Austrija
Unatoč sve većem broju zaraženih koronavirusom, odaziv na cijepljenje u Austriji jako slab
Dok je val koronavirusa veći nego ikad, samo je svaki dvadeseti građanin do sada iskoristio priliku za docjepljivanje novim, prilagođenim cjepivom. Imunologinja Ursula Wiedermann-Schmidt s MedUni Vienna također vidi moguće razloge slabog priljeva u komunikaciji o cijepljenju.
Kako imunološki sustav reagira – na infekciju koronavirusom i na cijepljenje: ti se procesi mogu detaljno ispitati tijekom pandemije u svim dobnim skupinama – od mladih do kroničnih bolesnika i starijih osoba, kaže Ursula Wiedermann-Schmidt.
Prema riječima voditeljice Centra za patofiziologiju, infektologiju i imunologiju na MedUni u Beču, to su bila “vrlo ključna otkrića” – također i za razvoj preporuka za cijepljenje, jer se pokazalo da one moraju biti raznolikije, ovisno o tome koliko je netko star ili kako je netko zdrav.
Konkretno, to znači: ako je mlada, zdrava osoba imala kontakt s koronavirusom tri do četiri puta – infekcijom ili cijepljenjem – tada je izgradila relativno stabilan imunitet. To znači da je moguća infekcija trenutnom varijantom relativno blaža. Drugačija je situacija kod starijih i kroničnih bolesnika: kod njih se dugotrajni imunitet ne stvara tako lako, kaže liječnica, zbog čega se preporučuje cijepljenje prilagođenim cjepivom.
Iznad svega, vidjela se jedna stvar: iako cijepljenje stimulira imunološki sustav, ono ne može spriječiti naseljavanje virusa u nazofarinksu. Obrana na sluznicama često nije dovoljna. Samo kombinacija cijepljenja i infekcije stvara veći imunitet. Prema Wiedermann-Schmidtu, ovo je gore kod starijih ljudi, kod onih s osnovnim bolestima i također kod pušača. Infekcija je ipak lakša u tim skupinama.
U međuvremenu, prema austrijskoj nadzornoj ploči cijepljenja, samo nešto manje od 400.000 ljudi u Austriji primilo je docjepljivanje s novim prilagođenim cjepivom – to nije čak ni jedan od dvadeset. Wiedermann-Schmidt također vidi razloge slabog priljeva u komunikaciji o cijepljenju: S jedne strane, s njim su od početka bila povezana određena lažna očekivanja. To vrijedi i za komunikaciju iz znanosti.
Nadali su se da bi cijepljenje moglo spriječiti infekciju, a ne samo smanjiti težinu bolesti. Tada je postalo sve jasnije da se ljudi zaraze unatoč cijepljenju. To je bilo popraćeno određenim razočarenjem, prema motu: Ako se ipak razbolim, ne trebam se cijepiti. Prema riječima liječnika, nije dovoljno razrađeno što se može postići cijepljenjem, a to je da se teški slučajevi, upale pluća, ali i dugi covid mogu spriječiti – ili barem smanjiti.
Druga ključna točka bilo je pitanje obveznog cijepljenja: ovdje je bilo jasno da se odmak od cijepljenja dramatično povećao ovom raspravom. Treći problem je što društvenim mrežama kruži mnoštvo lažnih dojava.
Austrija
Kupila vinjetu u Austriji, a zatim dobila neugodno iznenađenje
Počelo je kao predivan dan s dobrom prijateljicom, a završilo velikim problemom i visokim novčanim kaznama.
Andrea S. (ime poznato redakciji Heute) još uvijek nije preboljela incident koji se dogodio prošlog ljeta. Iako su prošli mjeseci, ona je i dalje ljuta. Najviše zbog toga što nije uspjela dobiti povrat novca.
Andrea i njezina prijateljica planirale su uživati u danu. Nakon što je pokupila prijateljicu, Andrea je vozila prema Salzburgu. Na putu je, kao i obično, na posljednjoj benzinskoj postaji prije zapadne autoceste u Mondseeu kupila dnevnu vinjetu za 8,60 eura.
No, nekoliko dana kasnije, stiglo je neugodno iznenađenje – pismo od Asfinaga s kaznom od 120 eura jer je zatečena na autocesti bez važeće vinjete.
“Nažalost, pogrešno je uneseno registarsko broj vozila”, objasnila je Andrea. Zaposlenik na benzinskoj postaji napravio je pogrešku, a ona sama nije provjerila je li uneseni broj točan.
Unatoč brojnim e-mailovima i telefonskim pozivima Asfinagu, nije bilo nikakvog popusta. Andrea je bila prisiljena platiti kaznu.
Asfinag je objasnio da je klijentima pri kupnji digitalne vinjete unaprijed prikazana potvrda s registarskim brojem, a korisnici moraju potvrditi točnost podataka prije nego što se vinjeta registrira.
Asfinag podsjeća korisnike da su odgovorni za unos točnih podataka i provjeru iste prije nego što potpišu potvrdu.
Austrija
Beč ima drugi najbolji javni prijevoz u Europi
Prema novoj anketi magazina “Time Out”, Beč se smjestio na drugo mjesto u Europi za javni prijevoz. U anketi su pitani lokalni stanovnici kako su zadovoljni javnim prijevozom u svom gradu, a Beč je postigao vrlo visoke ocjene.
Najbolje europske gradove za javni prijevoz
U istraživanju je sudjelovalo 18.500 ljudi iz različitih gradova, a na temelju njihovih odgovora sastavljen je rang listu. Na listi je 19 velikih gradova, a osam njih je iz Europe.
- London (Engleska) zauzeo je prvo mjesto. Londonska podzemna željeznica (“Tube”) ima odličnu reputaciju, a 86 posto Londona ocijenilo je pozitivno.
- Beč (Austrija) zauzeo je drugo mjesto u Europi. Javni prijevoz u Beču je jeftin, čist i brz, a 84 posto Bečana je zadovoljno, što Beč svrstava na prvo mjesto u Europskoj uniji.
- Zürich (Švicarska) je na trećem mjestu s 81 posto zadovoljnih građana. Posebno je pohvaljena “Zürich Card”, koja omogućava jednostavno korištenje javnog prijevoza.
Ostali gradovi u Europi s dobrim javnim prijevozom
- Brighton (Engleska) je na četvrtom mjestu s 80 posto zadovoljnih korisnika javnog prijevoza, a posebno su pohvaljeni autobusni sustav i lakša pješačenja.
- Edinburgh (Škotska) dijeli četvrto mjesto s Brightonom, s 80 posto zadovoljnih građana. Javni prijevoz u Edinburghu smatra se vrlo pouzdanim.
- Oslo (Norveška) je na petom mjestu, s 79 posto zadovoljnih građana, a “Oslo Pass” omogućava jednostavnije putovanje.
- Warschau (Poljska) također zauzima peto mjesto s 79 posto zadovoljnih, a pohvaljena je veličina tramvajske mreže.
- Tallinn (Estonija), iako manji grad, ima dobro razvijen javni prijevoz koji je besplatan za građane, a 77 posto stanovnika je zadovoljno.
Austrija
Ugostiteljima prijete velike kazne zbog neprijavljivanja napojnica
U austrijskoj ugostiteljskoj industriji izbila je velika polemika zbog oporezivanja napojnica od strane ÖGK (Austrijska zdravstvena osiguravajuća kompanija). Zbog sve većeg broja kartičnih uplata, napojnice su postale vidljive u bilancama, što ih čini lakšim za oporezivanje, a to je dovelo do visokih poreznih zahtjeva, na što su se mnogi ugostitelji pobunili.
Zakon o napojnicama izazvao bijes među ugostiteljima
Gastronomi, posebno u Beču, izrazili su ogorčenje zbog ove promjene, a isti stav ima i predstavnik ugostitelja iz Salzburga, Ernst Pühringer, donosi Salzburg Nachrichten. On je izvijestio o strogim inspekcijama i velikom broju pritužbi na ovu poreznu praksu. Mario Pulker, predsjednik sektora ugostiteljstva, zatražio je da napojnice ostanu oslobođene od poreza i doprinosa.
U Salzburg dolazi velika porezna prijetnja
Jedan od najdrastičnijih slučajeva dolazi iz Salzburga, gdje vlasnik restorana Sternbräu mora platiti više od 100.000 eura na temelju naplaćenih napojnica svojih zaposlenika. Zbog sve većeg broja kartičnih uplata, koje sada čine više od polovice prihoda, restoran je suočen s velikim poreznim dugovanjem, prenosi Heute.
Povećana porezna opterećenja zbog kartičnih uplata
Prije nego što su napojnice počele biti plaćane karticama, iznos napojnica bio je teško uočljiv za porezne vlasti, te se procjena obavljala na temelju paušalnih iznosa. S obzirom na porast kartičnih uplata, sada se svaki iznos napojnice detaljno prati, što je rezultiralo znatno višim porezima za ugostitelje.
Pozicija ÖGK i mišljenje ugostitelja
ÖGK objašnjava da je oporezivanje napojnica u interesu zaposlenika jer doprinosi njihovoj mirovinskoj štednji. Međutim, Walter Veit, predsjednik Austrijske hotelijerske udruge, smatra da napojnica treba biti nagrada za dobar servis, a ne sredstvo za popunjavanje proračunskih rupa.
