U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.

VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefo­nom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).

Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.

Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.

Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati naj­manje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.

Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.

Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.

Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.

No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.

Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.

Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.

Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.

Ptičja gripa, poznata i kao avijarna gripa, bolest je koja najčešće pogađa ptice, ali može se prenijeti na ljude, iako je to relativno rijetko. Većina sojeva ptičje gripe ne predstavlja ozbiljnu prijetnju za ljude, no neki sojevi, poput H5N1 ili H7N9, mogu izazvati teške bolesti i smrt.

Rizik za ljude obično nastaje kada dođe do bliskog kontakta sa zaraženim pticama ili njihovim izmetom, dok je rizik od prijenosa s osobe na osobu vrlo nizak. Veće su šanse da ljudi obole od ptičje gripe u slučajevima kada imaju direktan kontakt sa zaraženim pticama (npr. tijekom rada s životinjama u zaraženim područjima).

Opasnost za ljudsko zdravlje ovisi o nekoliko faktora:

1. Vrsta virusa – Sojevi poput H5N1 i H7N9 mogu izazvati teže bolesti, dok drugi sojevi ne predstavljaju ozbiljan rizik za ljude.
2. Brzina širenja među ljudima – Iako postoje povremeni slučajevi prijenosa sa ptica na ljude, ptičja gripa se obično ne prenosi lako s osobe na osobu. Ako bi neki soj postao sposobniji za prijenos među ljudima, to bi povećalo rizik.
3. Zdravstveno stanje osobe – Starije osobe, djeca, trudnice i ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom imaju veći rizik od ozbiljnih posljedica bolesti.

Simptomi ptičje gripe kod ljudi mogu biti slični gripi, uključujući povišenu temperaturu, kašalj, bolove u mišićima, bol u grlu i umor, ali u težim slučajevima može doći do ozbiljnih komplikacija, poput upale pluća, zatajenja organa i smrti.

Kako bi se smanjio rizik, važno je izbjegavati kontakt sa zaraženim pticama, nositi zaštitu (kao što su maske i rukavice) u područjima gdje je ptičja gripa prisutna i pratiti preporuke zdravstvenih vlasti.

Iako je ptičja gripa ozbiljna bolest, opasnost po javno zdravlje u većini slučajeva ograničena je na specifične situacije i geografska područja.