Connect with us

Austrija

Unatoč pandemiji, manje korisnika socijalne pomoći

Objavljeno

na

Unatoč pandemiji koronavirusa, broj primatelja minimalnog dohotka (Mindestsicherung) ili socijalne pomoći u Austriji nastavio se smanjivati.

Prema statističkim podacima Austrije, ukupno je u 2020. godini 260.114 bilo korisnika socijalne pomoći, 7.569 ili 2,8 posto manje nego u 2019. Ako se računaju zajednice, koje uključuju i djecu, bilo je 277.650 ljudi (minus 9.943 osobe, odnosno minus 3,5 posto). Rashodi su ipak porasli za pet posto pa je država za tu namjenu godišnje izdvojila ukupno 959 milijuna eura.

Prema statističkim podacima Austrije, mjere za suočavanje s korona krizom (osobito jednokratne isplate nezaposlenima, privremeno povećanje hitne pomoći, odgode stanarine, naknade za kraći radno vrijeme, razna ekonomska pomoć) dale su značajan doprinos činjenici da se minimalni prihod 2020. nije morao u većoj mjeri koristiti, prenosi APA.

Trend pada ukupnog iznosa socijalne pomoći gotovo je bio u svim pokrajinama, dok je godišnji prosjek u dvije pokrajine pokazao minimalna povećanja (Koruška: +0,2 posto; Beč: + 0,4).

Kao i prethodnih godina, Beč je bio daleko ispred ostalih saveznih država s natprosječnom stopom primatelja socijalnih naknada: 7,1 posto (udio ljudi s minimalnim prihodom u prosječnoj godišnjoj populaciji). Inače, omjer korisnika socijale kretao se od 0,6 (Gornja Austrija) do 1,5 (Vorarlberg), dok prosjek na razini države iznosi 2,3 posto.

Nešto više osoba neaustrijskih državljana (46 posto) od austrijskih državljana (45 posto) primalo je socijalnu pomoć; ostatak su činili državljani EU / EEA / Švicarske (7 posto) i druge osobe. Od toga je 37 posto primatelja socijale imalo pravo na azil ili supsidijarnu zaštitu.

“Želimo zajedno i solidarno izaći iz krize. Gledamo jedni druge. Zato je dobro što ovdje postoji silazni trend. To pokazuje da naše mjere kao što su kratkoročni rad, povećanje hitne pomoći i razne jednokratne uplate za ublažavanje posljedica pandemije na one s vrlo niskim primanjima djeluju dobro”, pojasnio je ministar zdravstva i socijalnih poslova Wolfgang Mückstein (Zeleni).

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

U austrijskom divu moglo bi biti podijeljeno 1000 otkaza

Objavljeno

na

By

Ovaj tjedan započeli su plavo-crni koalicijski pregovori i oko medijskog sektora – a general FPÖ-a Christian Hafenecker izrekao je riječi koje odzvanjaju eterom. ORF treba uštedjeti 15% svog proračuna od milijarde eura – i umjesto da se financira kroz kućanstvo nameta, novac će doći iz federalnog proračuna.

Zbog toga se digla uzbuna na ORF-u. Heinz Lederer, član upravnog odbora zaklade blizak SPÖ-u, upozorava na uništavanje javnog emitiranja kakvog poznajemo od 1960-ih.

Smanjenje osoblja od 15 posto značilo bi odlazak oko 600 zaposlenika ORF-a, od kojih bi 40 posto bili novinari. Ali to nije sve: “Unutarnje produkcije od Tatorta do Dancing Starsa ​​također bi bile u velikoj opasnosti, što bi koštalo dodatnih poslova od cateringa do snimatelja.” Ukupno bi moglo biti ugroženo oko 1000 radnih mjesta.

A ÖVP? Upućeni, međutim, ne očekuju da će ÖVP pružiti veliki otpor plavim planovima smanjenja – na kraju krajeva, konzervativci su željeli zamrznuti porez na kućanstva od 2026. nadalje – što bi rezultiralo gubitkom prihoda za ORF od oko 5% godišnje. Također je nejasno kada će FPÖ zapravo ukinuti ORF porez – na kraju krajeva, savezni proračun treba novu krv, a deficit je kao što smo već pisali – jako velik.

Nastavi čitati

Austrija

U Austriji 2024. godine izvršeno 13.307 deportacija

Objavljeno

na

By

Broj zahtjeva za azil u Austriji pao je za 58 posto u 2024. godini. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) objašnjava situaciju.

Prošle godine u Austriji je podnesen 24.941 zahtjev za azil. Ovo je ogroman pad u usporedbi s prethodnim godinama. U 2023. bilo je oko 60.000 zahtjeva za azil, au 2022. više od 110.000. To znači da je broj zahtjeva za azil pao za 58 posto (u odnosu na 2023.) odnosno 80 posto (u odnosu na 2022. godinu).

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner: “I u pogledu zahtjeva za azilom i deportacija vidimo da su poduzeti koraci u pravom smjeru. Za nas, međutim, to nije razlog za slavlje, već zadatak koji treba obaviti.”

U prosincu 2024. u Austriji je podneseno 1828 zahtjeva za azil. Žene su podnijele 754 zahtjeva za azil, a muškarci 1.074 zahtjeva. Najjača nacija među kandidatima u Austriji je daleko Sirija.

Pad u Austriji bio je daleko veći nego u Europskoj uniji. Bilo je više od milijun zahtjeva za azilom, deset posto manje nego prethodne godine. Prijave su porasle u Grčkoj (+15 posto), Italiji (+16 posto), Poljskoj (+79 posto) i Irskoj (+40 posto). Ekstrapolirano na broj stanovnika, Austrija je trenutno na devetom mjestu europske statistike.

U 2024. godini izvršeno je 13.307 deportacija. To predstavlja porast od 3,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Od 13.307 deportacija koje je izvršio BFA, 6.353 odlaska izvršeno je samostalno prije deportacije (48 posto), a 6.954 prisilno (52 posto). Oko 45 posto deportiranih osoba ima kaznene presude. To predstavlja mali preokret trenda.

Nastavi čitati

Austrija

Karl Nehammer ima novi posao

Objavljeno

na

By

Početkom siječnja 2025. propali semafor koalicijski pregovori okončali su i političku budućnost kancelara Karla Nehammera. Čelnik ÖVP-a najavio je svoju ostavku na mjesto kancelara i čelnika ÖVP-a: “Bila mi je izuzetna čast služiti Republici Austriji”, rekao je u emotivnoj izjavi. Nedugo zatim postalo je jasno: Nehammer ne samo da je napustio ta dva mjesta, već se i potpuno povukao iz politike. U četvrtak je otkrivena tajna: bivši kancelar Karl Nehammer već ima novi posao!

Kako prenosi “Die Presse”, postoji novi upis u registar tvrtki pod nazivom “Nehammer Consulting GmbH”, u kojoj je dioničar sam Nehammer. Prema izvješću, bivši kancelar želi ponuditi “strateške savjete i opće savjetovanje”. sa svojim društvom. Nehammer je obučeni komunikacijski trener. Kada se opraštao od politike, Nehammer je rekao: “Otac mi je rekao: Nemoj sebe shvaćati tako ozbiljno. Sljedećih nekoliko dana odstupit ću s mjesta saveznog kancelara i predsjednika Narodne stranke.”

Nehammer je izjavio da je uvijek pokušavao ponuditi dom ljudima u političkom centru. – Zahvaljujem svima koji su mi ukazali povjerenje. U međuvremenu je Alexander Schallenberg preuzeo dužnost privremenog kancelara dok ÖVP i FPÖ nastavljaju pregovore o koaliciji. Schallenberg je u srijedu i izjavu. Rekao je da on niti očekuje niti teži “ponovno stati pred građane kao šef vlade”.

“Ovu ću dužnost obnašati prema svom najboljem znanju i uvjerenju”, uvjerio je političar, koji također nastavlja obnašati dužnost ministra vanjskih poslova. U svom govoru pohvalio je svog prethodnika Karla Nehammera. “U vremenu koje je bilo vrlo izazovno i nacionalno i geopolitički, ispunio je ovu dužnost s nevjerojatnom strašću, izravnošću i integritetom.” Uvijek je “pokazivao kičmu, stav i veličinu”.

Nastavi čitati
LM