Panorama
Uskoro direktne linije iz Berlina prema Hrvatskoj
Prema pisanju portala Croatian Aviation, aviokompanija Eurowings u svom je redu letenja za predstojeću ljetnu sezonu javila četiri nove linije koje bi trebale povezati Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik s novom zračnom lukom Berlin Brandenburg.
Sve spomenute hrvatske zračne luke ranije su imale vezu prema zračnoj luci Berlin Tegel, no s obzirom na to da je ta zračna luka zatvorena, promet prema Hrvatskoj prebacit će se u novu zračnu luku Berlin Brandenburg.
Prva će s prometom krenuti linija Berlin – Split – Berlin, pred blagdan Uskrsa. Prvi let najavljen je za subotu, 3. travnja, a kompanija na ovoj liniji planira prometovati sve do 30. listopada, svake subote, s tim da će od 1. lipnja broj tjednih letova porasti na dva, to jest uvodi se dodatni let utorkom. U navedenom razdoblju Eurowings će između Splita i Berlina obaviti preko 50 povratnih letova i na tržištu u oba smjera ponuditi više od 17.500 sjedala.
Linija Berlin – Dubrovnik – Berlin krenuti će s prometovanjem 9. svibnja i prometovat će sve do kraja ljetnog reda letenja, 24. listopada. Dostupan je jedan let tjedno, svake nedjelje, pa će Eurowings u sezoni ponuditi oko 8.200 sjedala na ovoj liniji.
Linija Berlin – Rijeka – Berlin u prometu će biti od 15. svibnja do 30. listopada, također jednom tjedno, subotom. Planirana su 26 povratna leta čime Eurowings na tržištu trenutno nudi više od 8.500 sjedala između Berlina i Kvarnera.
Linija Berlin – Zadar – Berlin najavljena je od 22. svibnja do 30. listopada, također će prometovati jednom tjedno, subotom. 25 najavljenih povratnih letova garantira preko 8.200 sjedala na tržištu u oba smjera.
Kompanija trenutno nudi povoljne karte na linijama iz Hrvatske prema Berlinu, počevši već od 50 eura, a cijene se mogu provjeriti na službenoj stranici Eurowingsa.
Također, prema trenutnim najavama, španjolska aviokompanija Iberia planira svoj povratak u Dubrovnik i Zagreb već u ožujku ove godine, no sama realizacija letova ovisit će o restriktivnim mjerama i epidemiološkoj situaciji. Iberia je u ljetnoj sezoni 2020. prometovala tek na jednoj liniji prema Hrvatskoj, povezujući Madrid s Dubrovnikom, a sve ostale linije prema hrvatskim zračnim lukama prošlog ljeta zbog niske potražnje nisu prometovale.
- Strava u susjedstvu: Bus sletio s nadvožnjaka I zapalio se, najmanje 21 mrtvih
- Iznajmljivači apartmana u Hrvatskoj u problemima. Čak 2000 iznajmljivača nije dobilo novac od Bookinga
- Bečka liječnička komora priprema štrajk u cijelom Beču
- U Grazu ženu na biciklu udario i usmrtio kamion
- 30,3 stupnja: Najtopliji listopadski dan u Austriji
R.P / htz.hr
Panorama
Vozite sporo autocestom. Pripazite, kazne su za taj prekršaj jako velike
Spora vožnja nije bezazlena, iza takvih vozača stvaraju se gužve, raste nervoza, ljudi kreću s neracionalnim pretjecanjima.
Uglavnom se priča o brzini, to je glavna tema svih rasprava o prometu. Prebrza vožnja uzrok je mnogih prometnih nesreća, spora vožnja to nije, ali često kod drugih vozača izaziva frustracije, što onda može rezultirati ishitrenim reakcijama, opasnim pretjecanjima, obračunima na cesti… Što je s vozačima koji su prespori, a mogu biti sigurnosni rizik. O tom fenomenu se malo govori, ali Zakon o sigurnosti prometa definirao je i ponašanje u tim situacijama. Spora vožnja nije bezazlena, iza takvih vozača stvaraju se gužve, raste nervoza, ljudi kreću s neracionalnim pretjecanjima, piše HAK Revija.
Dakle, u Zakonu piše da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Kazna za nepoštivanje ovih odredbi je 130 eura.
Kada je brzina kretanja vozila iz prethodnog stavka manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim kada koristi žuto rotacijsko svjetlo. Kazna za nepoštovanje ove odredbe je 30 eura. Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 30 km/h.
Panorama
U Europi raste prodaje električnih automobila, ovo su najtraženiji modeli
Iako su benzinski automobili i dalje bili najtraženiji, porast novih registracija automobila u Europi prošlog mjeseca zasluga je električnih automobila. Oni su u kolovozu zabilježili svoj drugi najveći mjesečni tržišni udio. U 28 europskih tržišta, 22 posto ukupnih registracija činila su električna vozila.
Ukupno je tržište poraslo za 20 posto, s povećanjem količine električnih automobila za 102 posto, a benzinskih za samo 11 posto. No automobili s benzinskim pogonom i dalje čine više od polovice (53 posto) registracija, podaci su tvrtke JATO Dynamics, piše N1.
Prodaja električnih automobila doživjela je snažan rast u Belgiji (+224 posto), Grčkoj (+183), Luksemburgu (+164) i Portugalu (164). S porastom broja registriranih automobila od 171 u Njemačkoj, ova je zemlja činila 44 posto ukupne europske potražnje.
Međutim, porast električnih automobila ne utječe na sve proizvođače. Između siječnja i kolovoza, broj novo-registriranih Tesli skočio je s 45.600 primjeraka u 2020. na rekordnih 236.400 komada ove godine, a njihov udio na tržištu skočio je na 17,3 posto. MG je također bilježio rast prodaje u kolovozu, stekavši drugi najveći tržišni udio između kolovoza 2022. i istog mjeseca ove godine na cjelokupnom tržištu.
Ford, Hyundai-Kia, Citroën, Peugeot i Volkswagen su među onima na koje je utjecao uspon Tesle i MG-a.
Tesla Model Y i dalje vodi kao najprodavaniji model s 21.549 primjeraka u kolovozu, što je povećanje od 208 posto u odnosu na isti mjesec lani. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine, ukupno je registrirano 169.420 komada, najviše u Europi.
Značajni rezultat zabilježili su i Renault Clio (+145 posto), Tesla Model 3 (+307 posto), Volkswagen ID.4 (+61 posto) i BMW X1 (+392 posto). Dobre rezultate također je zabilježio MG 4, šesti najprodavaniji električni model i BMW iX1 s registriranih 4.693 primjeraka.
Jači rezultat zabilježili su i Mercedes EQA (3.706 primjeraka ) i Volvo XC40 (3.108 primjeraka). Renault Austral, s 4460 primjeraka, bio je četvrti najpopularniji Renault, a Jeep Avenger zabilježio je snažan mjesec s 3.669 prodanih komada od kojih je 2.127 bilo električno.
Panorama
Međunarodni dan kave – ovo je lista najvećih europskih obožavatelja kave
Hrvati po količini ispijene kave i nisu toliko visoko na europskoj ljestvici, kako bismo očekivali obzirom koliko vremena provedu sjedeći po kafićima. Stanovnici Austrije na ovom ispitivanju ušli su u TOP 10 te zauzimaju šestu poziciju. Najviše ovog toplog napitka godišnje popiju u Finskoj, iza njih su Nizozemci pa Šveđani… Hrvati su na 20. mjestu.
Finci ispiju 4 kave na dan, Austrijanci dvije i pol, a Hrvati šalicu i pol. U prosjeku se računa 7 grama po šalici kave. Godišnja potrošnja kave u Hrvatskoj po stanovniku je 4,15 kilograma.
U Hrvatskoj se kava pije polako i to je zapravo često izgovor za društvenu interakciju. Naime, za Hrvate kava znači druženje i nezaobilazan je dio provođenja slobodnog vremena. Uz kavu se razgovara o svemu, planira, susreće s prijateljima, nailazi na poznanike, ugovara posao itd. Prema nekim istraživanjima Hrvati u kafićima provode pet sati tjedno.
Inače, na Europu je otpadalo 33 posto globalne potrošnje kave u 2020./21., što je procijenjeno na 3,244 milijuna tona kave. To Europu čini najvećim tržištem kave na svijetu.