpunosti prijeći na daljinsko grijanje. Strebl je ovdje mislio na kotare unutar pojasa, ali će i drugi kotari do tada biti povezani s mrežom. Rjeđe naseljena područja ubuduće će se grijati dizalicama topline, bilo manjim na vlastitoj kući ili većim koje opskrbljuju cijele četvrti. Do 2040. godine 60 posto toplinske opskrbe grada trebalo bi biti iz toplinarstva, a preostalih 40 posto toplinske pumpe. Udio toplinarstva trenutno je gotovo 50 posto.
Za to je neophodan Zakon o obnovljivim izvorima topline, koji trenutno još visi u zraku jer je za njega potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. “Za nas je jedna stvar važna: morate napraviti energetsko prostorno planiranje, potrebna vam je pravna osnova”, rekao je Strebl. Bez takvog planiranja najgora stvar koja bi se mogla dogoditi pri prelasku na daljinsko grijanje je da individualni kupci nastave koristiti plin. Tada bi se cjelokupna plinska infrastruktura morala održavati paralelno s novoizgrađenom infrastrukturom daljinskog grijanja za te pojedinačne kupce. Pri prelasku na daljinsko grijanje je stoga važno “da postoji i određena obveza odlaska s plina”.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
