Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) oštro je reagirala na odluku Ministarstva vanjskih poslova da poveća humanitarnu pomoć Ukrajini za dodatna tri milijuna eura.

Glavni tajnik FPÖ-a Michael Schnedlitz u nedjelju je zatražio „trenutačni prekid svih isplata Ukrajini“, naglasivši da, prema njegovim riječima, „više niti jedan euro ne smije biti poslan“. Istodobno je pozvao na ostavku ministrice vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS).

Schnedlitz tvrdi da je nedopustivo uzimati novac austrijskim građanima u vrijeme gospodarske krize kako bi se, kako kaže, financirao „korumpirani sustav“ u Ukrajini. Prema njegovim riječima, Ukrajina je odavno postala „bačva bez dna“ u koju, kako navodi, vladajuća koalicija sastavljena od ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a bez razmišljanja ulaže milijarde eura.

Ministarstvo: Pomoć namijenjena civilima i osnovnoj infrastrukturi

Austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u četvrtak da će, zbog četvrte zime od početka ruske agresije na Ukrajinu, izdvojiti dodatna tri milijuna eura iz Fonda za pomoć u inozemnim katastrofama.

Sredstva su namijenjena obnovi kuća i stanova kako bi ponovno postali useljivi tijekom zime, kao i potpori radu obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova.

Po jedan milijun eura bit će dodijeljen Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC), UNICEF-u i Visokom povjerenstvu UN-a za izbjeglice (UNHCR). Te će organizacije osigurati zimski prilagođene privremene smještaje, popravke sustava grijanja, kao i generatore i gorivo za ublažavanje posljedica ratnih razaranja.

Austrijske vlasti su u noći na nedjelju ponovno deportirale afganistanskog državljanina osuđenog za teška kaznena djela. Riječ je o 33-godišnjaku koji je zrakoplovom preko Istanbula prebačen izravno u Kabul, gdje je predan lokalnim vlastima uz prisustvo predstavnika austrijskih institucija.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, muškarac je gotovo polovicu svog boravka u Austriji proveo u zatvoru. U zemlju je stigao u srpnju 2015. godine, a tijekom sljedećih godina čak šest puta je pravomoćno osuđen, među ostalim i zbog više teških nasilnih kaznenih djela. U policijskim evidencijama protiv njega postoji ukupno devet zabilježenih kaznenih prijava.

Od ukupno 10 i pol godina provedenih u Austriji, oko pet godina proveo je u različitim kaznionicama. Po isteku posljednje zatvorske kazne odmah je smješten u pritvor za strance (Schubhaft), nakon čega je započet postupak deportacije.

Povratak je omogućen nakon što ga je prošle godine u Beču identificirala delegacija afganistanske administracije, koja je potom izdala tzv. potvrdu za povratak, nužan dokument za organizaciju prisilnog odlaska u Afganistan.

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je da vlada nastavlja s oštrim pristupom. Istaknuo je kako se deportacije u Siriju i Afganistan postupno pretvaraju iz iznimke u pravilo.

Iz Ministarstva podsjećaju i da je tijekom 2025. godine iz Austrije udaljeno više od 14.000 osoba koje su ili počinile kaznena djela ili su nezakonito boravile u zemlji, što je najveći broj u povijesti Druge Republike. Najnovija deportacija u Kabul smatra se dodatnom potvrdom nastavka takve politike.

Višegodišnja rasprava o podizanju spomenika poljskom kralju Janu III. Sobieskom na bečkom Kahlenbergu ponovno je aktualna – ovoga puta i na diplomatskoj razini. Poljska strana otvoreno proziva Grad Beč zbog odustajanja od projekta koji je nekad bio odobren.

Ideja o spomeniku pojavila se još 2013. godine, a 2018. projekt je dobio zeleno svjetlo. Međutim, kasnije je zaustavljen, a krajem 2024. godine bečka gradska vijećnica za kulturu Veronica Kaup-Hasler (SPÖ) donijela je odluku da se spomenik zasad neće realizirati. Tada su se tome usprotivile stranke ÖVP i FPÖ.

Beč: Strah od poticanja netrpeljivosti

Gradske vlasti obrazložile su odluku tvrdnjom da Beč ne želi stvarati platformu koja bi mogla biti iskorištena za širenje ksenofobije, kao ni islamofobnih ili antiturskih stavova. Naglasili su da se suvremena kultura sjećanja mora temeljiti na znanstvenim procjenama i širem kontekstu.

Jan III. Sobieski (1624.–1696.) bio je zapovjednik savezničkih snaga koje su 1683. godine porazile osmansku vojsku kod Beča tijekom Druge opsade grada. U Poljskoj se smatra jednim od najvećih vladara, a u širem europskom kontekstu često se opisuje kao „spasitelj Beča“.

Oštra reakcija poljske ambasade

Poljski veleposlanik u Austriji Zenon Kosiniak-Kamysz poručio je da je Grad Beč Poljskoj ranije obećao podizanje spomenika. Prema njegovim riječima, kip je već izrađen i trenutačno se nalazi u Poljskoj te čeka postavljanje.

Veleposlanik odbacuje tvrdnje da Beču ne trebaju novi spomenici: „21. stoljeće je stoljeće spomenika“, ističe, navodeći kako u gradu već postoje obilježja posvećena kontroverznim povijesnim osobama.

Grad Beč tvrdi da na Kahlenbergu već postoji obilježje posvećeno Sobieskom, no Kosiniak-Kamysz to osporava: riječ je, kaže, tek o postolju s teško čitljivim natpisom.

„Beč duguje Sobieskom priznanje“

Prema stajalištu poljske strane, uloga Sobieskog u obrani Beča nije dovoljno jasno i dostojno istaknuta. „Bez njega bi povijest Beča izgledala drukčije. Njegov doprinos ne može se izbrisati“, poručuje veleposlanik, dodajući kako je Poljska spremna ponovno pokrenuti razgovore s gradskim vlastima.

Odgovor Grada Beča

Iz gradske uprave navode da Beč visoko cijeni povijesnu ulogu Jana III. Sobieskog te da je to vidljivo kroz više lokacija u gradu – poput Kahlenberga, Sobieskigasse i Sobieskiplatza. Također ističu da je austrijsko-poljska stručna skupina preporučila suvremene i kontekstualne oblike obilježavanja koji naglašavaju zajedničku europsku odgovornost i dijalog.

Kritike iz oporbe

Bečka ÖVP nazvala je situaciju „sramotnom farsom“, tvrdeći da prazno postolje na Kahlenbergu simbolizira neodlučnost gradske vlasti te da bi spomenik trebalo konačno postaviti.

Kao moguću alternativu, poljska kulturna društva predlažu da se jedna šetnica na Kahlenbergu preimenuje u „Sobieski promenadu“ i pretvori u edukativnu stazu posvećenu povijesti i međukulturnom dijalogu.