Austrija
Građani Austrije sve pesimističniji, sve manji broj ljudi vjeruje u oporavak

Nade u skori gospodarski oporavak u Austriji i dalje slabe. Sve veći broj građanki i građana priprema se na dugotrajno razdoblje gospodarske stagnacije, pokazuje aktualno istraživanje instituta IMAS. Značajan dio ispitanika oporavak očekuje tek za nekoliko godina – ili u njega više uopće ne vjeruje.
Prema istraživanju, četvrtina ispitanih smatra da bi se austrijsko gospodarstvo moglo oporaviti najranije 2028. godine ili kasnije. Dodatnih 14 posto oporavak očekuje tek u prvoj polovici 2027., dok isto toliko ispitanika smatra da do oporavka uopće neće doći. Za mnoge građane gospodarski rast tako se čini sve udaljenijim.
Rastući pesimizam
U odnosu na prošlu godinu, pesimistična očekivanja dodatno su se pojačala. Udio onih koji oporavak očekuju tek za tri godine ili kasnije porastao je za četiri postotna boda – s 19 posto u 2023. na današnje vrijednosti. Posebno se povećao broj građana koji uopće ne očekuju gospodarski oporavak: krajem 2025. taj je udio iznosio 14 posto, što je dvostruko više nego godinu ranije.
Istodobno slabi i optimizam. Krajem 2025. godine 41 posto ispitanika još je smatralo da bi se gospodarstvo, u različitim scenarijima, moglo oporaviti do kraja 2027. godine. Godinu ranije, međutim, 51 posto vjerovalo je da će se stanje poboljšati već do kraja 2026.
Troškovi života najveći izvor zabrinutosti
Kao najveće opterećenje građani i dalje navode rast cijena i troškova života. Oko 60 posto ispitanih izrazilo je snažnu zabrinutost zbog poskupljenja. Slijede migracije (45 posto) te opće gospodarsko stanje u Austriji (44 posto). U odnosu na prethodnu godinu, zabrinutost zbog inflacije i visokih životnih troškova porasla je za osam, odnosno šest postotnih bodova.
Zdravlje na vrhu osobnih želja za 2026.
Unatoč općoj zabrinutosti, osobne želje građana za 2026. godinu ostaju usmjerene na osnovne životne vrijednosti. U otvorenom pitanju gotovo četvrtina ispitanika kao najvažniju želju navela je zdravlje za sebe i svoju obitelj. 17 posto priželjkuje poboljšanje osobne životne situacije, dok po 12 posto ispitanika želi uspjeh u školi ili na poslu, odnosno kraj inflacije. Devet posto nada se odmoru, a isti udio izražava želju za završetkom ratova.
Zdravlje je tako, kao i prethodnih godina, na vrhu prioriteta građana. Dok je krajem 2023. taj želju izrazilo gotovo 30 posto ispitanika, važnost teme ratova u međuvremenu je znatno opala – s 21 posto u 2023. na svega devet posto u 2025. godini.
Istraživanje IMAS-a provedeno je na uzorku od 1.022 osobe u Austriji, starije od 16 godina.
Austrija
Mlada Austrijanka zaspala za volanom i završila u jarku: U autu je vozila i bebu
Mlada majka iz Tirola i njezina četveromjesečna beba prošli su bez ozljeda u teškoj prometnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Austriji, nakon što je vozačica za volanom nakratko zaspala, a vozilo se prevrnulo.
Nesreća se dogodila nešto poslije 12.30 sati u Ötztalu, kada je 22-godišnja mještanka osobnim automobilom vozila cestom B186 u smjeru doline. Prema navodima policije, u vozilu se na stražnjem sjedalu, u dječjoj sjedalici, nalazio njezin četveromjesečni sin.
Vozilo se prevrnulo i završilo u jarku
U blagom desnom zavoju vozačica je, kako se sumnja, nakratko utonula u san. Automobil je potom nastavio kretanje ravno te udario u betonske zaštitne ograde uz lijevi rub kolnika. Vozilo se prevrnulo i nakon otprilike 15 metara zaustavilo u cestovnom jarku.
Na mjesto nesreće stigla je hitna pomoć koja je majku i dijete pregledala na licu mjesta. Iz predostrožnosti su oboje prevezeni u bolnicu u Zamsu radi dodatnih pretraga.
Majka i dijete bez ozljeda
Liječničkim pregledima utvrđeno je da ni majka ni dijete nisu ozlijeđeni. Policija je izvijestila kako vozilo nakon nesreće više nije bilo u voznom stanju.
Austrija
Austrija: Ne rade redovni posao, ali primaju i plaću i dodatke
U Austriji sindikalni predstavnici u državnoj službi koji su razriješeni obavljanja redovitih službenih dužnosti ostvaruju dodatke kojima si u pojedinim slučajevima gotovo udvostručuju plaću. Samo na saveznoj razini takav status ima oko 150 državnih službenika, a na razini saveznih pokrajina taj je broj još veći.
Sustav plaća u državnoj službi u Austriji smatra se jednim od najsloženijih. Uključuje brojne dodatke za prekovremeni rad, posebne zadatke, opasne uvjete, zamjene i druge okolnosti, čime policajci, učitelji i vojnici mogu znatno povećati svoja primanja.
Sindikalni predstavnici koji su razriješeni redovitog rada ne obavljaju službene dužnosti, ali unatoč tomu primaju dodatke. Oni se obrazlažu fiktivnim prekovremenim satima i pretpostavljenim napredovanjima u karijeri koja bi, prema tom tumačenju, ostvarili da nisu razriješeni dužnosti. Takva praksa ne postoji u privatnom sektoru, gdje sindikalni predstavnici koji su razriješeni rada primaju isključivo osnovnu plaću.
Sporan sustav dobio zakonsko uporište
Primjer iz Salzburga pokazuje da kod pojedinih sindikalnih predstavnika dolazi do stvarnog udvostručenja plaće. Do sada je taj sustav bio pravno nedovoljno jasno uređen i bez izričite zakonske osnove. Sindikat državnih službenika sada je, u sklopu pregovora o plaćama u javnom sektoru, osigurao da se takva praksa zakonski potvrdi.
Točni iznosi nisu objavljeni jer ovise o vrstama dodataka, zanimanju i duljini staža. Na saveznoj razini riječ je o oko 150 osoba, dok se na razini saveznih pokrajina radi o znatno većem broju. Sindikat ne iznosi detaljne podatke.
U prosjeku više od 3000 eura mjesečno
Razmjere isplata vidljive su na primjeru Salzburga, gdje su učitelji osnovnih škola, razriješeni redovitih dužnosti radi sindikalnih funkcija, tužili saveznu pokrajinu jer su im zbog mjera štednje bile obustavljene isplate dodataka. Uz osnovnu bruto plaću od oko 3000 eura mjesečno, primali su dodatke u visini od približno 3300 eura mjesečno.
Izmjenama zakona usvojenima u prosincu te su isplate sada zakonski dopuštene, zbog čega Vlada govori o „razjašnjenju u smislu transparentnosti“. Navode da su Zeleni zakon podržali ne znajući njegov sadržaj Vlada odbacuje, uz tvrdnju kako su svi materijali oporbenoj stranci bili dostavljeni na vrijeme.
Koliko je sustav kontroverzan pokazuju i primjeri iz austrijskog Parlamenta. Dvije zastupnice i dvojica zastupnika Slobodarske stranke istodobno su razriješeni redovitih policijskih dužnosti radi sindikalnih funkcija te, uz zastupničku plaću višu od 10.000 eura, primaju i paušalne naknade za prekovremeni rad u iznosu od oko 2000 eura mjesečno, piše Krone.
Austrija
Beč: Suđenje bivšem inspektoru BVT-a zbog navodne suradnje s ruskim službama
Na bečkom Zemaljskom sudu započelo je suđenje u velikoj špijunskoj aferi u kojoj državno odvjetništvo bivšem glavnom inspektoru BVT-a Egistu Ottu stavlja na teret teško kazneno djelo veleizdaje.
Riječ je o, kako se navodi, najvećem špijunskom procesu u Austriji u posljednjih nekoliko desetljeća. Državni odvjetnik smatra kako je Ott godinama radio u interesu Rusije, a kao mogući motivi navode se financijski problemi i profesionalna frustracija.
Optužbe o tajnim provjerama bez službene zadaće
Braniteljica Anna Mair, poznata po zastupanju u terorističkim postupcima, preuzela je obranu 63-godišnjeg Otta zajedno sa svojim uredskim partnerom Michaelom Ofnerom neposredno prije Božića. Kako je navela, blagdane je provela proučavajući opsežnu sudsku dokumentaciju.
Ott se od četvrtka mora braniti od ozbiljnih optužbi, među kojima su tajna obavještajna djelatnost u korist Rusije i zlouporaba položaja. Prema tvrdnjama državnog odvjetnika, nakon razrješenja s dužnosti časnika za vezu u inozemstvu Ott je bio izrazito nezadovoljan i povrijeđenog ega. Uz to, navodi se kako je bio u teškoj financijskoj situaciji te je strahovao za svoju imovinu u Koruškoj.
Tužitelj je istaknuo kako ruske obavještajne službe „vrlo dobro plaćaju“, te naveo da je Ott od 2015. godine obavio niz provjera bez ikakve službene osnove. Prema optužnici, prikupljao je podatke o boravištima, registarskim oznakama vozila i putovanjima osoba koje su bile od interesa Rusiji.
Marsalek kao navodni naručitelj
Prema Državnom odvjetništvu u Beču, jedan od navodnih naručitelja bio je i odbjegli bivši menadžer Wirecarda Jan Marsalek. Ott je, kako se tvrdi, njegovim agentima predao službene mobilne telefone bivšeg šefa kabineta u Ministarstvu unutarnjih poslova i dvojice nekadašnjih zaposlenika kabineta, koji su tijekom izleta čamcem pali u vodu. Za to je, prema navodima optužbe, primio 50.000 eura u gotovini.
Egisto Ott se prvog dana suđenja izjasnio kako nije kriv. Njegova odvjetnica navela je kako su sporne provjere provedene u sklopu tajne „Operacije Doktor“, u okviru službene suradnje i kao pomoć zapadnoj obavještajnoj službi. Presuda porote očekuje se u ožujku, piše Krone.





