Panorama
Vlak koji povezuje Europu stigao i do Zagreba
Connecting Europe Express, poseban vlak kojim se obilježava Europska godina željeznice 2021., krenuo je s lisabonskog kolodvora 2. rujna. Na petotjednom putu do Pariza, kamo će stići 7. listopada, zaustavit će se u više od 100 gradova i u 36 dana povezati 26 zemalja. Connecting Europe Express rezultat je uspješne suradnje Europske komisije, Zajednice europskih željezničkih i infrastrukturnih društava (CER) i brojnih drugih partnera. Kako bi se realizirao ovaj projekt, europske države, gradovi i željeznička društva udružili su snage u cilju promocije željeznice koja bi kao ekološki najprihvatljiviji oblik prometa trebala postati prvi odabir u prijevozu građana i roba.
Uz organizaciju ovoga vlaka, Europska komisija u 2021. pokrenula je niz aktivnosti kako bi se građane i gospodarstvenike potaknulo na korištenje željezničkog prijevoza te time pridonijelo cilju Europskog zelenog plana prema kojemu bi Europska unija do 2050. trebala postati klimatski neutralna. U ime Europske komisije vlak je 11. rujna u Zagrebu dočekala zamjenica direktora Opće uprave za mobilnost i promet Maja Bakran Marcich.
– Željeznica ima važnu ulogu u budućnosti Europe. Zbližava nas i povezuje. Ključna je za gospodarstvo i ima veliku ulogu u provedbi Europskog zelenog plana. Promet predstavlja gotovo četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU-u i glavni je uzrok onečišćenja zraka u gradovima. Za postizanje klimatske neutralnosti bit će potrebno smanjenje ukupnih emisija iz prometa za 90 % do 2050. godine. Strategijom za održivu i pametnu mobilnost svoju ambiciju podižemo na višu razinu. Želimo da se željeznički promet velikih brzina udvostruči diljem Europe do 2030. i utrostruči do 2050. godine. Da bismo to postigli, moramo dovršiti Transeuropsku prometnu mrežu. – istaknula je Bakran Marcich.
Delegaciju Grada Zagreba predvodio je zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet koji je tom prilikom naglasio kako Grad Zagreb svoj rast i razvoj duguje željeznici.
– Republika Hrvatska, odnosno Grad Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske nalaze se na iznimno važnom geoprometnom položaju. Položaju koji spaja središnju, istočnu i južnu Europu i uvijek će predstavljati poveznicu i čvrstu vezu s postojećim članicama EU-a i novim susjednim zemljama koje su u postupku pristupanja. Grad Zagreb daje podršku u sklopu ostvarenja ciljeva ovog projekta na međunarodnoj razini te svih drugih vezanih projekata i inicijativa. Kao nova gradska uprava, predani smo radu na značajnoj zelenoj tranziciji Grada Zagreba. Uloga željeznice u tome je iznimna i vidimo željeznicu kao jedno od glavnih prijevoznih sredstava koje spaja Zagreb sa svojom okolicom i Europom.
Niz željezničkih projekata u Republici Hrvatskoj provodi se uz sufinanciranje iz europskih fondova. O značajnim ulaganjima u željeznički sustav govorio je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić.
– Donošenjem Pisma sektorske politike Vlada Republike Hrvatske stavila je u fokus željeznički sustav i sa sigurnošću mogu tvrditi da je pred Republikom Hrvatskom renesansa željezničkog sustava u nadolazećem desetljeću. To podrazumijeva iznimna ulaganja od oko 4,4 milijarde eura u željezničku infrastrukturu. Trenutačno je u različitim fazama čak 19 velikih projekata koji će omogućiti atraktivnu, brzu, sigurnu, ekonomski održivu i konkurentnu prometnu uslugu. Također, ulažemo i u unaprjeđenje kvalitete usluge prijevoza putnika. Do kraja 2023. nabavljamo 33 nova vlaka ukupno vrijedna oko 170 milijuna eura, od kojih se 21 vlak sufinancira iz Kohezijskog fonda. Ulažemo maksimalne napore da željeznički sustav podignemo na novu razinu. Razinu koja garantira smanjenje onečišćenja okoliša, povećava mobilnost te preusmjerava građane na korištenje javnog prijevoza i prebacuje teret s cesta na pruge.
Predstavnici Europske komisije, Grada Zagreba i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture razmijenili su zastave kao simbole europske različitosti i jedinstva, stoji na službenim stranicama Hrvatskih željeznica.
Gosti iz Connecting Europe Expressa uživali su u nastupu Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO koji je predstavio hrvatsku baštinu nastalu na raskrižju kultura, obogaćenu mediteranskim, balkanskim, panonskim i alpskim utjecajima.
Vlak Connecting Europe Express 12. rujna nastavlja svoje putovanje prema Beogradu. U pet tjedana vlak će prijeći više od 20.000 kilometara.
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login