Ekonomija
Vodeći svjetski ekonomist: Nažalost nemam dobre vijesti
Glavni ekonomist Europske centralne banke Philip Lane otkrio je što nas očekuje na jesen.
Jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista ima važnu ulogu u kreiranju monetarne politike eurozone, kojoj od prvog siječnja pripada i Hrvatska.
U ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik Nove TV, a prenosi N1 otkrio je loše vijesti. Padu cijena hrane prije jeseni ne treba se nadati. Na pitanje što mu brojke govore i kad će prestati visoka inflacija, Lane je odgovorio: “Ove godine očekujemo značajno smanjenje inflacije. Krajem prošle godine prosječna inflacija u eurozoni je iznosila oko 10 posto. Prema našim projekcijama krajem ove godine bi trebala iznositi oko 2,8”.
“Daleko smo još od toga, ali već ove godine bi se inflacija trebala bitno smanjiti. To će se i nastaviti u 2024., a u našim najnovijim projekcijama predvidjeli smo da ćemo se na željenu razinu inflacije od 2 posto vratiti 2025. No, sad smo u svibnju. Bojim se da je do kraja godine pred nama još uvijek značajna inflacija. To se pogotovo odnosi na cijene hrane i usluga. I tu očekujemo da će doći do smanjenja inflacije, ali tek nakon ljeta”, dodao je.
Navodi kako je najveća zabrinutost oko cijena hrane i usluga.
“Cijene energije su bile tema prošle godine, no u međuvremenu su pale. Na određeni način zamijenile su ih visoke cijene hrane i usluga. Na to smo trenutno fokusirani, a postoji i poveznica između njih”, kazao je Lane.
“Primjerice, ako odete u restoran i tamo jedete, istovremeno ste suočeni i s rastućom cijenom uslužne djelatnosti i rastućom cijenom hrane. To nas, naravno, brine, ali smatramo kako će pritisci i u tim sektorima popustiti krajem godine”, dodao je.
Ističe da u razdoblju visoke inflacije svi gube. “Cijelo društvo trpi i društvu u cjelini je bolje kad inflacija padne”, dodaje Lane i navodi kako je već u više navrata bilo govora o tome da su u mnogim slučajevima prošle godine profiti ostali vrlo visoki.
“Dakle, veliki dio gubitka je spao na leđa radnika i to onih s najnižim plaćama. Tako da, što se tiče prošle godine, koja je prva godina visoke inflacije, postoji zabrinutost da je taj teret bio nejednako raspoređen”, rekao je
“Ipak, ove godine vidimo da plaće rastu, znam da rastu i u Hrvatskoj, tako da očekujemo da će profiti kompanija padati. Tako da bi ove godine trebalo biti djelomičnog uravnoteženja. To je važno naglasiti. Kad imamo ovakve inflacijske epizode u pojedinim godinama će profiti rasti brže od plaća, u drugima će brže rasti plaće. Mislimo da će ove godine plaće rasti brže od profita”, navodi Lane.
Najnovije statistike iz Njemačke pokazuju da je ona ušla u recesiju. Je li to najava onoga što u budućnosti čeka ostatak eurozone?
“Moramo razlikovati dva dijela ekonomije. Industrijska proizvodnja, dakle proizvodnja automobila i ostalih dobara, vidimo da je Njemačka u recesiji i tu vidimo negativnu perspektivu. No, s druge strane, vidimo vrlo pozitivne izglede za uslužne djelatnosti, pogotovo turizam”, kazao je Lane.
“Nakon pandemije postoji velika potražnja za putovanjima, kao što je dolazak ovdje u Dubrovnik, Španjolsku ili druge turističke dijelove Europe. Njemačka, kao veliki centar industrijske proizvodnje trenutno trpi zbog usporavanja u tom sektoru, ali ako pogledate eurozonu u cjelini, uslužni dio ekonomije je vrlo velik i vjerujemo kako će ove godine rasti”, istaknuo je.
Na pitanje znači li to da su pobjednici recesije one ekonomije koje se temelje na uslugama, a one s jakom proizvodnjom su gubitnici, Lane odgovara: “Mislim da je to realan opis onoga što trenutno vidimo”.
Kad govorimo Hrvatskoj, pristupili smo eurozoni 1. siječnja. Postavlja se pitanje gdje bismo danas bili, što se inflacije tiče, da nismo ušli u eurozonu?
“Smatram da je dvadeset država članica eurozone, među kojima je i Hrvatska, u puno boljoj situaciji ako se protiv inflacije bore zajedno. Europska centralna banka će se kroz monetarnu politiku pobrinuti da se inflacija spusti na razinu od 2 posto na uredan način”, kazao je.
“Mislim da to možemo učiniti na način koji je stabilan i izbjeći volatilnosti koje su neizbježne za države koje nisu u eurozoni. Za mene, eurozona omogućava stabilnost i najbolji način za borbu protiv inflacije”, zaključio je Lane.
Ekonomija
U velikoj austrijskoj tvrtki privremeno upitno i do 1000 radnih mjesta?
Proizvođač dvotočkaša KTM AG, sa sjedištem u Mattighofenu (okrug Braunau), vjerojatno planira dalekosežna smanjenja osoblja zbog napete ekonomske situacije. “Salzburger Nachrichten” izvještava da bi do 1.000 od oko 5.000 zaposlenika moglo biti privremeno otpušteno.
Prema “Salzburger Nachrichtenu”, razmišlja se o djelomičnom gašenju proizvodnje za siječanj i veljaču. Potvrdu o vraćanju na posao trebali bi dobiti u ožujku. Modeli skraćenog radnog vremena ili dogovorenog skraćenog radnog vremena također se razmatraju kao alternative, navodi se, prenosi ORF.
Prema riječima glasnogovornika, trenutačno ne žele unositi više neizvjesnosti u to pitanje i ne objavljuju nikakve planirane mjere poput smanjenja osoblja ili otpuštanja. “Trenutačno postoji mnogo glasina i jasna je neizvjesnost.”
Pierer Mobility AG, roditelj brendova KTM, objavio je u utorak navečer da KTM AG treba financijsku injekciju u rasponu od tri znamenke u milijunima.
Cijena dionice potom je u srijedu oštro pala. KTM je već najavio da će ukinuti 300 radnih mjesta u proizvodnji i 120 radnih mjesta u KTM Research and Development GmbH.
Ekonomija
XXXLutz kupio jedanaest zatvorenih KikaLeiner lokacija
Grupa Supernova Franka Alberta nedavno je prodala jedanaest bivših KikaLeiner lokacija SAR Leasing GmbH iz grupe XXXLutz. Supernova je potvrdila prodaju. U sklopu prvog stečajnog postupka KikaLeiner je krajem srpnja 2023. zatvorio ukupno 23 od 40 lokacija. Očekuje se da će KikaLeiner sutra ponovno podnijeti zahtjev za stečaj.
Ovim ugovorom tvrtka XXXLutz osigurava dodatne nekretnine u Austriji. “Ovo nema nikakve veze s aktivnim lokacijama KikaLeinera, već se radi o onima koje su zatvorene prije godinu i pol i kupljene u paketu nekretnina”, rekao je novinama menadžer XXXLutza Thomas Saliger. Za XXXLutz, ovo je u osnovi ulaganje u nekretnine, prenosi ORF.
Savezno tijelo za tržišno natjecanje (BWB) izjavilo je za APA da nije registrirano spajanje. “U principu, preuzimanja iznad određenih prodajnih pragova moraju se prijaviti BWB-u.” Tvrtke moraju ispitati pitanje obveze registracije. Tijelo je ostavilo otvorenim pitanje postoji li takva obveza u vezi s kupnjom lokacija od strane grupe XXXLutz.
Trgovina namještajem u cjelini trenutačno prolazi vrlo teške trenutke. Trenutačna suzdržanost potrošača, slaba građevinska industrija i pritisak online maloprodaje na fizičku maloprodaju uzrok su posrtanja industrije. Ponovnom nesolventnošću KikaLeinera pao je još jedan domino u nizu posrnulih tvrtki u industriji. Budućnost trgovca namještajem još uvijek je neizvjesna, ali se nastavak čini malo vjerojatnim.
Ekonomija
U Austriji bi 130.000 radnika moglo u štrajk? Najavljeni prosvjedi
Drugi krug pregovora za 130.000 zaposlenika austrijskog kolektivnog ugovora za socijalno gospodarstvo (Sozialwirtschaft Österreich) de facto je propao. Nakon deset sati sastanak je prekinut, a sindikat je u večernjem priopćenju najavio borbene mjere. GPA i Vida žele povećati pritisak sastancima tvrtki, demonstracijama i drugim akcijama.
Ostanak na sadašnjoj razini s isključivo inflatornom kompenzacijom ne pokazuje poštovanje koje zaposleni zaslužuju, ljutito je rekla GPA pregovaračica Eva Scherz. Ako želite industriju učiniti atraktivnijom, potrebna su vam dva ključna faktora, veća plaća i bolji uvjeti rada, rekla je Sonja Hör iz Vida.
Sada slijede radnički sastanci diljem Austrije, konferencija radničkog vijeća u Štajerskoj i, za točno tjedan dana, demonstracije u Beču. Sutradan je zakazan skup u Linzu.
Cilj ostaje povećanje od 6,1 posto. Stoga će 22. studenog rad djelatnika biti prekinut na šest minuta. Sljedeći krug pregovora održat će se 25. studenog 2024. Novi kolektivni ugovor primjenjivat će se od 1. siječnja sljedeće godine.
You must be logged in to post a comment Login