Ekonomija
Vodeći svjetski ekonomist: Nažalost nemam dobre vijesti
Glavni ekonomist Europske centralne banke Philip Lane otkrio je što nas očekuje na jesen.
Jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista ima važnu ulogu u kreiranju monetarne politike eurozone, kojoj od prvog siječnja pripada i Hrvatska.
U ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik Nove TV, a prenosi N1 otkrio je loše vijesti. Padu cijena hrane prije jeseni ne treba se nadati. Na pitanje što mu brojke govore i kad će prestati visoka inflacija, Lane je odgovorio: “Ove godine očekujemo značajno smanjenje inflacije. Krajem prošle godine prosječna inflacija u eurozoni je iznosila oko 10 posto. Prema našim projekcijama krajem ove godine bi trebala iznositi oko 2,8”.
“Daleko smo još od toga, ali već ove godine bi se inflacija trebala bitno smanjiti. To će se i nastaviti u 2024., a u našim najnovijim projekcijama predvidjeli smo da ćemo se na željenu razinu inflacije od 2 posto vratiti 2025. No, sad smo u svibnju. Bojim se da je do kraja godine pred nama još uvijek značajna inflacija. To se pogotovo odnosi na cijene hrane i usluga. I tu očekujemo da će doći do smanjenja inflacije, ali tek nakon ljeta”, dodao je.
Navodi kako je najveća zabrinutost oko cijena hrane i usluga.
“Cijene energije su bile tema prošle godine, no u međuvremenu su pale. Na određeni način zamijenile su ih visoke cijene hrane i usluga. Na to smo trenutno fokusirani, a postoji i poveznica između njih”, kazao je Lane.
“Primjerice, ako odete u restoran i tamo jedete, istovremeno ste suočeni i s rastućom cijenom uslužne djelatnosti i rastućom cijenom hrane. To nas, naravno, brine, ali smatramo kako će pritisci i u tim sektorima popustiti krajem godine”, dodao je.
Ističe da u razdoblju visoke inflacije svi gube. “Cijelo društvo trpi i društvu u cjelini je bolje kad inflacija padne”, dodaje Lane i navodi kako je već u više navrata bilo govora o tome da su u mnogim slučajevima prošle godine profiti ostali vrlo visoki.
“Dakle, veliki dio gubitka je spao na leđa radnika i to onih s najnižim plaćama. Tako da, što se tiče prošle godine, koja je prva godina visoke inflacije, postoji zabrinutost da je taj teret bio nejednako raspoređen”, rekao je
“Ipak, ove godine vidimo da plaće rastu, znam da rastu i u Hrvatskoj, tako da očekujemo da će profiti kompanija padati. Tako da bi ove godine trebalo biti djelomičnog uravnoteženja. To je važno naglasiti. Kad imamo ovakve inflacijske epizode u pojedinim godinama će profiti rasti brže od plaća, u drugima će brže rasti plaće. Mislimo da će ove godine plaće rasti brže od profita”, navodi Lane.
Najnovije statistike iz Njemačke pokazuju da je ona ušla u recesiju. Je li to najava onoga što u budućnosti čeka ostatak eurozone?
“Moramo razlikovati dva dijela ekonomije. Industrijska proizvodnja, dakle proizvodnja automobila i ostalih dobara, vidimo da je Njemačka u recesiji i tu vidimo negativnu perspektivu. No, s druge strane, vidimo vrlo pozitivne izglede za uslužne djelatnosti, pogotovo turizam”, kazao je Lane.
“Nakon pandemije postoji velika potražnja za putovanjima, kao što je dolazak ovdje u Dubrovnik, Španjolsku ili druge turističke dijelove Europe. Njemačka, kao veliki centar industrijske proizvodnje trenutno trpi zbog usporavanja u tom sektoru, ali ako pogledate eurozonu u cjelini, uslužni dio ekonomije je vrlo velik i vjerujemo kako će ove godine rasti”, istaknuo je.
Na pitanje znači li to da su pobjednici recesije one ekonomije koje se temelje na uslugama, a one s jakom proizvodnjom su gubitnici, Lane odgovara: “Mislim da je to realan opis onoga što trenutno vidimo”.
Kad govorimo Hrvatskoj, pristupili smo eurozoni 1. siječnja. Postavlja se pitanje gdje bismo danas bili, što se inflacije tiče, da nismo ušli u eurozonu?
“Smatram da je dvadeset država članica eurozone, među kojima je i Hrvatska, u puno boljoj situaciji ako se protiv inflacije bore zajedno. Europska centralna banka će se kroz monetarnu politiku pobrinuti da se inflacija spusti na razinu od 2 posto na uredan način”, kazao je.
“Mislim da to možemo učiniti na način koji je stabilan i izbjeći volatilnosti koje su neizbježne za države koje nisu u eurozoni. Za mene, eurozona omogućava stabilnost i najbolji način za borbu protiv inflacije”, zaključio je Lane.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
You must be logged in to post a comment Login