Austrija
Vrtić u Austriji pokušao ‘izbaciti’ sv. Nikolu, roditelji se pobunili: “Zbog kulturnih razlika i straha”
Gradonačelnik je već 15 godina, ali ovako nešto još nije doživio, kaže Wolfgang Ganzenhuber za “Salzburger Nachrichten”. Prema izvještaju u dnevnim novinama, može se jasno osjetiti ljutnja gradonačelnika ÖVP-a u zajednici Plainfeld od 1464 osobe. Riječ je o starom vjerskom običaju o kojem se u malom mjestu puno raspravlja. Naime, za nekoliko tjedana, po dobrom starom običaju sveti Nikola trebao je posjetiti djecu u vrtiću. No, uprava vrtića rekla je da se od toga planira odustati, jer se trebaju poštivati kulturne razlike i jer se neka djeca boje, pišu danas austrijski mediji.
No, gradonačelnik Ganzenhuber i dio roditelja to ne može i ne žele prihvatiti: “Ogorčeni roditelji prijavili su zajednicu. Nitko nije razumio zašto.”, tvrdi gradonačelnik. Uprava vrtića navodno je planirala taj korak zbog kulturnih razlika. Neka se djeca također boje same pojave”, navodno tvrde iz uprave vrtića. Gradonačelniku je to smiješno, budući da kako sam kaže nitko se nikad nije žalio na sv. Nikolu ili Djeda Božićnjaka.” Također u vrtiću u Plainfeldu gotovo da nema djece s migrantskom pozadinom. “Planovi za vrtić stvarno su me užasnuli.”, tvrdi on.
Pokušao je razgovarati s ravnateljicom vrtića. Rasprava je dovela do toga da je zabrana Djeda Mraza za sada skinuta sa stola. Umjesto toga, dogovoreno je da bi glasovanje među roditeljima trebalo razjasniti kako se nositi s običajima vezanim uz 6. prosinca. Voditeljica vrtića u zajednici u ponedjeljak o tome nije htjela ništa govoriti.
Općenito, dječji vrtići u Salzburgu mogu slobodno odlučiti kako će se nositi s običajima oko Svetog Nikole. Godišnji krug sa svojim festivalima svakako je dio obrazovnog okvirnog plana, naglašava Jutta Kodat, voditeljica odjela za škole i vrtiće u općini Salzburg. Gotovo posvuda u gradskim vrtićima gostuje sv. Nikola ili Djed Božićnjak. Prisutan je gotovo posvuda u nekom obliku. Za razliku od Krampusa koji rjeđe posjećuje vrtiće. Ali i ovdje postoje iznimke kao što je dječji vrtić Alterbach u Salzburg-Gniglu.
“Krampusi dolaze sa svojim ličinkama i mališanima objašnjavaju običaje.”, objašnjavaju. U Salzburgu – bez obzira je li to Sveti Nikola ili Krampus – od toga ne možete pobjeći. Samo se morate osvrnuti u supermarketima sa svim čokoladnim slatkišima na policama.
Naravno, Djed Božićnjak ili sv. nikola nisu/nije obavezan u vrtiću ili školi. Ono što je puno važnije kada se radi o ovoj temi, kaže Kodat, je da su roditelji i odgajatelji složni i da se sva djeca dobro zabave.
Marlene Svazek, zamjenica državnog guvernera (FPÖ) i odgovorna, između ostalog, za brigu o djeci i osnovno obrazovanje, ima jasno mišljenje o tome: „Sveti Nikola je dio naše kulture i naših običaja. Odstupanje od ovoga bilo bi pravo proglašenje bankrota za naše kršćanske vrijednosti. Stoga mogu samo apelirati na institucije da ne oduzimaju ovaj festival našoj djeci i da ih potaknu da ga održe.”
Rezultati istraživanja u Plainfeldu trebali bi biti dostupni za otprilike dva tjedna. Gradonačelnik Wolfgang Ganzenhuber očekuje da će sv. Nikola i ove godine doći u vrtić u Plainfeldu. Naravno, naći će se dobro rješenje za djecu koja ga se boje, pojašnjava gradonačelnik.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
