Hrvatska
Uskok: Bivši gradonačelnik Bandić primio je mito
Hrvatska policija i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Uskok) objavili su danas službeno priopćenja oko jučerašnjih uhićenja u Zagrbu. U priopćenjima je između ostalog potvrđeno i da je bivši gradonačelnik Milan Bandić primao mito za Advent i Vrtove svjetla.
U priopćenju se navodi da je USKOK u suradnji s PNUSKOK-om i Samostalnim sektorom za financijske istrage Porezne uprave u odnosu na više osoba provodio višemjesečne izvide koji su rezultirali donošenjem dva rješenja o provođenju istrage. Izvidima je, osim osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a, utvrđena i osnovana sumnja na počinjenje kaznenih djela iz nadležnosti Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu te su rezultati izvida u tom dijelu ustupljeni navedenom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.
Prvo rješenje o provođenju istrage doneseno je protiv dvojice hrvatskih državljana (1947., 1961.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela davanja mita za trgovanje utjecajem i trgovanja utjecajem.
Osnovano se sumnja da je, u razdoblju od ožujka 2020. do 29. lipnja 2021. u Zagrebu, I. okr. kao osnivač i odgovorna osoba više trgovačkih društava, nakon što je bezuspješno pokušao ishoditi odgovarajuće suglasnosti, dozvole i rješenja nadležnih službi Grada Zagreba potrebnih za legalizaciju već izgrađenih objekata kao i za izvođenje građevinskih radova na nekretninama u vlasništvu njegovih društava, dogovorio s II. okr., glavnim ravnateljem Hrvatske radiotelevizije (HRT), s kojim je i obiteljski povezan, da će korištenjem svog društvenog utjecaja kojeg uživa kao višegodišnji glavni ravnatelj HRT-a posredovati prema tadašnjem gradonačelniku Grada Zagreba kako bi ovaj na temelju svog službenog položaja i autoriteta osigurao ishođenje potrebnih suglasnosti, dozvola i rješenja neovisno o ispunjenju propisanih uvjeta.
Ujedno je dogovorio da će II. okr. svojim utjecajem i autoritetom glavnog ravnatelja HRT-a, koja je važan komitent komercijalnih banaka u Hrvatskoj, posredovati prema odgovornim osobama banaka radi ishođenja kredita pod što povoljnijim uvjetima u svrhu financiranja projekata trgovačkih društava I. okr., dok će I. okr. kao protuuslugu za navedeno novčano nagraditi II. okr. i tadašnjeg gradonačelnika. U cilju realizacije opisanog dogovora II. okr. je u više navrata tražio od tadašnjeg gradonačelnika da svojim autoritetom posreduje kod službenih osoba Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode kako bi izdao potrebne suglasnosti i rješenja za izvođenje građevinskih radova na nekretninama u vlasništvu društava I. okr., neovisno o ispunjenju propisanih uvjeta.
Za to je I. okr. putem II. okr. tadašnjem gradonačelniku predao 50.000 eura, dok je gradonačelnik osobno i posredstvom ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba zatražio od pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode da udovolji podnesenim zahtjevima društava od I. okr., bez obzira na propisane uvjete i izda odgovarajuće dokumente kojima bi se ozakonila nelegalna nadogradnja na zgradi koja se nalazi u kulturno zaštićenoj zoni u Zagrebu, te tako društvu I. okr. pribavi korist.
Također je od njega zatražio i da se u odgovarajućim dokumentima sukladno traženju I. okr. neistinito navede kako se toranj u tvorničkom kompleksu u Zagrebu treba ukloniti uslijed oštećenja zadobivenih u potresu, iako za to nije bilo osnove, a što su tadašnji gradonačelnik, I. okr. i II. okr. znali, sve kako bi se tvorničkom kompleksu ukinuo status kulturnog dobra i time omogućilo rušenje i povećala mogućnost gradnje te na taj način društvima I. okr. pribavila korist. U sklopu realizacije dogovora s I. okr., II. okr. se obraćao i odgovornim osobama više poslovnih banaka u Hrvatskoj sa zahtjevima za odobrenje kredita pod što povoljnijim uvjetima društvu I. okr., radi financiranja izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa, za što je I. okr. nagradio II. okr. kupnjom i opremanjem stana u Zagrebu u vrijednosti od najmanje 1.021.000,00 kuna.
USKOK će sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu predložiti određivanje istražnog zatvora protiv obojice okrivljenika.
Drugo rješenje o provođenju istrage doneseno je protiv troje hrvatskih državljana (1970., 1967., 1948.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela davanja mita i zlouporabe položaja i ovlasti.
Osnovano se sumnja da je, u razdoblju od kolovoza 2016. do siječnja 2020. godine u Zagrebu, tadašnji gradonačelnik Grada Zagreba, ovlašten za donošenje zaključaka o dodjeli javne površine u Gradu Zagrebu na korištenje poslovnim subjektima, s I. okr., dugogodišnjim osobnim vozačem i osobom od posebnog povjerenja, te stvarnim voditeljem poslovanja više trgovačkih društva, među kojima je i društvo kojim je upravljao zajedno s II. okr., svojim poslovnim partnerom i vlasnikom obrta za ugostiteljstvo, dogovorio da će im pogodovati na način da navedenim društvima i II. okr. kao vlasniku obrta za ugostiteljstvo omogući obavljanje poslovne djelatnosti na atraktivnim lokacijama u zamjenu za dio dobiti koju će navedena društva i II. okr. ostvariti od tih poslovnih djelatnosti. U cilju ostvarenja ovog dogovora tadašnji gradonačelnik osiguravao je davanje na korištenje javnih površina za provođenje raznih manifestacija navedenim društvima, kao i II. okr. neovisno o propisanoj proceduri.
Tako je tadašnji gradonačelnik nalagao III. okr., članici Povjerenstva za davanje u zakup javnih površina, da poduzima radnje kako bi se dogovor realizirao, slijedom čega je III. okr. u sustavu evidencija vršila rezervacije termina na javnim površinama sukladno traženjima I. i II. okr. kako bi onemogućila prijave drugih zainteresiranih podnositelja i prije nego su zahtjevi navedenih društava prošli kroz propisanu proceduru.
Također je poduzimala potrebne radnje kako bi osigurala da članovi Povjerenstva donesu prijedloge zaključaka da se upravo društvima I. i II. okr. te samom II. okr. dodijeli tražena javna površina na korištenje. Tako je III. okr., nakon što su navedena društva i obrt formalno podnijeli zahtjeve za dodjelu na korištenje javnih površina, znajući da će isti biti usvojeni, drugim članovima Povjerenstva prenosila naloge i upute tadašnjeg gradonačelnika koje zahtjeve treba prihvatiti, slijedom čega je Povjerenstvo donosilo prijedloge zaključaka o neposrednoj dodjeli javne površine navedenim društvima.
Tadašnji gradonačelnik je na temelju takvih prijedloga, znajući da su sukladno njegovim nalozima pripremljeni na opisani način, donosio zaključke kojima se tražena javna površina dodjeljuje na korištenje navedenim društvima te II. okr., čime im je omogućio dobivanje na korištenje atraktivnih javnih površina i ostvarivanje znatne dobiti od koje su najmanje 5.026.821,82 kuna, sukladno prethodnom dogovoru, I. okr., II. okr. te tadašnji gradonačelnik međusobno podijelili.
USKOK će sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu predložiti istražni zatvor protiv svih okrivljenika.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login