Austrija
Vrtić u Austriji pokušao ‘izbaciti’ sv. Nikolu, roditelji se pobunili: “Zbog kulturnih razlika i straha”
Gradonačelnik je već 15 godina, ali ovako nešto još nije doživio, kaže Wolfgang Ganzenhuber za “Salzburger Nachrichten”. Prema izvještaju u dnevnim novinama, može se jasno osjetiti ljutnja gradonačelnika ÖVP-a u zajednici Plainfeld od 1464 osobe. Riječ je o starom vjerskom običaju o kojem se u malom mjestu puno raspravlja. Naime, za nekoliko tjedana, po dobrom starom običaju sveti Nikola trebao je posjetiti djecu u vrtiću. No, uprava vrtića rekla je da se od toga planira odustati, jer se trebaju poštivati kulturne razlike i jer se neka djeca boje, pišu danas austrijski mediji.
No, gradonačelnik Ganzenhuber i dio roditelja to ne može i ne žele prihvatiti: “Ogorčeni roditelji prijavili su zajednicu. Nitko nije razumio zašto.”, tvrdi gradonačelnik. Uprava vrtića navodno je planirala taj korak zbog kulturnih razlika. Neka se djeca također boje same pojave”, navodno tvrde iz uprave vrtića. Gradonačelniku je to smiješno, budući da kako sam kaže nitko se nikad nije žalio na sv. Nikolu ili Djeda Božićnjaka.” Također u vrtiću u Plainfeldu gotovo da nema djece s migrantskom pozadinom. “Planovi za vrtić stvarno su me užasnuli.”, tvrdi on.
Pokušao je razgovarati s ravnateljicom vrtića. Rasprava je dovela do toga da je zabrana Djeda Mraza za sada skinuta sa stola. Umjesto toga, dogovoreno je da bi glasovanje među roditeljima trebalo razjasniti kako se nositi s običajima vezanim uz 6. prosinca. Voditeljica vrtića u zajednici u ponedjeljak o tome nije htjela ništa govoriti.
Općenito, dječji vrtići u Salzburgu mogu slobodno odlučiti kako će se nositi s običajima oko Svetog Nikole. Godišnji krug sa svojim festivalima svakako je dio obrazovnog okvirnog plana, naglašava Jutta Kodat, voditeljica odjela za škole i vrtiće u općini Salzburg. Gotovo posvuda u gradskim vrtićima gostuje sv. Nikola ili Djed Božićnjak. Prisutan je gotovo posvuda u nekom obliku. Za razliku od Krampusa koji rjeđe posjećuje vrtiće. Ali i ovdje postoje iznimke kao što je dječji vrtić Alterbach u Salzburg-Gniglu.
“Krampusi dolaze sa svojim ličinkama i mališanima objašnjavaju običaje.”, objašnjavaju. U Salzburgu – bez obzira je li to Sveti Nikola ili Krampus – od toga ne možete pobjeći. Samo se morate osvrnuti u supermarketima sa svim čokoladnim slatkišima na policama.
Naravno, Djed Božićnjak ili sv. nikola nisu/nije obavezan u vrtiću ili školi. Ono što je puno važnije kada se radi o ovoj temi, kaže Kodat, je da su roditelji i odgajatelji složni i da se sva djeca dobro zabave.
Marlene Svazek, zamjenica državnog guvernera (FPÖ) i odgovorna, između ostalog, za brigu o djeci i osnovno obrazovanje, ima jasno mišljenje o tome: „Sveti Nikola je dio naše kulture i naših običaja. Odstupanje od ovoga bilo bi pravo proglašenje bankrota za naše kršćanske vrijednosti. Stoga mogu samo apelirati na institucije da ne oduzimaju ovaj festival našoj djeci i da ih potaknu da ga održe.”
Rezultati istraživanja u Plainfeldu trebali bi biti dostupni za otprilike dva tjedna. Gradonačelnik Wolfgang Ganzenhuber očekuje da će sv. Nikola i ove godine doći u vrtić u Plainfeldu. Naravno, naći će se dobro rješenje za djecu koja ga se boje, pojašnjava gradonačelnik.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
