Hrvatski iseljenici diljem svijeta u gotovini šalju uplate svojim obiteljima u matičnoj zemlji i Hrvatska je po tome pri samom vrhu među članicama Europske unije. U prvoj polovini godine doznake bile gotovo 250 milijuna eura veće nego lani.

Premda se očekivalo kako će zbog pandemije koronavirusa doznake iz inozemstva biti skromnije nego lani, pokazalo se da su one i porasle, za čak 206 milijuna eura, odnosno da su 13,5 posto veće nego prošle godine. U prvoj polovini ove godine iznosile su ukupno milijardu i 745 milijuna eura, što je gotovo 250 milijuna eura više nego što je Hrvatska uprihodila od dolazaka inozemnih turista. Od početka godine do kraja ožujka ove godine naši su građani poslali 890,7 milijuna eura doznaka, a u drugom je tromjesečju taj iznos bio 854,3 milijuna eura.

Najčešći razlog zbog kojega naši radnici šalju novac u domovinu pomoć je njihovim obiteljima u kriznim vremenima. Dominiraju osobni transferi iz tradicionalnih emigracijskih odredišta – Njemačke, Austrije, Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država i Italije. Nisu, međutim, doznake kojima radnici iz inozemstva pomažu svoje obitelji u Hrvatskoj i jedini priljev novca iz inozemstva što ga ostvaruju naši građani. Na ime naknada iz inozemstva hrvatski su građani dobili ukupno milijardu i 67 milijuna eura. Dodaju li se osobnim transferima i prihodi radnika iz inozemstva, što se odnosi na prihode pomoraca na stranim brodovima i radnika na naftnim platformama, osoba koje žive u pograničnom području, a rade u susjednoj zemlji te ostalih privremenih radnika u inozemstvu, ukupni transferi iz inozemstva u Hrvatsku penju se na 3,17 milijardi eura, ili 5,7 posto BDP-a. To je gotovo trostruko više od vrijednosti inozemnih stranih ulaganja u Hrvatsku, koja su lani iznosila oko 1,15 milijardi eura, prenosi Glas Slavonije.

Prema procjenama Svjetske banke, devizne doznake iseljenika i radnika na radu u inozemstvu ove godine zabilježit će snažan rast, od 7,3 posto, i dosegnuti iznos od 589 milijardi dolara, nakon 1,7-postotnog pada u 2020. godini, kada je pandemija gurnula svjetsko gospodarstvo u krizu. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, Hrvatska je po udjelu doznaka iz inozemstva u BDP-u i njihovu značenju za platnu bilancu pri samom vrhu, zajedno sa zemljama iz svog okruženja, odnosno država bivše Jugoslavije.

Najviše novca od iseljenika prima Rumunjska – 3,4 milijarde eura, no gledajući po stanovniku, prvo mjesto pripada Kosovu s 480,6 eura. Slijedi Srbija s 451,8 eura po stanovniku, a Hrvatska je treća s 457,2 eura po stanovniku. Visoku razinu doznaka iz inozemstva imaju Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Iseljenici iz ostalih tranzicijskih zemalja šalju znatno manje novca u matične zemlje. Tako u Mađarskoj doznake iz inozemstva iznose 46,2 eura po stanovniku, što je deset puta manje nego u Hrvatskoj. U Sloveniji pak devizne su doznake još skromnije, iznose samo 31,8 eura po stanovniku.

Hrvatska je među rijetkim zemljama koje imaju više građana u iseljeništvu nego u matičnoj zemlji, kada se ubroje i potomci hrvatskih iseljenika s elementima hrvatskog identiteta, kao i Hrvati u BiH, kojih je oko 350.000, te manjinske hrvatske zajednice u susjednim zemljama, s još oko 200.000 osoba. U sličnoj situaciji našli su se Irska i Izrael, međutim, oni svoj razvoj temelje na ukupnoj populaciji, tako da se bogatstvo iseljeništva stavlja u funkciju razvoja domicilne države.

Kod nas nije tako, iako svake godine Hrvati koji žive izvan domovine u Hrvatsku pošalju oko 18 milijardi kuna. Šalju novac svojim obiteljima, čime se u velikoj mjeri osigurava socijalni mir u Hrvatskoj, smatraju ekonomski stručnjaci. Činjenica da sa 2022. i Švicarska otvara vrata Hrvatima, bit će to nova prilika za mlade i one s traženim zanimanjima da napuste svoju zemlju.