Austrija
U Austriji novi troškovi za vozače u 2025. godini, postaju li automobili luskuz
Nema nove godine bez novih opterećenja za vlasnike vozila. Iznad svega, povećanje cijene CO2 pogodit će novčanike građana Austrije, a dizel i benzin ponovno su skuplji.
Dva velika automobilska kluba ÖAMTC i ARBÖ već su dobili pregled onoga što čeka vozače na prijelazu godine. Ukratko: što više emisija vozilo ispušta, to postaje skuplje.
U središtu rasprave je i regionalni klimatski bonus, koji je trebao kompenzirati cijene CO2 kada je uveden. Međutim, zbog tijesne proračunske situacije u saveznoj vladi, financiranje bi moglo biti smanjeno ili čak ukinuto.
Bez regionalnog klimatskog bonusa, povećana cijena CO2 ne bi bila ništa više od loše skrivenog povećanja poreza na mineralna ulja, prihod od kojeg se izravno vraća u opći proračun.
Raste pak dodatak na naknadu za prijevoz na posao, a službena kilometraža od 1. siječnja će biti povećana na 50 centi. Unatoč svim obećanjima, radni ljudi koji se oslanjaju na svoj automobil moraju dublje posegnuti u džep. Vlasnici vozila i dalje su “krave muzare” nacije.
Na prijelazu godine doći će do ponovnog povećanja cijene CO2 sa 45 na 55 eura po toni. Na crpkama to za potrošače znači poskupljenje od oko tri lipe. Sve u svemu, nacionalne cijene CO2 u 2025., uključujući porez na promet, bit će odgovorne za 15 centi porasta cijene na pumpi za benzin i 16,5 centi za dizel. Zaoštravaju se i naknade u naravi za privatno korištenje službenih automobila.
Svatko tko privatno koristi službeno vozilo mora platiti porez. Ako emisije prijeđu određenu granicu, mjesečno se mora oporezovati dva posto troškova nabave umjesto 1,5 posto.
Zakonodavac je predvidio i valorizaciju vinjeta. Iako je opća stopa inflacije trenutačno ponovno ispod dva posto, povećanja naljepnice Autobahn temelje se na stopi inflacije od 2022. do 2023. Iznos za potrošače stoga će se povećati za 7,7 posto.
Porez na osiguranje motornih vozila – koji se plaća zajedno s premijom od odgovornosti – je oko 35 eura veći godišnje za gotovo sve prvi put registrirane automobile nego za prvu registraciju u prethodnoj godini.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
Austrija
Ministar Rauch u Austriji želi uvesti porez na šećer u pićima
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravlja i koja je sada objavljena.
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje i nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravstva. “Mnoga pića koja se prodaju posebno za djecu sadrže ogromne količine šećera”, naglasio je u subotu ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni). To značajno povećava rizik od bolesti. U Austriji jedna od četiri djevojčice i svaki treći dječak ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
“Porez na šećer imao bi smisla i u Austriji. To pokazuju pozitivna iskustva drugih zemalja”, objasnio je Rauch u priopćenju za javnost. Takav je porez od 2010. godine uvelo više od 70 država, regija i općina diljem svijeta. Najveći učinak nastaje kada se prihodi namjenjuju za zdravu hranu ili mjere za promicanje zdravlja, izvijestilo je ministarstvo iz analize Gesundheit Österreich GmbH (GÖG). Stvarni učinci na zdravlje “još se ne mogu uvjerljivo dokazati za sve zemlje zbog dugotrajnog učinka”, navodi se, međutim, uz upozorenje.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, pića čine najveći udio u konzumaciji šećera među djecom i adolescentima.
