Zanimljivosti
U Beču pronađena kljova mamuta
Mamuti su vrsta slonova koja je izumrla u Europi i Sjevernoj Americi na kraju pleistocenskog ledenog doba prije otprilike 11.500 godina. Prilikom iskopavanja radi izgradnje nove linije podzemne željeznice U5 u Beču krajem prošle godine pronađeni su ostaci kljove ove vrste koji datiraju iz kasnog ledenog doba. Kljova duga 73 centimetra, za koju se pretpostavlja da je stara između 50.000 i 15.000 godina, očišćena je i konzervirana u Prirodoslovnom muzeju koji je smješten u poznatoj bečkoj muzejskoj četvrti. No impozantno otkriće nije izloženo ondje, već se od nedavno može vidjeti u vitrini na metro stanici Volkstheater linije U3 koja se nalazi u blizini muzeja.
„Pronalazak mamutove kljove uistinu je poseban događaj jer donosi zanimljiva saznanja iz daleke prošlosti. Zahvaljujući pažljivosti našeg građevinskog tima na licu mjesta uspjeli su izvući kljovu u jednom komadu. Pronađena je tijekom radova na tunelu za linije bečke podzemne željeznice U2 i U5 iza Bečkog sveučilišta na dubini od 13 metara. Radujemo se što se djeca i odrasli koji koriste javni prijevoz sada mogu diviti kljovi na stanici Volkstheater”, kazala je Petra Hums, članica uprave bečkog gradskog poduzeća za javni prijevoz Wiener Linien.
Ravnateljica Prirodoslovnog muzeja u Beču Katrin Vohland istaknula je: „Činjenica da su na području Beča živjeli mamuti vrlo je zanimljiva za sve. Od 22. veljače 2023. moći će se razgledati naša nova geološka dvorana, a ondje želimo pokazati da geologiju ne čini dosadno kamenje, već da ona nastoji opsežno objasniti procese na Zemlji.”
Mamuti su također živjeli u Bečkoj kotlini u takozvanoj mamutskoj stepi, objašnjava Mathias Harzhauser, voditelj Geološko-paleontološkog odjela Prirodoslovnog muzeja u Beču. Mamutska stepa protezala se od srednje Europe do Azije. Ljeti je ondje uglavnom dominiralo zeljasto bilje i trave te nisko grmlje, dok je zimi tlo bilo djelomično zaleđeno, stoga gotovo da nije raslo drveće, a obično je u velikoj stepi bilo malo snježnog prekrivača. Pretpostavlja se da su mamuti prelazili velike udaljenosti u krdima, kao što to primjerice čine današnji afrički i azijski slonovi.
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login