Ekonomija
U Hrvatskoj održan susret metaloprerađivača iz Austrije i Hrvatske
Metaloprerađivački sektor u Hrvatskoj ima velik izvozni potencijal. U sklopu projekta Fit4Globe Hrvatska gospodarska komora je izračunala da u metalskoj branši, koju čini gotovo 2500 hrvatskih tvrtki, neostvareni izvozni potencijal iznosi 439 milijuna dolara, a kao ključna tržišta prepoznata su zahtjevna tržišta poput njemačkog, američkog i austrijskog.
Upravo je s austrijskim tvrtkama iz metaloprerađivačkog susreta jučer održan već tradicionalni susret u organizaciji HGK i EEN Hrvatska, u suradnji s Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu u Zagrebu, na kojem je sudjelovalo 40-tak tvrtki. Neke od austrijskih firmi, ali i hrvatskih, redovito sudjeluju na ovim razgovorima te je kroz sedam izdanja i gotovo tisuću razgovora u Hrvatskoj partnere tražilo oko 70 austrijskih firmi.
Jedna od hrvatskih tvrtki koja redovito sudjeluje na događanju je i Pro-lim, koja već godinama surađuje s austrijskim tvrtkama, a jedna od tih suradnji je i plod prošlih susreta. Direktor Pro-lima Dalibor Delić ističe da razgovore smatraju korisnima i dobrim načinom da se ostvare nova poslovna poznanstva.
“Dvije tvrtke s kojima smo ostvarili kontakt su potpora metaloprerađivačima, kao dobavljači posebnih komponenata te kao certificirani nadzor tvrtki i proizvoda”, kaže Dalić o iskustvu s posljednjeg izdanja.
S ukupnom robnom razmjenom u 2020. od preko 2,4 milijarde eura, Austrija zauzima peto mjesto na rang listi hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te je naše šesto izvozno odredište, no i dalje se nastavlja stalno prisutan deficit Hrvatske u međusobnoj robnoj razmjeni. Metaloprerađivački sektor značajno doprinosi razmjeni, no nužno je intenzivirati suradnju kroz povezivanje firmi i upravo ovakve susrete, javlja portal Hrvatske gospodarske komore.
S austrijskim tvrtkama surađuje i Waterjet service, tvrtka koja koristi modernu tehnologiju rezanja vodenim mlazom sa širokom primjenom u strojarstvu, građevini, dizajnu interijera i obradi specijalnih materijala. Prisutni su na i na tržištima Slovenije i Njemačke.
“Sastali smo se s tvrtkama koje su prisutne u industriji strojogradnje, projektiranja strojarskih konstrukcija, izrade gotovih metalnih proizvoda te mjerne tehnike”, kaže njezin direktor Tomislav Palatinuš.
Na sastancima je sudjelovalo i Željko Zimić iz tvrtke Elektroda Zagreb. Očekuje nastavak kontakata s dvije tvrtke u domeni zavarivanja, a neke od ostalih tvrtki s kojima su kontaktirali će prenijeti podatke o njima i svojim poslovnim partnerima. “Inače surađujemo s nekoliko kupaca iz Austrije, a još smo prisutni na 20-tak tržišta u Europi”, kaže Zimić.
Metalska branša je inače jedan od značajnijih sektora. Danas zapošljava 38.800 ljudi te čini 7,7% ukupnog obujma industrijske proizvodnje i 11,8% BDV-a cijele prerađivačke industrije. 2019. je imala udjel od 10,5% (19,4 mlrd. kn) u ukupnim prihodima prerađivačke industrije, a za 43% prihoda (8,4 milijarde kn) zaslužne su mikro i male tvrtke koje čine 96% poduzetnika te branše.
“Organiziramo ovaj susret već dugi niz godina s velikim uspjehom. Postoji visoka svijest austrijskih tvrtki o kvalitetnim dobavljačima u Hrvatskoj. U kontekstu pandemije, svi imaju iste izazove s rastućim cijenama i problemima u dobavnim lancima. U ovakvim vremenima još je važnije jačati međunarodnu suradnju”, rekla je Sonja Holocher-Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu.
“Izvoz ovog sektora u vrijednosti milijardu eura trenutačno ima udio od 6,5% naše ukupne robne razmjene s inozemstvom”, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić, istaknuvši da je za daljnji razvoj ključna i modernizacija sektora kako bi se ostvarilo poboljšanje konkurentnosti, što znači uvođenje robotike i povezivanje na računalne sustave.
Ekonomija
Inflacija u Austriji ozbiljno uzdrmala građane
Robert Holzmann, guverner Oesterreichische Nationalbank i član Vijeća ECB-a, visoku inflaciju iz prošlosti vidi kao pravi gubitak za štediše, koji je donekle nadoknađen visokim plaćama. Sada su potrošači očito zabrinuti za punjenje svojih kućnih budžeta, kao što je sugerirao u intervjuu za “Kleine Zeitung”.
Neizvjesnost uzrokovana ratovima dovodi do nevoljkosti potrošnje i ulaganja te osigurava da se gospodarstvo ne oporavi i porezni prihodi padnu, rekao je.
“Povjerenje je preduvjet za preokret trenda”, rekao je Holzmann. U Austriji je produktivnost nedavno stagnirala, ali su plaće jako porasle. “Kao rezultat toga, Austrija je također izgubila konkurentnost u usporedbi s Njemačkom”, rekao je guverner Narodne banke.
“Novi modeli radnog vremena koji ciljaju na više slobodnog vremena i smanjuju ukupni broj sati također dovode do problema s produktivnošću, unatoč povećanju zaposlenosti”, rekao je.
Prijetnju kaznenim carinama budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa treba shvatiti ozbiljno. Ali on ne vidi kraj svjetskoj trgovini. “Ali postoji rizik od jače formacije bloka, što je već vidljivo.”
Ekonomija
Austrijska tvrtka ima veliki pad dobiti
Prva tri kvartala 2024. godine nisu dobro prošla za proizvođača kartona Mayr-Melnhof. Kompanija je u utorak izvijestila o velikom padu dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja pala za 40,4 posto na 70,9 milijuna eura, a neto dobit razdoblja za 42,7 posto na 52,3 milijuna eura.
Prodaja je pala za četiri posto na nešto ispod 3,1 milijardu eura, a bilo je i operativnih padova: prilagođeni poslovni rezultat pao je za 33,7 posto na 126,3 milijuna eura, a prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je za 17,6 posto na 295,7 milijuna eura.
Kao razlog ponekad su se navodile niže cijene i istodobno povećanje troškova. “Kao što se očekivalo, rezultat u trećem tromjesečju bio je ispod i prethodnog tromjesečja i trećeg kvartala prethodne godine zbog planiranih godišnjih obustava rada u Board & Paperu, što je prvenstveno utjecalo na tvornice celuloze u Poljskoj i Finskoj”, rekao je izvršni direktor Peter Oswald .
Za četvrto tromjesečje 2024., međutim, sada pretpostavljamo “stabilan razvoj u odjelima pakiranja” i “ponovno blago pozitivan rezultat u kartonu i papiru”, rekao je Oswald.
Međutim, za 2025. nastavio je prognozirati “slabu dinamiku potražnje na krajnjim tržištima” i “stalnu nedovoljnu iskorištenost u industriji kartona”. Tvrtka za pakiranje željela bi se suprotstaviti tome u budućnosti poboljšanjem marži i stalnim stvaranjem novca.
Ekonomija
AMS isplata u studenom: Novac stiže ovih dana
Prema podacima službe za tržište rada, broj osoba prijavljenih kao nezaposleni ili na obuci u Austriji znatno je veći nego u istom razdoblju prošle godine, te je u listopadu porastao za 9,7 posto. Ukupno 371.648 ljudi već čeka svoj AMS novac.
Krajem listopada u Austriji je 371.648 osoba bilo registrirano kao nezaposleno ili na školovanju. To znači da je broj nezaposlenih 9,7 posto ili 32.752 osobe veći nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prošli mjesec rujan, nezaposlenih je gotovo 17.000 više.
Tih više od 371.000 ljudi već čeka na isplatu AMS novca u studenom 2024. Isplata se obično vrši retroaktivno u sljedećem mjesecu – tj. u studenom za mjesec prava listopad 2024
Auszahlungstermine im November 2024
| Monat (Anspruch) | per Überweisung | per Post |
|---|---|---|
| Oktober 2024 | 06.11.2024 (Mittwoch) | 08.11.2024 (Freitag) |
Ovisno da li se novac šalje virmanom na račun ili poštom, datumi se razlikuju nekoliko dana.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.
Da biste imali pravo na AMS novac, morate biti prijavljeni kao nezaposleni u Austriji. Iznos – tj. neto stopa zamjene – obično je 55 posto zadnje plaće.
You must be logged in to post a comment Login