Ekonomija
U Austriji ljudi sve zaduženiji, krediti se dižu kao ludi
Financijska kriza ne popušta – dugovi stanovništva u Austriji i u ovoj godini nastavljaju rasti, pri čemu su glavni negativni rekorderi Beč i Gornja Austrija.
Visoki troškovi i ograničeni prihodi otežavaju svakodnevni život. Dugoročno visoka razina cijena, osobito hrane, dodatno opterećuje kućanstva. Posebno su ugroženi oni s nižim primanjima, kod kojih troškovi stanovanja i energije sada često iznose polovicu ili čak više obiteljskog budžeta.
Sve više privatnih stečajeva
Posljedica su sve češći privatni stečajevi. Prema podacima KSV-a, od početka godine u Gornjoj Austriji otvaraju se više od pet slučajeva dnevno po sudu. Očekuje se da će ukupni dugovi ove godine porasti za gotovo 11 posto, na oko 163 milijuna eura.
Jedan od razloga rasta dugova je sve veća sklonost mladih ljudi kupnji na rate ili korištenju kredita za potrošačke proizvode.
Štednja je luksuz
Podaci Statističkog ureda Austrije također upozoravaju: više od trećine kućanstava trenutno nema mogućnost štednje za nepredviđene situacije. Među osobama s niskim prihodima, 59 posto uopće ne može ništa odvojiti. Kod samohranih roditelja, 42 posto nema mogućnost stvaranja financijskih rezervi za hitne slučajeve.
Rast cijena i sve veća zaduženost dodatno pogoršavaju financijsku ranjivost austrijskih kućanstava, što stručnjaci ocjenjuju ozbiljnim izazovom za nadolazeće razdoblje.
Ekonomija
U Austriji sve više ljudi na AMS-u
Nezaposlenost je se na kraju godine dodatno povećala: krajem prosinca 2025. u Austriji je bilo 434.572 osobe bez posla ili uključene u mjere osposobljavanja Austrijskog zavoda za zapošljavanje (AMS), što je 2,0 posto odnosno 8.560 osoba više nego godinu dana ranije.
Priopćilo je to u petak Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Stopa nezaposlenosti iznosila je 8,4 posto, što je za 0,2 postotna boda više nego u prosincu 2024. godine.
Istodobno se, prema navodima ministarstva, usporio rast nezaposlenosti, dok je zaposlenost u odnosu na prethodnu godinu blago porasla, procijenjeno za oko 4.000 radnih odnosa. Ministrica rada i socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ) ukazala je na mogućnost postupnog poboljšanja tijekom godine.
„Zaposlenost će ponovno snažnije rasti, a nezaposlenost bi se u drugoj polovici godine trebala blago smanjiti“, poručila je ministrica. Ministarstvo se pritom poziva na Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo), koji očekuje pad broja nezaposlenih za oko 4.000 osoba. Broj nesamostalno zaposlenih trebao bi porasti za približno 27.000.
Rast dugotrajne nezaposlenosti
Nezaposlenost među ženama u prosincu je porasla za 6,6 posto, dok je kod muškaraca zabilježen rast od 0,5 posto. Broj dugotrajno nezaposlenih osoba, koje su najmanje godinu dana prijavljene pri AMS-u, povećao se na 102.491, što predstavlja rast od 12,8 posto.
Istodobno je broj odmah raspoloživih slobodnih radnih mjesta prijavljenih pri AMS-u u odnosu na prethodnu godinu pao za 16,2 posto, na ukupno 67.647.
Ekonomija
Novi udar na kućne budžete: Od 2026. Austrijanci plaćaju znatno skuplji plin i energiju
S početkom 2026. godine mnoga kućanstva u Austriji suočit će se s novim poskupljenjima, ponajprije kada je riječ o energetskim troškovima. Regulatorna agencija E-Control najavila je rast mrežnih naknada, koje pogađaju sve potrošače bez obzira na odabranog dobavljača energije, jer su te naknade zakonski regulirane.
Najveće povećanje odnosi se na plin. Mrežne naknade čine oko petine ukupnog računa za plin, a za prosječno kućanstvo s godišnjom potrošnjom od 15.000 kWh to znači porast od oko 18 posto, odnosno približno šest eura više mjesečno.
Glavni razlog rasta cijena je pad potrošnje plina. Manja industrijska potrošnja, rjeđi rad plinskih elektrana i prelazak kućanstava na alternativne sustave grijanja doveli su do toga da se troškovi mreže raspoređuju na manju količinu potrošnje. Uz to, porasle su i naknade za nadregionalne transportne mreže, a rizik manjeg obujma potrošnje sada se izravno prenosi na krajnje korisnike.
Najveća poskupljenja mrežnih naknada za plin bilježe se u Štajerskoj, Koruškoj, Gradišću i Donjoj Austriji. Rast cijena ne pogađa samo kućanstva – industrijski potrošači s velikom potrošnjom suočeni su s prosječnim povećanjem mrežnih troškova od gotovo 27 posto.
Kod električne energije poskupljenja su znatno blaža. Mrežne naknade rastu u prosjeku za 1,3 posto, što za tipično kućanstvo znači oko pet eura više godišnje. Razlog su ulaganja u modernizaciju elektroenergetske mreže i blagi pad potrošnje električne energije.
Razlike među regijama su izražene. Najveća povećanja cijena struje bilježe se u Gradišću i Tirolu, dok u Beču, Štajerskoj, Koruškoj, Vorarlbergu i Salzburgu mrežne naknade djelomično padaju.
Od 2026. uvodi se i novi tarifni model za kućanstva sa smart brojilima. U razdoblju od travnja do listopada, struja će između 10 i 16 sati – kada je proizvodnja iz solarnih izvora najveća – biti do 20 posto jeftinija. Također se ukidaju dosadašnje razlike između ljetnih i zimskih te dnevnih i noćnih tarifa, a uvodi se jedinstvena cijena po kilovatsatu.
Zaključno, početak 2026. donosi više fiksne troškove, posebno za kućanstva koja se griju na plin, dok će poskupljenja električne energije biti umjerenija, ali s rastućim razlikama među saveznim pokrajinama.
Ekonomija
Balkanska zemlje se oprostila od svoje valute i uvela euro
Bugarska je s otkucajem ponoći usvojila euro i time postala 21. europska zemlja koja će se koristiti jedinstvenom europskom valutom.
Nakon dvadeset godina članstva u Europskoj uniji, Bugarska je u ponoć po lokalnom vremenu napustila lev, svoju nacionalnu valutu kojom se koristi od kraja 19. stoljeća.
Posljednja država koja je preuzela europsku valutu bila je Hrvatska 1. siječnja 2023. godine.
Sofija se nada da će time ojačati gospodarske veze s drugim članicama, no bugarski građani strahuju da bi prijelaz na novu valutu mogao dovesti do naglog porasta cijena u već nestabilnom političkom kontekstu.
Ulaskom Bugarske, zemlje s oko 6,4 milijuna stanovnika, broj Europljana koji koriste euro raste na preko 350 milijuna stanovnika.
