Panorama
Vienna City Marathon vraća se u Beč

Najveće austrijsko sportsko događanje održat će se 11. i 12. rujna 2021. nakon dvije i pol godine stanke, a ugostit će gotovo 26.000 natjecatelja iz cijelog svijeta.
Sportaši i ljubitelji sporta mogu se veseliti jer je Grad Beč i službeno dao zeleno svjetlo za održavanje najvećeg sportskog događanja u Austriji. Na 38. izdanju Vienna City Marathona 11. i 12. rujna 2021. sudjelovat će gotovo 26.000 natjecatelja iz cijelog svijeta. Kako bi održavanje tako velike manifestacije bilo uopće moguće, organizatori bečkog maratona u suradnji s medicinskim fakultetom u Beču MedUni razvili su poseban koncept za prevenciju širenja koronavirusa. On između ostalog podrazumijeva osiguravanje dovoljno mjesta na startnoj crti za natjecatelje, na mjestima predaje štafete, prilikom dodjele medalja ili preuzimanja osvježavajućih napitaka. Broj sudionika smanjen je u odnosu na 2019. za 60 posto. Misao vodilja čitavog koncepta je ta da se natjecatelje neprestano drži u pokretu te se tako izbjegne stvaranje masa, potvrdili su organizatori. Kako su izjavili, otpočetka su bili sigurni da je uz odgovornu pripremu održavanje maratona moguće i u vrijeme pandemije. Prijavljeni trkači dobit će i sprej za nos koji ovlažuje sluznicu i sprečava ulazak virusa. Usto u skladu s mjerama sudionici maratona, polumaratona, štafetnog maratona i drugih utrka koje će se održati drugog rujanskog vikenda moraju predočiti negativan test na koronavirus. Prema anonimnoj anketi čak je 93 posto prijavljenih natjecatelja primilo obje doze cjepiva.
Osim rekreativnih trkača svoje sudjelovanje na bečkom maratonu potvrdili su i maratonci iz Kenije, Etiopije, Ugande, Japana pa će tako 12. rujna nastupiti imena poput Gelete Burka, Solomona Mutaija, Risper Chebet, Kenta Kikutanija i drugih.
Bečki maraton kao i prijašnjih godina započinje na mostu Reichsbrücke, a završava u ulici Ringstraße pored kazališta Burgtheater. Po prvi put će se uz „pravi“ maraton održati i „VCM Virtual Race“, odnosno sudjelovanje na utrkama uz korištenje službene aplikacije maratona koja radi pomoću GPS-a bit će moguće u bilo kojem dijelu svijeta.
Održivost Vienna City Marathona
Vienna City Marathon prvi je veliki međunarodni maraton u Europi koji će se održati nakon izbijanja pandemije. Kako ističu organizatori, svjesni su da tako veliko događanje ostavlja velik ekološki otisak te su se potrudili različitim ekološkim mjerama barem donekle doprinijeti zaštiti okoliša. Tako su sve natjecateljske majice izrađene od 100-postotnog recikliranog materijala, prateća vozila su ili električna ili hibridna, policija će prvi put koristiti isključivo bicikle, čašice za osvježavajuće napitke mogu se reciklirati u stari papir, a sve ostalo posuđe i pribor za jelo za višekratnu je upotrebu, dok će namirnice koje ostanu nakon maratona biti podijeljene različitim organizacijama. Ukupno 160 suradnika bečkog poduzeća za zbrinjavanje otpada pobrinut će se da ruta kojom su trčali natjecatelji nakon maratona opet bude čista, a usto će biti postavljeno i 500 spremnika za razdvajanje otpada. Osim toga znatno je smanjena količina tiskanih brošura, a samovozni robot na električni pogon biološki razgradivim bojama otisnut će poruke na mostu na kojem maraton počinje.

Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”

Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login